Piše: Tina Jokić, 24 sata, 9. rujna 2025.
Učenici koji su upisali strukovne srednje škole počinju obrazovanje prema novome modelu. 0 svemu nam govori ravnatelj Obrtne tehničke škole u Splitu
Sve strukovne škole ove su godine ušle u modularnu nastavu, ne zato što su željele nego jer su morale. Da smo baš presretni s tim, i nismo, s obzirom na to da priprema nije baš provedena tako da smo sve razumjeli. Ne ide ovo ni na čiji račun. Recimo da nismo još uspjeli sve pohvatati. Činjenica jest da se ne osjećamo spremni. S druge strane, radim u školi već 33 godine i mogu reći da ni za jednu reformu nismo bili potpuno spremni, kazao nam je ravnatelj splitske Obrtne tehničke škole Milivoj Kalebić.
Njegova je škola, kao i većina srednjih strukovnih škola u Hrvatskoj, jučer počela s primjenom kurikularne reforme i modularne nastave, koja bi trebala unaprijediti strukovno školovanje i bolje pripremati mlade za tržište rada. Kako nam je kazao Kalebić, s 815 učenika riječ je o jednoj od većih škola, te će im organizacija nastave biti glavni izazov. Podsjetimo, reforma ulazi samo u prve razrede, a ostali razredi nastavljaju s redovnom nastavom.
– Imamo 90 učitelja od kojih su pola inženjeri raznih struka, imamo vrlo dobru stručnu službi i ponosni smo na naše učitelje općih predmeta. Pravila smo dobili i provodit ćemo modularnu nastavu prema zadanoj ideji, provesti je i prilagoditi potrebama naše škole – pojašnjava nam.
– Sad se smjer, primjerice, više ne zove ‘vodoinstalater’ nego ‘instalater strojarskih instalacija’ i obuhvaća vodoinstalatera, plinoinstalatera, grijanja i klimatizacije. To su srodna zanimanja i modularna nastava omogućuje nam da primimo učenika s 15 godina u školu, da mu u prvoj godini damo sve istovjetne ishode učenja, da ga u drugoj godini gurnemo prema specijalizaciji, a da tijekom treće prilagodimo priču našem podneblju jer nama je ovdje, primjerice, zanimljivije grijanje i klimatizacija nego plinoinstalacija. Učenik će u međuvremenu sazreti i bit će mu mnogo lakše odlučiti što ga najviše zanima – kaže nam Kalebić te dodaje kako je taj dio priče o modularnoj nastavi pozitivna stavka.
– Problematično je to što smo mi dobili alat i tek trebamo naći najbolji način da ga iskoristimo. Ne mogu tvrditi da je modularna nastava loša jer nitko od nas to nije ni pokušao. Kad budemo imali iskustva, znat ćemo bolje. Svi ćemo se snaći i nadam se da će i roditelji i učenici pokazati strpljenje. Nama je veći problem što reformu nije pratio Zakon o radu. Vidimo probleme i kroz zapošljavanja. Primjerice, ne znamo hoćemo li zapošljavati profesora fizike ili inženjera jer fizika ne postoji u modulima, ali je važan dio predmeta. Imamo mnogo pitanja na koja još nemamo decidirane odgovore – zaključuje Kalebić.