Prema kolektivnom ugovoru za osnovne škole, ako zaposlenik radi prekovremeno, ukupno trajanje njegova rada ne smije biti duže od 50 sati tjedno, odnosno 180 sati godišnje. S obzirom na činjenicu da se navedeni prekovremeni sati neće odnositi na nastavne sate, potrebno ih je obračunati na način da se vrijednost prekovremenog sata uveća za 50 posto. Dakle pri obračunu prekovremenog sata neće se obračunavati i stručno-metodičke pripreme.
MZO je zamolio ravnatelje da paze da broj prekovremenih sati ne prelazi 15 posto ukupnog broja radnih sati mjesečno po djelatniku te da je broj prekovremenih sati u korelaciji s brojem sati rada u razredima koji su uključeni u eksperimentalni program.
'Izuzetno je važno da svi djelatnici aktivno sudjeluju u pripremama za eksperimentalni program koje se provode u virtualnim učionicama jer će se evidencije o prekovremenim satima i aktivnom sudjelovanju u virtualnim učionicama povezivati', poručila je pomoćnica ministrice, zamolivši ravnatelje da na kraju svakog mjeseca dostave MZO-u popis djelatnika s brojem prekovremenih sati.
Željko Stipić, predsjednik Sindikata zaposlenih u hrvatskom školstvu Preporod, ističe da sindikalisti nisu protiv dodatka za prekovremeni rad, ali i upozorava da bi to moglo dovesti do novih podjela jer učitelji koji nisu uključeni u eksperimentalni program prekovremeni rad mogu ostvarivati samo temeljem sati održanih u razredu, dok sudionici 'Škole za život' mogu ostvariti spomenuto pravo i temeljem tzv. ostalih poslova.
Ujedno, ovakav model podrazumijeva nejednaku vrijednost prekovremenog rada, tako što će se jednima ta vrijednost uvećavati za 50 posto radi stručno-metodičke pripreme, dok će onima kojima se prekovremeni sati priznaju na ostale poslove vrijednost prekovremenog sata biti manja. Stipić je ogorčen i zato što će se prekovremeni rad ostvarivati samo 'iznimno', a on smatra da bi povišicu u određenom postotku trebali dobiti svi djelatnici 'eksperimentalnih' škola.
'Sindikat nije, kao što je to ministrica rekla, protiv povećanja plaće, niti to jedan sindikat ikada može biti, nego se radi o tome da se to napravilo na jako nespretan način. U osnovi, da su se svim zaposlenicima sve 74 škole uključene u eksperimentalni program povećale plaće u razdoblju trajanja programa, to bi koštalo 20-ak milijuna kuna u slučaju maksimalne povišice od 15 posto. Ne mislim da je to neki veliki novac za, kako kažu, najveću reformu Plenkovićeve vlade. Ako je to veliki novac, a istodobno se stotine milijuna kuna upumpavaju nekakvim gubitašima, onda ja stvarno ništa ne razumijem', kaže Stipić za tportal.
Da se kojim slučajem odredila povišica za sve zaposlene u 'školama za život', to bi predstavljalo snažnu afirmativnu poruku da na nešto slično mogu računati i svi ostali djelatnici u prosvjeti koji se u kurikularnu reformu trebaju uključiti iduće školske godine. 'To bi, po meni, bio dobar način da se konačno pomaknemo s mrtve točke u pogledu povišice plaća zaposlenih u osnovnim i srednjim školama, no ne vidim da se ide u tom smjeru', rekao je Stipić.