Piše: Boris Beck, Večernji list, 4.9.2026.
Najstariji engleski časopis Spectator, pišući o obrazovanju u svojoj zemlji aludirao je na stari socijalistički vic u kojem se država pravi da vas plaća, a vi se pravite da radite. Samo što u školama i fakultetima sada vrijedi da se profesori prave da predaju, a učenici i studenti prave se da uče. Možda je oduvijek bilo tako, ali digitalna je tehnologija sve to pospješila. Profesori imaju power point prezentacije koje rutinski vrte, a nekad nisu čak ni njihove, nego su ih dobili, naslijedili ili jednostavno ukrali na internetu; mladež na predavanjima drijema i drnda po mobitelima jer zna da će prezentacije dobiti preko platformi za učenje; na ispitu onda s pomoću mobitela prepisuju iz istih tih prezentacija. Taj je zatvoreni krug umjetna inteligencija dovela do savršenstva. Profesori – koji ionako pišu znanstvene radove s pomoću AI-a – izrađuju prezentacije na ChatGPT-iju; studenti seminare pišu na ChatGPT-iju; na testovima slikaju pitanja i prepišu ih kako im to diktira umjetna inteligencija, a stroj im izradi i završne i diplomske radove. Da se ispuni mjera lijenosti ima profesora koji i ocjenu radova prepuštaju kompjutorima.
Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba ima podatke da 77 posto učenika koristi umjetnu inteligenciju za pisanje školskih zadaća. a sustav to i ohrabruje. Mladi kojima kompjutor izrađuje domaće radove dobiju bolje ocjene od onih koji pišu sami, pa to ove poštene destimulira – u slučaju da profesori nisu budni. Ako pak pokušavaju suzbiti to zlo, razvije im se paranoja pa onda najbolje đake sumnjiče da nisu sami pisali, što je vrlo neugodno – meni se nedavno dogodilo slično jer sam, pišući o HNK Zagreb, neopravdano optužio gospođu za takvu praksu, na čemu joj se ispričavam.
Lakoća, pristupnost i brzina alata umjetne inteligencije omogućuju mladeži da uživo, dok rješavaju test, slikaju zadatak iz, recimo, kemije, i prepišu ga a da profesorica ništa ne primijeti. Izlaz iz te nevolje prosvjetne vlasti traže u suprotnim smjerovima. Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNET ovaj je tjedan objavila kurikul “Umjetna inteligencija: od koncepta do primjene” za 3. i 4. razred srednje škole, unutar projekta koji stoji 16 milijuna eura. U osnovnim školama planira se kao izvannastavna aktivnost, a u srednjim kao fakultativni predmet, od 35 sat godišnje. “Djeca i mladi umjetnu inteligenciju već koriste i upravo zato obrazovanje o njoj ne možemo prepustiti slučaju. Sada imamo kurikule koji učenicima omogućuju da od petog razreda osnovne škole pa sve do završetka srednje škole postupno razvijaju znanja i vještine primjerene svojoj dobi”, rekao je o tomu pomoćnik ravnatelja CARNET-a za umjetnu inteligenciju i voditelj projekta BrAIn Jura Bilić.
U New Yorku su udarili na drugu stranu i u utorak zabranili korištenje umjetne inteligencije u javnim školama za sve učenike do osmog razreda, odnosno do dobi od 13 ili 14 godina, čime je obuhvaćeno 900.000 učenika – zato što su zaključili da je AI loš za mentalno zdravlje i kognitivni razvoj djece, pri čemu je najgore to što se, kako kažu, “misaoni procesi prepuštaju softveru”.
Ona zagrebačka maturantica koja slika zadatak iz kemije, i prepiše iz mobitela rješenje, čini to zato što računa da profesorica zna točan rezultat. Međutim, profesorica će otići u mirovinu, i na koncu umrijeti, a njezino će mjesto zauzeti upravo ta učenica koja više neće znati samostalno doći do rješenja. Treba li vraga uhvatiti za rep ili rogove, to ne znam, ali da je došao po svoje, sasvim je očito.