Ukinut će se produžna nastava? Učitelji traže vraćanje ispita pred komisijom: ‘Dosta je ovoga, prave nas budalama‘

01.04.2023

31.03.2023. Slobodna Dačmacija, piše Marijana Cvrtila

Ukinite to nakaradno rješenje – nastavnici poklanjaju dvojke da ne bi morali slati učenike na dopunski rad koji je u ovakvom obliku potpuno promašen!

Zajednički je to stav učitelja, nastavnika i školskih sindikata koji ponovno apeliraju na ministra znanosti i obrazovanja Radovana Fuchsa da pod hitno, i to već za ovu školsku godinu, izmijeni postojeće zakonsko rješenje vezano za model produžne nastave u osnovnim i srednjim školama u obliku dopunskog rada, koje je u primjeni od školske godine 2014./2015. te da vrati nekadašnji jesenski i ljetni popravni rok. Podsjetimo, dopunski je rad uveden u vrijeme tadašnjeg ministra znanosti i obrazovanja Vedrana Mornara u Vladi Zorana Milanovića i to na temelju izmjena Zakona o odgoju i obrazovanju, kojima je zamijenjen dotadašnji ljetni i jesenski popravni rok za učenike s dvije zaključene jedinice na kraju nastavne godine.

PROLAZNA OCJENA

Prema aktualnom rješenju, isti nastavnik koji je učenika “rušio” iz svog predmeta dužan je nakon završetka nastavne godine u lipnju za njega organizirati tzv. dopunski rad u trajanju od 10 do čak 25 sati te ga nakon toga sam ispituje i odlučuje hoće li mu dati prolaznu ocjenu. Ako opet padne, šalje ga na popravni ispit koji se treba održati najkasnije do 25. kolovoza tekuće godine i u tom slučaju učenik odgovara pred ispitnim povjerenstvom. Dakle, kada završi škola, učenik koji je cijelu godinu mogao imati jedinicu, na primjer iz matematike, i ista mu je zaključena na kraju nastavne godine, sada bi u 10 do 25 sati dopunskog rada u lipnju trebao svladati cjelogodišnje gradivo i dobiti prolaznu ocjenu, i to od istog nastavnika koji mu je negativnu ocjenu i zaključio. To je stvorilo čitavu zbrku u školama, od toga da taj rad negdje traje deset, a negdje 20 dodatnih sati ili više, učenici se nerijetko na takvoj “produžnoj” ne pojavljuju, kao što su uostalom “picavali” cijelu godinu, a za što nema nikakvih sankcija. Predmetni nastavnik doslovno sam odlučuje o konačnoj ocjeni, a mnogi na koncu odustaju od slanja učenika na “produžnu” da bi se poštedjeli komplikacija koji cijeli taj proces nosi.

Prije dopunskog rada za učenike sa zaključenim negativnim ocjenama bili su organizirani ljetni i po potrebi jesenski popravni rok, a učenici su na tim rokovima ispitivani pismeno i usmeno, i to pred tročlanim povjerenstvom u kojemu bi bili predmetni nastavnik, sustručnjak učitelj/nastavnik iz istog ili sličnog predmeta te razrednik, prepričava Željko Stipić, čelnik školskog sindikata “Preporod”, koji takvo rješenje drži puno boljim.

– “Preporod” svake godine kontinuirano, otkad je uveden sadašnji više nego štetan dopunski rad, upozorava prosvjetne vlasti na neodrživost takvog modela i potrebu povratka ljetnoga i jesenskog popravnog roka. Ako je nešto degradiralo ocjenu i ocjenjivanje, onda je to postojeće rješenje. S jedne strane umjetno je smanjen broj negativnih ocjena jer nastavnici radije daju dvojke nego prolaze takvu improvizaciju, oni koji ipak pošalju učenika na takav dopunski rad ispada da sami sebe kažnjavaju, a učenicima koji se velikim dijelom i ne pojave na takvoj nastavi možete staviti soli na rep jer nikakvih kazni nema. U dopunskom radu ocjene se zaključuju mimo razreda i mimo povjerenstva, što može pobuditi sumnju čak i kada je ta ocjena u redu, što se nije smjelo dopustiti – nabraja Željko Stipić samo neke od “rupa” u postojećoj produžnoj nastavi.

Iako iz Ministarstva znanosti i obrazovanja ministra Radovana Fuchsa nisu isključili mogućnost da će se to rješenje mijenjati, ipak su skloniji promjene s tim u vezi učiniti tek u sklopu donošenja novoga Zakona o odgoju i obrazovanju. Međutim, izrada toga novog dokumenta još je u tijeku i nema naznaka kada će biti dovršena, što stavlja upitnik nad mogućnost ukidanja dopunskog rada već na kraju ove školske godine. Željko Stipić, ali i nastavnici okupljeni u nastavničke grupe, uvjereni su da se dopunski rad u ovakvom obliku može ukinuti žurno i bez čekanja novoga zakona.

OSTAVŠTINA SDP-A

– Dopunski je rad ostavština SDP-ove vlade. Znamo da su taj “kamen smutnje” u školama osudili odmah i iz HDZ-a, međutim, grijehom nečinjenja sve ove godine sami su stali iza toga SDP-ova rješenja. Nije istina da se stvari ne mogu brzo izmijeniti. Prisjetimo se samo kako je prije tri godine, u svibnju 2020. godine, u vrijeme COVID krize, a na prijedlog tadašnje ministrice obrazovanja Blaženke Divjak, Vlada donijela uredbu o izmjeni Zakona o odgoju i obrazovanju na temelju koje su učenici viših razreda i srednjoškolci mogli na produžnu nastavu i s četiri zaključene jedinice – podsjeća Stipić.

Nastavnička grupa “45 minuta” još prije dvije godine pokrenula je peticiju za ukidanje dopunskog rada, koju je potpisalo oko tri tisuće nastavnika. Osnivačica grupe, riječka profesorica Tamara Šoić odlučna je da takva “produžna” u sadašnjem obliku treba postati prošlost.

– Dopunski rad kako je sada organiziran nije ništa drugo nego iskorištavanje nastavnika i pravljenje budala od nas. Cijela Hrvatska zgraža se koliko odlikaša u školama imamo. Ali, ljudi su u školama odustali, ne da im se boriti s vjetrenjačama – rezignirana je Tamara Šoić, koja podsjeća da dopunski rad nastavnicima nije ni dodatno plaćen, nego je kao obveza “utrpan” u “ostale poslove”. Ona, kao i ostali njezini kolege, apelira na Ministarstvo da takvo rješenje hitno promijeni.

– Kako učenik u deset sati može svladati ono što nije cijelu godinu? Nema nastavnika koji ne bi podržao ukidanje dopunskog rada. Znatno prihvatljivije rješenje bio je ljetni i jesenski popravni rok, a povratak takvog rješenja iz Ministarstva su najavili još prošle godine – podsjeća profesor Josip Matković iz Zagreba, osnivač i administrator nastavničke grupe “Školska zbornica” u kojoj je okupljeno više od 23 tisuće nastavnika, učitelja i drugih djelatnika škola.

Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja ministra Radovana Fuchsa poslali su neodređen (pisani) odgovor na naš upit, iz kojega nije moguće iščitati namjeravaju li već u ovoj školskoj godini udovoljiti zahtjevima nastavnika i ukinuti dopunski rad kako se sada provodi. Pitali smo ih i hoće li, umjesto toga, vratiti ljetni i jesenski popravni rok.

– Dopunski rad definiran je Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi člankom 75. stavak 1. To što navodite u upitu jedan je od prijedloga koji je predstavljen tijekom izrade novog Zakona o odgoju i obrazovanju koji je u izradi te se o tom prijedlogu još raspravlja. Ali, u svakom slučaju, konačno će rješenje biti ono koje je u najboljem interesu učenika. Ne možemo prejudicirati dogovor radne skupine oko konačnog zakonskog rješenja – kaže MZO.

Da se u našim školama zaključuje sve manje jedinica, pokazuju i podaci iz baze Školski e-Rudnik Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO). Već smo više puta pisali o tome kako je posljednjih godina enormno porastao broj odlikaša, na primjer, 2013./2014. školsku godinu s odličnim je uspjehom okončalo 39 posto učenika osnovnih i srednjih škola, da bi prošle 2021./2022. njihov broj skočio na gotovo polovinu svih učenika (48,11 posto).

U istom je razdoblju broj superodlikaša, onih s 5,0, porastao s 14,5 posto na 17,5 posto, a samo u osnovnim školama svaki četvrti učenik danas ima 5,0. Istovremeno, prepolovljen je broj učenika sa zaključenom negativnom ocjenom – 2013./2014. ionako mizernih 1,46 posto učenika osnovnih i srednjih škola (7362) kojima su bile zaključene jedinice pao je na lanjskih 0,76 posto (3444 učenika). U srednjim školama prije devet godina 3,19 posto (5633) đaka imalo je zaključene ‘kulje’, a prošle školske godine 1,6 posto srednjoškolaca (2283).