14.11.2024.
Piše Mirela Lilek, Jutarnji list
Pregovori za osnovnoškolski kolektivni ugovor nastavljaju se 22. studenoga, a za srednjoškolski 26. studenoga.
Nakon 17-mjesečne stanke, uskoro se nastavljaju pregovori o trima kolektivnim ugovorima koji se odnose na prava oko 65 tisuća zaposlenika u osnovnim i srednjim školama. Temeljni kolektivni ugovor (TKU) i dva granska (GKU) sadrže 56 materijalnih prava, a u tri reprezentativna školska sindikata očekuju ugovaranje novih prava te poboljšanje postojećih iz GKU. Što će konkretno za zaposlenike u školstvu tražiti od Vlade, koja smatra da su prosvjetari obilato nagrađeni novim koeficijentima, doznajemo od predsjednika Sindikata Preporod Željka Stipića.
Jedan od ključnih ciljeva je rast plaća za rad s učenicima s teškoćama, kao i za rad u posebnim ustanovama. Tražit će i veću vrijednost nastavnog sata za rad s učenicima koji se školuju prema individualiziranom programu. Važno pitanje predstojećih pregovora bit će i reguliranje radno-pravnog statusa pomoćnika u nastavi, odnosno njihovo uvrštavanje u radna mjesta osnovnoškolskih odnosno srednjoškolskih ustanova.
Mala ‘izletnina‘
Uz uvrštavanje novih škola na popis onih koje rade u otežanim uvjetima rada (većinom škole na otocima i brdsko-planinske škole, gdje situacija nije ujednačena, pa zaposlenici ne dobivaju jednaka uvećanja plaće), tražit će povećanje dnevne naknade za vođenje učenika na višednevne izlete. Sada tzv. izletnina iznosi 6,63 eura dnevno, što u Preporodu smatraju iznimno malim iznosom.
U pripremi zasad imaju 12 zahtjeva za ugovaranje novih materijalnih prava, a jedno od njih je uvođenje plaćanja dežurstva učitelja i nastavnika na državnoj maturi i nacionalnim ispitima. Sindikat smatra da bi ta dežurstva trebala biti dobrovoljna, a potom i plaćena kao prekovremeni rad (sada se ti poslovi ne plaćaju). Također, smatra Stipić, poseban dodatak ili uvećanje vrijednosti održanog sata trebaju pripasti svim zaposlenicima za rad s učenicima koji nisu svladali hrvatski jezik, kao i učenicima iz tzv. depriviranih skupina. U prvoj su skupini učenici koji se zbog rata ili zaposlenja roditelja školuju u Hrvatskoj (najzastupljeniji u toj skupini su školarci iz Ukrajine). Druga skupina odnosi se zaposlenike u školama u kojima se u omjeru većem od 50 posto školuju učenici iz depriviranih skupina, odnosno djeca koja zbog socioekonomskih ili drugih razloga zahtijevaju dodatan angažman. Taj se zahtjev u određenoj mjeri odnosi na škole u Međimurju s većim brojem djece romske nacionalnosti, objašnjava Stipić.
Topli obrok
U Preporodu smatraju da je neophodno ugovoriti dodatak na plaću tajnicama i računovođama koji rade u dvije škole, odnosno u jednoj s više od 500 učenika. Dodatak na plaću trebao bi pripasti i domarima koji uz domarske poslove svakodnevno prijevoze učenike, a poseban dodatak u sindikatu očekuju i na plaće vozačima, spremačicama i medicinskim sestrama u posebnim ustanovama.
– Nužno je ugovoriti dodatak za rad u izvanrednim radnim okolnostima svim spremačicama i domarima čiji radni normativi odstupaju 10 posto od normativa utvrđenih državnim pedagoškim standardom. Također, zbog duljeg boravka zaposlenika u školama zbog potrebe izvođenja projekta ‘cjelodnevne škole‘, neophodno je riješiti pitanje osiguranog toplog obroka za sve radnike – kaže Stipić. Svi zaposlenici sada ostvaruju neoporezivo pravo od sto eura na plaću, koliko iznosi naknada za topli obrok.
Sindikati će u pregovorima tražiti normiranje, odnosno zasebno valoriziranje rada na poslovima održavanja e-dnevnika, e-matice i sličnim aplikacijama. Također, navodi Stipić, tajnicima škola valja ugovoriti dodatak za obavljanje poslova službenika za zaštitu osobnih podataka i službenika za informiranje. U sindikatu smatraju kako bi uz nova materijalna prava valjalo propisati i sve ostale poslove koji je Ministarstvo jednostrano nametnulo posljednjih godina, poput podjela školskih udžbenika na početku nastavne godine ili famozni ‘prometni stručnjak‘ u školi.
Linearno povećati koeficijente za sva radna mjesta ili vratiti prosvjetni dodatak od 13,72%
– Čak i da Vlada prihvati sve spomenute zahtjeve, to ne bi riješilo pitanje svih pitanja, potplaćenost učitelja i nastavnika i svih ostalih koji u školama rade. Nijedan od navedenih zahtjeva nije usmjeren prema svima koji u školama rade. Plaća učitelja bez napredovanja, a njih je više od 80 posto, sa svim dodacima nije ni 1500 eura – tvrdi Stipić. Taj je problem po njemu moguće riješiti na dva načina: linearnim povećanjem koeficijenata za sva radna mjesta u školama ili vraćanjem prosvjetnog dodatka (od 13,72 posto), vjeruje predsjednik Preporoda koji će prvo rješenje zahtijevati od nadležnog Povjerenstva, a drugo pregovorima.
Pregovori za osnovnoškolski kolektivni ugovor nastavljaju se 22. studenoga, a za srednjoškolski 26. studenoga.