06.05.2019. Odgovor Sindikata Preporod na Otvoreno pismo grupe Školska zbornica         Zagreb, 6. svibnja 2019.

ŠKOLSKA ZBORNICA

Poštovane kolegice i kolege! Glavnina onoga što ste poručili Ministrici i čelnicima sindikata stoji.  Dijelimo Vaša promišljanja o  zaostatku naših plaća, „nedostatku novca“  u proračunu,  edukacijama, ponašanjima pojedinih „savjetnika“. Jedino s čime se ne možemo složiti jest eskulpiranje  Ministarstva znanosti i obrazovanja od odgovornosti  za visinu naših plaća.  U pregovorima o visini osnovice naših plaća sudjelovali su ministrica Blaženka Divjak (neredovito) i pomoćnik Stipe Mamić (redovito). Uloga potonjeg u pregovorima bila je iznimno važna. Jedini koji su odgovorniji čak i od prosvjetnih vlasti su školski sindikati koji su, kao što je svima poznato, zajedno s drugim sindikatima, Sporazum potpisali i time „zacementirali“ naše plaće na ovoj razini. Kao što Vam je također  poznato, Sindikat Preporod nije pristao na ponudu Vlade te je organizirao i jednosatni štrajk kojim je iskazano nezadovoljstvo vladinom ponudom. Zašto su sindikati odgovorniji za naš materijalni položaj čak i od Vlade? Zato što bez sindikalnog pristanka nema ni kolektivnih ugovora niti sporazuma.  A kako svakoj vladi iz različitih razloga trebaju sporazumi sa sindikatima, sindikati su potpisivanjem i kolektivnih ugovora i sporazuma, u kojima je regulirana visina plaće, odustali od zahtjeva za pravičnim plaćama. Sindikat. Preporod, kao što znate, bez obzira na posljedice, nije potpisao ni granske kolektivne ugovore, niti sporazum o osnovici plaće. Vezano uz odaziv štrajku koji,  kolegice i kolege, spominjete,  podsjetio bih Vas na pouzdaniju anketu od Vaše, koju smo u Preporodu proveli u studenom prošle godine. Jednosatnom štrajku odazvalo se tada oko 70% naših članova. Za viši postotak od ovoga trebalo bi se raditi o jako dobro osmišljenoj sindikalnoj akciji u kojoj bi sudjelovali svi školski sindikati. Do stvarne promjene položaja naše profesije, kolegice i kolege, može doći samo uz pomoć dobro organiziranog i dugotrajnog štrajka zaposlenih.  Preporod je, zbog razloga štrajka i međusindikalne solidarnosti, sudjelovao čak i u katastrofalno organiziranim štrajkovima pokrenutim od strane drugih sindikata.  Na žalost, u pogledu štrajka, zbog toga što djelujemo u svega 375 škola i imamo samo 9 tisuća članova, u ovome trenutku mi samostalno nismo u stanju napraviti više od onoga što smo upriličili 28. studenog prošle godine. Iznimno poštujemo sve napore koje vi, kolegice i kolege, iz „Školske zbornice“, uostalom kao i kolegice i kolege iz „Nastavnici organizirano“ činite u poboljšanju ukupnog stanja u našem školstvu.  Zajedno s Vama, organizirali smo i prosvjed 15. prosinca, na koji smo iznimno ponosni.  Otvoreni smo za svaki vid suradnje i u budućnosti. Želimo Vam svako dobro, puno uspjeha u radu i  srdačno Vas pozdravljamo. Željko Stipić, Sindikat Preporod   Otvoreno pismo grupe Školska zbornica  

Poštovana ministrice Divjak, poštovani čelnici sindikata, u Facebook grupi Školska zbornica, koja okuplja učitelje i druge stručnjake povezane s obrazovanjem iz cijele Hrvatske, provedena je anketa na temu spremnosti učitelja za sudjelovanje u štrajku, čiji bi cilj bio povećanje učiteljske plaće na razinu koju kao visokoobrazovani stručnjaci zaslužujemo. Na uzorku od 1351 učitelja, njih 98,7 % (1333 učitelja) izjavilo je kako je bezuvjetno spremno na sudjelovanje u štrajku. Petnaest je učitelja (1 %) spremno za sudjelovanje u štrajku u slučaju da isti bude plaćen, dok tek troje učitelja smatra kako trenutačno nije prikladno vrijeme za štrajk. Mogli biste se, poštovana ministrice i čelnici sindikata, zapitati odakle tolika želja među učiteljima za štrajk, budući da se ministrica u medijima hvali kako je za vrijeme njenoga mandata došlo do značajnoga rasta učiteljskih plaća! Odgovor, na žalost, svi dobro znamo – ministrica manipulira činjenicama. Kod navedenog „rasta“, dio je rezultat dogovora predstavnika sindikata javnih službi s Vladom Republike Hrvatske i to na pregovorima na kojima nitko iz Ministarstva obrazovanja nije ni sudjelovao. Drugi je dio rezultat dogovora postignutoga prije više od deset godina, a s čijom se primjenom dobrano probio zakonski rok, čime su novčano oštećeni svi učitelji, iako za to nitko od vladajućih nije odgovarao. Ako su se kakva-takva dva rasta plaće dogodila, zašto su učitelji još uvijek tako nezadovoljni!? Prosječna neto plaća u Republici Hrvatskoj za 2018. iznosila je 6.242,00 kune, dok je prosječna plaća za Grad Zagreb iznosila 7.236,00 kuna. Hrvatski je učitelj, dakle, kao visokoobrazovani stručnjak zaposlen u struci na radnome mjestu koje je državi, navodno, strateški bitno, plaćen manje od prosječne plaće za Republiku Hrvatsku. Učiteljska plaća može neznatno rasti s godinama staža, napredovanjem u status učitelja mentora ii savjetnika i slično, ali gotovo sigurno neće narasti do razine prosječne plaće za Grad Zagreb. Poštovana ministrice, poštovani čelnici sindikata, željeli bismo čuti što vi mislite o tome kolika bi učiteljska plaća, u odnosu na prosječnu plaću u državi, trebala biti? Smatramo kako bi hrvatski učitelj, s obzirom na navedene kvalifikacije i odgovornost posla te negativan trend odlaska najboljih stručnjaka, trebao biti plaćen 30 % više od prosječne plaće u državi te bi na taj način trebalo definirati i učiteljsku plaću. Konkretno bi to značilo da početna učiteljska plaća treba iznositi 8.114,00 kuna, što bi dodatno trebalo značajno rasti s napredovanjima i godinama radnoga staža. Na godišnjoj razini to bi iznosilo nešto manje od milijardu i pol dodatnih kuna iz proračuna. Znamo što ćete reći - da „taj novac jednostavno nemamo“. Na sreću, imamo dobre vijesti za vas – novca itekako ima! Proračunski rashodi samo od 2018. do 2019. narasli su za sedam milijardi kuna. Dakle, da ste samo 20 % rasta proračuna za tekuću godinu potrošili na vama navodno strateški bitan resor, imali biste učitelje s pristojnim plaćama. Isto biste mogli postići i da primjerice smanjite izdvajanja za povlaštene mirovine za 20 %, a ne moramo ni pomisliti koliko bi se tek novca dobilo kada biste uz pričanje o “racionalizaciji škola” počeli, primjerice, govoriti o racionalizaciji općina i županija. Novca itekako ima, pitanje je samo koji su vam prioriteti. Prema onome što vidimo iz medija, čini se kao da dostojanstvo učitelja trenutno nije visoko na ljestvici prioriteta. Vrijeme se troši na promoviranje učiteljskih „online edukacija“, na kojima su mentori zaposleni izvan natječaja. Nitko ne zna koliko su plaćeni, a ponekad educiraju druge o temama za koje nisu stručni. Vrijeme se troši na to da se za svaku pronađenu lažnu diplomu radi velika PR objava, koja mora ići u sve medije. Provjere diploma svakako pozdravljamo, ali, samo za usporedbu, među zaposlenicima škola do sada ste u postotku pronašli oko dvije stotina puta manje lažnih diploma nego ih je svojevremeno pronađeno među zaposlenicima Zagrebačkoga holdinga. Vrijeme se troši i na beskonačne nabave često loše računalne opreme, dok se u mnogim školama zidovi raspadaju, na neznanstvene ankete „zadovoljstva” učitelja Školom za Život, na skupove na kojima se učitelje tjera da plješću u ritmu glupavih pjesmica. Vrijeme se, na žalost, troši čak i na to da nakon javnog istupa jedne učiteljice protiv stava savjetnice iz Agencije za odgoj i obrazovanje ista Agencija u nadzor učiteljici šalje upravo tu savjetnicu. Troši se vrijeme, a još se više troši i novac. Ne mislimo kako će ovo pismo naići na pozitivne reakcije iz sindikata, a još manje iz Ministarstva. Ali, sjetite se kako je ovo pismo počelo. Manipulacije PR Ministarstva pročitane su, a ako se sindikati unutar zakonskih okvira ikad pokrenu – za štrajk smo spremni! S poštovanjem, članovi grupe Školska zbornica

6. svibnja 2019.