Više od 2000 učenika cvokoće na nastavi, grijanje će se popravljati na ljeto

21.02.2026

Piše: Vinko Vuković, Slobodna Dalmacija, 21.2.2026.

Više od 2000 splitskih srednjoškolaca usred zime ostalo je bez grijanja u svojim učionicama, a prema svim dostupnim podacima takvo stanje potrajat će još tjednima, odnosno barem do proljeća i sezonskog zatopljenja.

Informacija je to koja nam je potvrđena s više razina. Učenici i nastavnici se smrzavaju, ravnatelji smišljaju što se smisliti dade pa učionice „opremaju“ grijalicama, a Županija splitsko-dalmatinska, kao osnivač škola i njihov upravitelj, nemoćno širi ruke. Grijanje je, kolokvijalno rečeno, crklo, a popravak je nemoguć.

– Stanje je alarmantno – kaže nam Sebastijan Troskot, voditelj Područnog ureda Školskog sindikata Preporod.

Bez grijanja su praktično cijelu zimu tri srednjoškolske ustanove: Elektrotehnička škola, Tehnička škola za strojarstvo i mehatroniku te Prometna škola, dok povremeno bez grijanja ostaju Prva i Druga gimnazija.

Eskalacija starog problema

– Svima su puna usta djece, svi pričaju o važnosti obrazovanja, slušamo bajke o ulaganjima, o tehnološkom napretku, o vrhunskim uvjetima, a nemamo ni ono osnovno, pa najbolje da se vratimo u doba kad su učionice grijali pećima na drva, tada smo možda bili zaostali, ali nam se djeca nisu smrzavala – ogorčano će Troskot.

Problem, veli, nije od jučer, on se ponavlja već godinama, a sada je samo eskalirao.

– Već dugo upozoravamo na loš sustav grijanja, svake zime su se događali kvarovi, na što bi Županija, koja o školama brine kao o neželjenom djetetu, reagirala tek nekakvim krpanjima. A sad, kad se konačno sve raspalo i kad su nam i djeca i nastavnici počeli oboljevati na hladnoći, sjetili su se da bi trebalo nešto učiniti – proziva Troskot.

Nije, ponavlja, problem u ravnateljima, oni čine sve što mogu, nego u osnivaču, odnosno u Županiji koja godinama nije učinila ništa.

– Pitam se gdje su bili dosad i hoće li za ovo itko odgovarati – zaključuje Troskot.

Našoj redakciji javili su se učenici iz Prve gimnazije, srednje škole koja se, u nimalo ironičnom ključu, smatra elitnom. Požalili su se da, citiramo, „u razredima svi drhte od hladnoće“.

„Teško se koncentrirati, pisati ili normalno pratiti nastavu. Ovo su nehumani uvjeti koje nitko ne bi trebao trpjeti“, naveli su, dodajući kako temperatura u učionicama, posebno za kišnih dana, zna biti niža nego vani.

Sindikalna upozorenja

Razgovarajući s nastavnicima saznajemo kako učenici ne pretjeruju. Potvrđuju da su uvjeti rada neadekvatni dobu u kojem živimo te da im nimalo ugodno nije gledati srednjoškolce kako nastavu prate u bundama i kaputima.

– I ja držim nastavu u debeloj zimskoj jakni, a ispod nje imam i sako, i opet mi je hladno jer su zidovi učionica naprosto ledeni uslijed višetjednog negrijanja – otkriva nam jedan nastavnik Elektrotehničke škole.

Sindikalni povjerenici iz te škole, Roko Brljević (Preporod) i Josip Kovačević (NSZSŠH), poslali su nam zajedničku izjavu u kojoj potvrđuju kako u njihovoj školi trenutačno nema adekvatnog grijanja te da se, prema informacijama kojima raspolažu, situacija neće brzo riješiti.

„U zimskim mjesecima takvi uvjeti nisu primjereni ni za učenike ni za djelatnike. Ravnatelj je poduzeo sve što je bilo u njegovoj nadležnosti kako bi ublažio posljedice, uključujući nabavu dodatnih grijalica, međutim, jedna grijalica po učionici, s obzirom na kvadraturu prostora, nije dovoljna za postizanje odgovarajuće temperature. Smatramo da trajno rješenje ovog problema ne bi smjelo ovisiti o individualnim naporima, već o sustavnom pristupu i odgovornosti osnivača“, ističu sindikalisti.

Učionice  se, napominju, povremeno moraju i prozračiti što dodatno otežava održavanje topline, dok klimatizacijski uređaji u pojedinim učionicama nisu predviđeni za učinkovitije grijanje tijekom zimskih uvjeta.

„Održavanje nastave u takvim okolnostima predstavlja ozbiljan izazov. Stoga apeliramo na osnivača škole da pokaže razumijevanje i žurno poduzme potrebne korake kako bi se problem riješio u što kraćem roku. Tek je veljača i pred nama je još dio zimskog razdoblja“, upozoravaju Brljević i Kovačević.

Ravnatelj s grijalicama

Ravnatelj Elektrotehničke škole Sanio Bečić ne bježi od problema.

– Dajemo sve od sebe da ugrijemo učionice, jedan dio grijemo klimatizacijskim uređajima, prvenstveno, istina, namijenjenima hlađenju, a u druge učionice donijeli smo grijalice – kaže nam Bečić.

Potvrđuje kako je sustav centralnog grijanja dotrajao i kako mu pomoći više nema.

– Sve smo učinili, popravljali koliko se moglo, a sad nam nema druge nego istrpjeti dok se čitav sustav ne obnovi, odnosno zamijeni – nemoćno će ravnatelj.

Prema njegovim informacijama, radovi na instaliranju novog sustava centralnog grijanja trebali bi biti obavljeni najkasnije tijekom ljetne školske stanke.

Tomislav Đonlić, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu Splitsko-dalmatinske županije, u pismenoj izjavi za Slobodnu Dalmaciju tvrdi kako je sanacija kvara na grijanju u tijeku „te se intenzivno radi na otklanjanju oštećenja toplovodne cijevi koja voda prema Elektrotehničkoj školi, Tehničkoj školi za strojarstvo i mehatroniku i Prometnoj školi.“

„Do potpunog otklanjanja kvara, situacija je privremeno premošćena korištenjem klima uređaja i dodatnih električnih grijalica. Očekujemo da će kvar biti otklonjen u najskorije vrijeme“, navodi Đonlić.

Pročelnik napominje „kako je izrađen projekt cjelovite rekonstrukcije sustava kotlovnice i toplovoda, kojoj će se pristupiti izvan sezone grijanja, tijekom ljetnih mjeseci, kako bi se trajno riješio problem i spriječilo slične situacije u brudućnosti.“

Đonlićeva uvjeravanja

„Uslijed dotrajalosti sustava starog više od 40 godina, koji povezuje kotlovnicu u zgradi I. i II. gimnazije u Teslinoj ulici s okolnim školskim objektima (pet škola), dolazio do učestalih puknuća podzemnih cijevi u dvorišnom prostoru (prema Elektrotehničkoj školi). Riječ je o zastarjelom sustavu koji zahtjeva temeljitu obnovu, a ne samo parcijalnu sanaciju“, tumači Đonlić.

Nastavu u navedenim školama pohađa 1311 učenika, pri čemu se to odnosi na Elektrotehničku školu, Tehničku školu za strojarstvo i mehatroniku i Prometnu školu, dok se taj broj, kada im pridodamo Prvu i Drugu gimnaziju, koje također povremeno ostaju bez grijanja, penje na više od 2000.

„Situaciju shvaćamo krajnje ozbiljno i svjesni smo nelagode koju ovakvi uvjeti uzrokuju učenicima i djelatnicima“, naglašava Đonlić.

Splitsko-dalmatinska županija kontinuirano skrbi o 113 odgojno-obrazovnih ustanova na svom području te sustavno, uvjerava Đonlić, ulaže u njihovo održavanje i unapređenje infrastrukture.

„Svjesni smo odgovornosti koju imamo prema učenicima, roditeljima i djelatnicima škole te ćemo poduzeti sve potrebne korake kako bi se problem što prije riješio i dugoročno otklonio“, obećava Tomislav Đonlić.