Osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje se u visini od 5315,24 kune bruto i primjenjuje se počevši s plaćom za kolovoz koja se isplaćuje u rujnu ove godine. To je jedna od brojnih odluka donesenih na 54. sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj 31. kolovoza. Vijest je to koja je zasigurno razveselila oko 180 tisuća zaposlenika u obrazovanju, zdravstvu i socijalnoj skrbi nakon najava iz Vlade RH koje su u javnost dospjele početkom kolovoza i prema kojima su se plaće zaposlenika u državnim i javnim službama za kolovoz trebale obračunavati na temelju različitih osnovica – za zaposlene u javnim službama prema takvoj najavi osnovica bi bila 5211 kuna, a za zaposlene u državnim službama 5315,24 kuna.
Sve je završilo na opće zadovoljstvo zaposlenika u javnim službama, ali tko zna kako bi ova priča s razjednačenim osnovicama za obračun plaća između državnih i javnih službenika završila da 22. kolovoza nije reagirao Sindikat Preporod i pokrenuo internetsko potpisivanje peticije da to spriječi ili barem upozori najodgovornije na pogubnost takvoga poteza. Na konferenciji za medije predsjednik Preporoda Željko Stipić istaknuo je da bi prema izračunima kolovoška plaća učiteljice s 30 godina staža bila manja za oko 120 kuna i tako bi ostalo do kraja ove godine.
– Zašto je uopće do toga došlo? Riječ je o ucjeni, jer Vlada je u prosincu prošle godine pokušala povišicu za 2017. godinu, koju je naumila dati državnim i javnim službama, a koja je trebala biti tri puta po dva posto, sindikatima javnih službi uvjetovati time da se odreknu duga koji je nastao prema njihovim radnicima u prethodnoj godini. Sindikati to nisu mogli prihvatiti, je
r rečeni je dug pojedinačno pravo svakog radnika. U siječnju je Vlada povećala osnovicu javnim službama za 2 posto, ali pola godine kasnije Vlada je naumila trenirati strogoću na sindikatima te smanjiti osnovicu i kazniti zaposlene u javnim službama zbog nečega na što sindikati s pravom nisu željeli pristati u prosincu – pojasnio je Stipić te naglasio da zbog vremenskog tjesnaca jedino način da se nešto poduzme je pokretanje internetskog potpisivanja peticije pod nazivom „Ne podcjenjujte učitelje, liječnike, medicinske sestre, radnike u socijalnoj skrbi i kulturi!” kako bi se izvršio pritisak na Vladu u danima dok je još moguće donijeti odluku o izjednačavanju osnovice za obračun plaća.
Počinje nova školska godina i ne želimo u nju ući s gorkim osjećajem nepravde – da su upravo učitelji i nastavnici najviše pogođeni, a onda i svi drugi zaposlenici u javnim službama. Boli nas to što nas se godinama i desetljećima tako tretira i omalovažava. Zato poručujemo Vladi da nas ne ponižava, jer mi to svojim radom ni na koji način nismo zaslužili – zaključio je Stipić.
Epilog je poznat, a osnovica za izračun plaća barem još sljedeća tri mjeseca bit će jednaka i za zaposlene u državnim i u javnim službama – 5315,24 kuna.
O plaćama, ali i općenito o položaju učitelja i nastavnika na početku školske godine govorilo se i na tiskovnoj konferenciji Vertikale sindikata obrazovanja. Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske istaknuo je kako se u novu školsku godinu kreće s postojećim zakonskim okvirom odnosno da nijedna zakonska promjena u sustavu odgoja i obrazovanja nije napravljena.
– Već tri godine se održava status quo, a Vlada planira promjene zakon krajem kalendarske godine, a ne tijekom ljeta kako bi se s inoviranim zakonima krenulo od prvoga dana školske godine. U mjerama Vlade predviđene su važne promjene u strukovnom obrazovanju, a Zakon o strukovnom obrazovanju, koji bi omogućio promjene, još nije donesen. Znamo da upravo strukovno obrazovanje treba biti temelj razvoja gospodarstva. Ipak, odobreno je uvođenje 19 novih strukovnih kurikuluma u onim školama koje su ih eksperimentalno primijenjivale, a od sljedeće školske godine ti će kurikulumi biti obvezni u svim školama. Kad je riječ o plaćama, one su destimulativne, jer ne samo da su male, nego učiteljima i nastavnicima ne nude nikakvu perspetivu, jer su od plaće početnika samo 20 posto veće na kraju karijere, dakle pred mirovinu. U zemljama EU-a učitelji na kraju radnoga vijeka imaju plaću u prosjeku za 65 posto veću nego kad su bili početnici. Kako ćemo u škole privući najkvalitetnije kadrove s takvom perspektivom – zapitao se Mihalinec.
Marijan Šimeg