Nakon što je donijeta odluka o raspuštanju Sabora, a potom će biti i raspisani parlamentarni izbori – s više su nam strana pristigla različita pitanja o tome kako će se izbori odraziti na pregovore koje Vlada i sindikati vode oko suspenzije dvostrukog povećanja osnovice plaće u lipnju i listopadu te neisplate triju materijalnih prava. Evo odgovora na neka od pitanja i razmišljanja o cijeloj ovoj situaciji.
Pregovori sindikata i Vlade pokrenuti su u situaciji kad se održavanje parlamentarnih izbora očekivalo kroz otprilike pola godine. Sada, kada se s izborimo požurilo, kada je očito da nema vremena za dovršetak pregovora, nesvrhovitim su se pokazale sve dosad poduzete pregovaračke aktivnosti Vlade i sindikata. Kako prema Zakonu o postupku primopredaje vlasti, Vlada od trenutka raspisivanja izbora do izbora nove Vlade, funkcionira kao tzv. tehnička vlada koja nema ovlasti zaključivati ugovore značajnije vrijednosti – nikakva učinka nisu imali dosad održani sastanci kao ni najavljeni sastanak za idući tjedan.
Podsjetimo se, ministri su, na prošlom sastanku, zatražili od sindikata da se do sljedećeg sastanka očituju o Vladinom prijedlogu. Sindikati su ovo prihvatili, a Sindikat Preporod je, sukladno najavi izrečenoj na sastanku, 11. i 12. svibnja, proveo i izjašnjavanje među članstvom. Ako se u Vladi razmatrala mogućnost žurnog izlaska na izbore, za pretpostaviti je da je ministarski trojac sa sastanka (Marić – Aladrović – Ćorić) o tome nešto znao, minimum korektnosti, s Vladine strane, nalagao bi da se sačeka razvoj događaja i ne traži od sindikata očitovanje.
Ako do najavljenog sastanka i dođe njegov bi smisao trebao biti samo u tome da se ministri ispričaju sindikalistima i da pokušaju obrazložiti razloge svoje nekorektnosti. Eventualni pregovori o mijenjanju odredbi važećih kolektivnih ugovora pričekat će novu Vladu i nove ministre. A do trenutka kada će sindikati i Vlada ponovno otpočeti pregovore, a ovo nikako neće biti prije rane jeseni, jedino razumno rješenje je ispoštovati odredbe kolektivnih ugovora u cijelosti i radnicima u javnim službama plaću za lipanj isplatiti po osnovici 5.925,99 kn, a za listopad po osnovici 6.044,51 kn. Isto vrijedi i za isplatu regresa i božićnice koji trebaju biti isplaćeni u iznosu od 1.500,00 kn i nastavak isplate jubilarne nagrade zaposlenicima koji su na nju ostvarili pravo u 2020. godini.
Ako Vlada i postupi na jedini razuman način, njoj ili nekoj novoj, još uvijek preostaje i rješavanje problema na koji mi iz Preporoda stalno upozoravamo. Do kraja godine, zbog zastare, sindikati će za svoje članove morati podići tužbe zbog nepropisno isplaćenih plaća u 2016. godini. Zbog izbora i primopredaje vlasti, čeka nas nekoliko pasivnih mjeseci po pitanju rješenja ovog spora. Kako se radi potencijalno barem o 100-tinjak tisuća sudskih sporova, te kako se ukupna vrijednost pojedinačnog spora kreće oko i do 20-ak tisuća kuna, jasno je da se potencijalni trošak za državni proračun, u optimističnoj varijanti, kreće u rasponu od 1 do 2 mlrd kuna. Problem duga prema radnicima u javnim službama, koji aktualna vlast nije znala ili nije htjela riješiti, postat će vrlo važno predizborno pitanje. Osim toga, bez rješenja ovog problema, teško je zamisliti budući konstruktivan dijalog između Vlade i sindikata javnih službi. Ove ili neke druge, svejedno.