31.01.2022. HRT
Uskoro će početi testiranje sve školske djece na početku tjedna brzim kućnim testovima kako bi se usporilo širenje zaraza i kako bi bilo manje razreda u samoizolaciji zbog koje je potrebno organizirati on-line nastavu. Ostaje pitanje zašto država takvim modelom testiranja nije obuhvatila učitelje i nastavno osoblje? Osim toga nastavljaju se pregovori oko novog kolektivnog ugovora sindikata i države kao poslodavca.
O testiranju i izolaciji učenika
U emisiji HRT-a Studio 4 predsjednik školskog sindikata Preporod Željko Stipić rekao je kako je prema posljednjim podacima više od 30.000 učenika u samoizolaciji, što je na broj od 450.000 učenika značajna brojka.
- To nisu normalne okolnosti, nama je sve veći broj učenika na on-line nastavi. Kada se tome pridodaju i problemi s učiteljima, nastavnicima i svima koji u školama rade, ravnateljima je sve teže organizirati kako-tako odgojno-obrazovni proces, rekao je Stipić.
Što se tiče testiranja učenika rekao je kako želi vjerovati onima koji donose odluke kao i onima koji ih prethodno stručno i znanstveno opslužuju da znaju što rade.
- Teško mi je komentirati nešto što nije moje područje. Ako posljedica ove najnovije mjere bude smanjenje broja učenika u samoizolacije i sve manji broj učenika bude na on-line nastavi onda s aspekta pedagoške struke možemo tako rješenje braniti, rekao je Stipić.
- Protekle dvije godine nas se uvjeravalo u jedno pa se ispostavilo drugo da svi mi se sve teže snalazimo u tome i ne preostaje nam ništa drugo nego u povjerenje u one koji donose odluke ma koliko puta prije su nas ti isti demantirali, dodao je.
Što se tiče nastavnog osoblja koji nisu obuhvaćeni odlukom testiranja učenika Stipić smatra da nigdje nije čuo suvislo objašnjenje zašto ako se učenici testiraju jednom tjedno zašto se svi drugi koji se testiraju svaka dva dana u školama.
- To bi olakšalo učiteljima, nastavnicima i svima ostalima koji rade u školama olakšalo život. Ako to može biti svrhovito rješenje ne vidim razlog zašto time ne bi bili obuhvaćeni i oni koji u školama rade.
Nenadoknada zaostataka veliki problem
- Čak i mi koji smo jako dugo u obrazovnom procesu nismo imali ovakve okolnosti u kojima je gotovo nemoguće planirati ne tjedan. dva unaprijed nego vrlo često dan unaprijed. To je jako teško. Planiranje je neizostavni dio našeg rada, o kvaliteti pripreme i planiranja ovisi krajnji učinak. Ovdje se sve svodi na veliku improvizaciju i sposobnost snalaženja. Velik dio učitelja i nastavnika se jako dobro snalazi, ravnatelji rade čuda da se odgojno-obrazovni proces u našim školama sačuva. No, sve može ii do neke granice, imamo 30.000 učenika u samoizolaciji, neki su bili 5-6 puta u samoizolaciji u ovoj školskoj godini i pitanje što su oni uopće imali od nastave. Vjerujemo da je ovo krajnja mjera, krajnji odgovor i bojim se promišljati što će biti na redu ako to ne krene u smjeru u kome se najavljuje, a to je pad broja zaraženih i skori pad ove pandemije, naglasio je Stipić.
Ispričao je svoj početak radu u školi.
- Kad sam počinjao raditi prije 30-ak godina,. nismo imali nastave 3-4 dana zbog visokog snijega pa smo imali sastanak kad ćemo to nadoknaditi kroz neke subote. Mi sad da nemamo 3-4 dana nego mjesece i nitko se uopće ne zamara kako ćemo to nadoknaditi. Sve je otišlo dođavola. Nastava na daljinu je sigurno bolja nego nikakva nastava. No tu se radi o surogat nastavi, ne može imati ona postignuća koja ima nastava uživo, istaknuo je.
Što se tiče roditelja rekao je da ima neodgovornih roditelja koji ne vide nikakav problem, ali ima i odgovornih koji vide da se nešto treba napraviti pa zato tržište instrukcija cvate. Najviše me boli što neki odgovorni roditelji nemaju novaca za instrukcije kako bi djeca nadoknadila znanje. Roditelji nemaju rješenje, prosvjetna vlast mora biti ta koja će inicirati rješenje, smanjiti taj problem, a oni po ovim pitanjima djeluje potpuno nezainteresirano. To smatram najlošijim. U nekim drugim čak bi im se mogla dati prolazna ocjena, a za ovo jedna čvrsta jedinica koja je tako lako objašnjiva. Po pitanju nadoknade izgubljene nastave Ministarstvu dajem čistu jedinicu. To je pitanje svih pitanja. Gotovo da nema europske zemlje gdje se o ovim stvarima ne razgovara ozbiljno i donose rješenja. Što se to napravilo ove školske godine kod nas da bismo nadoknadili zaostatke iz prošle školske godine kojih je sigurno bilo u značajnoj mjeri?, postavio je pitanje Stipić.
Smatra da bi se trebala delimitirati dopunska nastava kako bi se omogućilo školama da se učitelji i nastavnici zaduže za nadoknadu gradiva. Novac tu ne bi smio biti problem, naveo je.
- Problem će ostati nakon što nestane pandemije svi koji radimo u odgojno-obrazovnim ustanovama morat ćemo se nositi godinama jer se rad temelji na kontinuitetu jer ako se ne nadoknadi nastava teže se prati i onda upadate iz jednog problema u drugi, objasnio je.
O pregovorima s Vladom o plaćama
Što se tiče povećanja plaća i nastavka pregovora o tome, a Vlada zbog krize nudi zamrzavanje rasta plaća na 24 mjeseca u javnom sektoru, Stipić je rekao da su njihove plaće zamrznute već 13 mjeseci i kako sve ostalo nije bilo zamrznuto.
- Cijelo vrijeme se upotrebljava krivi izraz povećanje plaće. Želimo da se naše plaće usklade s rastom troškova života i inflacijom i da je to nulto polazište. Sindikati se moraju postaviti ili će temeljnog kolektivnog ugovora biti ili neće. A njega neće biti ako ne uskladimo našu osnovicu barem s kumulativnom inflacijom prošle godine i onom koja se previđa ove godine. Ja sam optimist, vjerujem da će u Vladi shvatiti koliko su utemeljeni sindikalni zahtjevi, Pregovori traju već 2 mjeseca i nije bilo nikakvog učinka, zavlači se, kupuje se vrijeme, Vlada je to neozbiljno shvatila. Smisao svega je da imamo još mjesec dana da pregovore završimo i da postoje minimalna očekivanja sindikata – pitanja usklađivanja osnovice s rastom troškova života i svi radnici u školama to očekuju od nas. Oni ne očekuju da im se cijena rada smanjuje, ako je već zlo neka barem ostane isto, naglasio je Stipić dodavši da je Vlada raspoložena za korekciju za dva materijalna prava – sistematski pregled i prijevoz.
- Sindikati razumiju u kakvom su stanju državne financije, no međutim mora se povući crvena linija, to i očekujem od sutrašnjeg sastanka sindikata i Vlade. Ovo je nešto što mi branimo. Ako Vlada nije spremna, onda bolje da nemamo temeljni kolektivni ugovor, ali onda ćemo imati stalne konflikte i onda Vlada mora zaboraviti na socijalni mir. Sindikati su svoje zahtjeve postavili vrlo razumno i ma mjesta za kvalitetni dogovor s Vladom, istaknuo je Stipić.