15.10.2020.
Tko može pokrenuti sudski spor?
Svaki član sindikata, koji je u Sindikat učlanjen najmanje 2 mjeseca prije podizanja tužbe (15 prosinca), može podnijeti tužbu. Također, podizanje tužbe je pod jednakim uvjetima omogućeno i umirovljenim radnicima koji su u trenutku odlaska u mirovinu bili članovi Sindikata. Naravno, temeljna pretpostavka za podizanje tužbe, jednima i drugima, postojanje je radnog odnosa u razdoblju na koje se tužba odnosi (2016. godina).
Zbog čega se podižu tužbe?
Tijekom 2016. godine svima u javnim službama plaće su isplaćivane prema osnovici od 5.108,84 kn umjesto 5.415,37 kn. Izmjenama i dopunama Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama iz 2011. godine, predviđeno je povećanje osnovice kada se za to steknu dogovoreni uvjeti. Uvjeti za povećanje osnovice ispunjeni su u 2016. godini.
Na čemu je utemeljen optimizam u pogledu ishoda sudskih sporova?
Sindikati koji djeluju u javnim službama od 2016. do 2020. na sudovima su podigli više stotina probnih tužbi. Iako je na općinskim sudovima bio manji broj presuda protiv radnika, odnosno u korist poslodavca, nakon provedenih žalbenih postupaka, pravomoćnim presudama županijskih sudova svi su sporovi riješeni u korist radnika. Nakon završetka sudskog postupka radnicima je isplaćen dosuđeni iznos novca i plaćeni su troškovi postupka. Bez obzira na ovo, važnim smatramo istaknuti kako uvijek postoji izvjestan rizik prilikom vođenja sudskih sporova.
Odakle proistječe rizik?
Rizik proizlazi iz funkcioniranja pravosudnog sustava, dosadašnjih sindikalnih iskustava s podizanjem „masovnih“ sudskih sporova te postojanja mogućnosti pritiska izvršne vlasti na sudsku. Bez obzira na dosadašnju praksu, moguće je da sudovi, pod utjecajem izvršne vlasti ili iz nekih drugih razloga, započnu presuđivati protiv radnika. Također, ukoliko se pokrene postupak revizije pred Vrhovnim sudom, te ako Vrhovni sud poništi ili preinači presudu, uslijedit će postupak u kojem će se zahtijevati povrat novca koji je radnik primio kao i plaćanje nastalih sudskih troškova.
U slučaju povoljnog ishoda, koliki će iznos pripasti radniku?
Iz nama dostupnih presuda proistječe da se dosuđeni iznosi značajno razlikuju, te da ovisi o visini radnikove plaće. Učiteljima i nastavnicima dosuđeni iznosi se kreću u rasponu od 5 tisuća kn do 9 tisuća kn. Razlika proistječe iz visine plaće i broja dospjelih plaća kroz razdoblje od prosinca 2015. do siječnja 2017. Ovi su iznosi dosuđeni učiteljima i nastavnicima. Nenastavno osoblje, npr. spremačice, zbog manjih plaća mogu očekivati da će im biti dosuđeni, otprilike, upola manji iznosi.
Što sve ulazi u troškove postupka?
Troškovi postupka obuhvaćaju troškove odvjetnika koji zastupa radnika, troškove odvjetnika poslodavca, troškove umješača i eventualno troškove vještačenja. Umješač je osoba koja ima pravni interes da se pridruži jednoj strani u sporu. Ovdje bi to bila Republika Hrvatska zastupana po Državnom odvjetništvu.
Koliki mogu biti troškovi odvjetnika koji zastupa radnika i tko ih podmiruje?
Troškovi odvjetnika ovise o broju poduzetih radnji i kreću se u rasponu od 625 kn do više tisuća kuna. Ove troškove plaća Sindikat sukladno ugovoru Sindikata i odvjetničkih ureda koji zastupaju radnike u ovim sporovima. Znači, radnik nema nikakvih financijskih obveza prema odvjetniku koji ga u sporu zastupa.
Hoće li radnike zastupati jedan ili više odvjetničkih ureda?
Kako bi se smanjili odvjetnički troškovi, radnike će u ovom sporu zastupati čak 8 odvjetničkih ureda. Sindikat je vođenje ovih sporova, pod uvjetima u prethodno sklopljenim ugovorima, povjerio uredima čija su sjedišta regionalno dislocirana. Iz jednog će se odvjetničkog ureda usklađivati i pratiti rad ureda koji će na strani tužitelja (radnika) sudjelovati u vođenju ovih postupaka.
Koliki mogu biti troškovi tuženika, odnosno „druge strane“ i tko ih plaća?
Troškovi poslodavca ovise o tome hoće li ili neće škola angažirati odvjetnika, odnosno hoće li ili neće škola zatražiti angažiranje umješača (Državno odvjetništvo). Ako škola ne angažira ni odvjetnika niti umješača – nisu nastali nikakvi troškovi. Minimalni troškovi odvjetnika kreću se u rasponu od 1.000 do 2.000 tisuće kuna. Identični su iznosi troškova umješača (Državno odvjetništvo). Dakle, minimalni ukupni troškovi kreću se u rasponu od 2.000 do 4.000 tisuće kn. U slučaju gubitka spora, ove troškove plaća radnik, odnosno tužitelj, a Sindikat će, sukladno mogućnostima, sudjelovati u plaćanju ovih troškova.
Mora li se provesti vještačenje, o kojem se iznosu radi i tko plaća ove troškove?
Vještačenje je moguće izbjeći na način da se iznos tužbenog zahtjeva izračuna u računovodstvu škole ili da Škola ne prigovara izračunu radnika. U dosadašnjim sporovima troškovi vještačenja, ispostavljeni od strane ovlaštenih vještaka, iznosili su pojedinačno između 1.000kn i 2.000 kn. Ukoliko se, iz bilo kojeg razloga, vještačenje mora provesti od strane ovlaštenog vještaka, radnik odnosno tužitelj, plaća troškove vještačenja.
Zašto Sindikat ne preuzima, u slučaju gubitka spora, plaćanje troškova škole, u cijelosti?
Nakon što je Sindikat sudjelovao u podmirivanju troška odvjetnika koji je zastupao radnika u sporu, uvažavajući broj pokrenutih sporova i činjenicu da se u slučaju gubitka spora očekuje minimalni trošak u rasponu između 2.000 i 4.000 tisuće kuna po članu, Sindikat nije u mogućnosti u cijelosti platiti troškove škole, odnosno tuženika. Sindikat će, sukladno mogućnostima, sudjelovati u plaćanju troškova škole, odnosno tuženika. Ukupan iznos ovih troškova višestruko premašuje ušteđena sredstva, vrijednost imovine i iznos na koji se Sindikat može zadužiti.
Što se događa u slučaju ponuđene nagodbe?
Ako bi tijekom odvijanja ovih sudskih postupka Vlada radnicima koji su pokrenuli spor ponudila nagodbu, tužitelj, odnosno, radnik ne može prihvatiti nagodbu bez prethodne suglasnosti odvjetnika i Sindikata. Uvjet za prihvaćanje nagodbe reguliranje je plaćanja troškova koji su nastali tijekom postupka.
Kako tužbu podiže radnik koji je 2016. radio kod više poslodavaca?
Tužbe se uvijek podiže protiv ustanove u kojoj je radnik radio 2016. godine. Radnici koji su radili kod više poslodavaca trebaju podići više tužbi, odnosno podići tužbu protiv svakog poslodavca ponaosob.
Kada se očekuje završetak ovih sporova?
Na žalost, ne postoji propisan vremenski rok u kojem bi ovi sudski postupci trebali biti završeni. Kako je od strane MZO-a naloženo školama da u slučaju svake presude u korist radnika na Vrhovnom sudu pokrenu postupak revizije, dužina trajanja ovih sporova u velikoj će mjeri ovisiti ne samo o brzini rješavanja sporova na općinskim i županijskim sudovima nego i na Vrhovnom sudu.
Zašto se tuži Škola, a ne Vlada?
Sudski spor Radnik isključivo vodi protiv Ustanove u kojoj radi, odnosno ima zasnovan radni odnos. Kada bi Radnik zbog toga što mu je uskraćeno neko pravo iz radnog odnosa podigao tužbu protiv Vlade, Sud bi radi tzv „ pogrešne pasivne legitimacije“ tužbeni zahtjev odbacio.
Ukoliko tužbe budu riješene u korist radnika, tko plaća „zaostatke“ radniku i troškove postupka?
Ukoliko tužba bude riješena u korist radnika, „Zaostatke“ radniku i troškove postupka plaća tuženik, odnosno školska ustanova. Naravno da će trošak škole biti podmiren iz državnog proračuna.
Kako doznati hoće li Škola angažirati odvjetnika i umješača?
Sindikat ne može znati hoće li škola angažirati odvjetnika, odnosno umješača. Ne treba isključiti ni mogućnost, iako ona nije jako vjerojatna, da Škola ima odvjetnika i umješača. Očekujemo da će uputa o postupanju Škole stići iz MZO-a.
Kako se dolazi do visine tužbenog zahtjeva za radnike koji su u 2016. bili na bolovanju duljem od 42 dana, rodiljnom ili roditeljskom dopust ili neplaćenom dopustu?
Radnici iz pitanjem obuhvaćenih skupina mogu podnijeti tužbu samo za onaj dio perioda koji se utužuje ( od prosinac 2015. do siječnja 2017) kada im je plaću isplaćivala škola. Ako je veći dio spomenutog razdoblja radnik proveo na bolovanju dužem od 42 dana, rodiljnom/roditeljskom dopust, odnosno neplaćenom dopustu, zbog male visine tužbenog zahtjeva, radniku se ne preporučuje pokretanje tužbe u ovim sporovima.
Ima li pravo na podnošenje tužbe i radnik koji se ovih dana učlanio u Sindikat?
Sukladno Statutu svaki radnik koji će najmanje dva mjeseca biti član Sindikata u trenutku pokretanja sudskog postupka (između 15 i 31 prosinca) ima pravo na podnošenje tužbe /zastupanje od strane Sindikata/prema uvjetima s kojima je prethodno upoznat i na koje je pristao.
Što s radnicima koji su 2016. bili članovi našeg sindikata, a u međuvremenu su se iščlanili ili više ne rade u školi?
Tužbu podnijeti mogu samo oni radnici koji su članovi Sindikata u trenutku podizanja sudskih sporova. Naravno svi radnici koji su u školama radili 2016. godine mogu samostalno, angažirajući vlastitoga odvjetnika, pokrenuti sudski spor zbog isplate plaće prema smanjenoj osnovici u 2016. godini.
Mogu li se ovi sporovi pokrenuti i za preminule članove Sindikata?
Na žalost, samo aktivni članovi Sindikata i umirovljeni članovi Sindikata mogu pokrenuti tužbu prema uvjetima za podizanje tužbe u Sindikatu Preporod. Naravno, nasljednici, uz priloženo Rješenje o nasljeđivanju s klauzulom pravomoćnosti, mogu samostalno angažirati odvjetnika i pokrenuti sudski spor za preminulu osobu.
Što ako računovođa, zbog prezauzetosti, nije u prilici uraditi izračune visine tužbenog zahtjeva?
Upravo zato što smo znali da će ovakvih slučajeva biti, ponudili smo svakom radniku da putem naše aplikacije samostalno izračuna visinu tužbenog zahtjeva. Ukoliko ni ovo ne bude moguće, temeljem dostavljenih platnih lista izračun će se uraditi u odvjetničkom uredu koji zastupa radnika.