Preporod
logo
  • Novosti
    • Novosti
    • Pregovori
    • Iz medija
    • Obavijesti i ostale vijesti
    • Komentar
    • Satira
    • Foto galerije
  • O nama
    • Uvodna riječ
    • Tijela sindikata
      • Predsjednik sindikata
      • Predsjedničko vijeće
      • Glavno vijeće
      • Skupština sindikata
      • Nadzorno vijeće
      • Sud časti
    • Članstvo
    • Povjerenici
  • Za članove
    • Korisnička zona
    • Blagajna uzajamne pomoći
    • Pogodnosti za članove
    • Glasilo sindikata
    • Forum
  • Pravna pomoć
    • Pravna služba sindikata
    • Baza pravnih savjeta
  • Za povjerenike
    • APLIKACIJE
  • Dokumenti
  • Kontakt
  • Zaštita osobnih podataka
©Sindikat Preporod
Ovdje vas zakon ne štiti
21 February 2016
Vlada nije izdvojila novac za rast plaća u javnim službama
25 February 2016
Iz medija
Povratak ‘šuvarice’ u srednje škole: zanimanje će se odabirati u trećem razredu
23. veljače 2016. by Goran Skok in Iz medija
Piše: Marijana Cvrtila/Slobodna Dalmacija/22.02.2016. „To pomalo sliči na 'šuvaricu'!“ – zabrujalo je posljednjih dana u prosvjetarskim krugovima, nakon što su objavljeni prvi kurikularni dokumenti na osnovi kojih bi trebala početi reforma našega školstva. Među dokumentima je i prijedlog Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje, koji bi u tome izuzetno važnom segmentu školstva trebao donijeti značajne promjene i više učenja temeljenog na radu, odnosno praktičnoj nastavi. Međutim, predložena nova forma strukovnih škola nekima je zazvučala kao povratak u nekadašnji sustav. Praktična nastava Podsjetimo, djeca bi se, a u kurikularnoj skupini doznajemo da bi to u punom zamahu trebalo oživjeti od 2020./2021. školske godine, za pojedina zanimanja u 4-godišnjim strukovnim školama ubuduće opredjeljivala tek od trećeg, a ne kao dosad od prvog razreda srednje škole. Predloženo je, naime, da se djeca u prvom razredu upisuju u određeni sektor, recimo turizam, elektrotehniku, ekonomiju, te u prva dva razreda dobivaju općeobrazovna znanja i ona iz pojedinih podsektora. Tek od trećeg razreda izabirali bi željeno specifično zanimanje, na primjer, hotelijersko-turistički tehničar, komercijalist, tehničar za računalstvo i slično. Iako je predviđeno da se učenici opredjeljuju za zanimanja unutar izabranog sektora, reforma predviđa i mogućnost horizontalne i vertikalne prohodnosti, što bi značilo da će djeca moći i promijeniti kvalifikaciju, pod uvjetom da polože potrebne razlikovne predmete. U trogodišnjim školama zanimanje će birati odmah od prvog razreda, s time da će uz općeobrazovne predmete imati i do 50 posto praktične nastave. Namjera Šuvarove reforme, započete sedamdesetih godina prošlog stoljeća, bila je, podsjetimo, smanjiti elitizam gimnazija i povećati obrazovnu razinu radničkih zanimanja. Stoga je uveo uravnilovku – sve srednje škole, i gimnazije i strukovne, u prva dva razreda imale su uglavnom isti općeobrazovni dio, a onda se od trećeg razreda opredjeljivalo za konkretna zanimanja. Nekoliko različitih škola spajalo se u obrazovne centre, a srednjoškolsko obrazovanje imalo je tzv. pripremnu i usmjerenu fazu. - Jako sam skeptičan prema predloženim izmjenama, sliče mi na 'šuvaricu'. Uopće, mnogo toga se predlaže što sliči na bivše pokušaje. Sumnjam da će se novom strukturom u strukovnim školama puno postići. Svaka takva promjena remeti rad škole. Ključno bi bilo pozabaviti se stvarnim problemima, na primjer problemom discipline učenika ili smanjenjem programa u cjelini. Samo da riješite problem discipline, produktivnost bi porasla za 50 posto – komentira Vlado Saftić, umirovljeni profesor Ekonomske škole u Zaboku kraj Zagreba, iza kojega je 40 godina rada u nastavi i predavanja društvenih predmeta povijesti, sociologije te nekadašnjeg TIPSS-a i marksizma, o čemu je nedavno i objavio knjigu. I recepcionar i konobar Međutim, mnogo je prosvjetara koje pamte Šuvarove dane, ali ne vide previše sličnosti između njegove škole i reforme koja bi tek trebala stići u naš obrazovni sustav. Naprotiv, promjene u strukovnom obrazovanju smatraju dobrodošlim: - Upisi u sektore i kasnije opredjeljivanje za konkretna zanimanja poznaju danas i u Austriji, Italiji. To je važno za tržište rada, kada je gospodarstvo više-manje u rukama privatnika, dobro je da djeca imaju šire kompetencije i da, primjerice, u jednom hotelu mogu raditi i na recepciji i u baru, a ne da budu samo konobari. Podržavam nacrt promjena, a svakako će biti dijelova koje će još trebati osmisliti – kaže ravnatelj splitske Turističko-ugostiteljske škole Ivo Bilić. Čuo sam za komentare o "šuvarici", ali to nema nikakve veze s predloženim promjenama. Tada su svi prva dva razreda slušali isto, a ovdje se radi o pojedinim sektorima u strukovnom obrazovanju. Tko će definirati sadržaje u prva dva razreda? Sektorska vijeća, znači ljudi iz gospodarstva.  

Najvažnija je selekcija Predložene su promjene dobre i posve drukčije od onoga što je nudila 'šuvarica', ali neka su pitanja još uvijek otvorena. Prelazak u treći razred očito će biti neka vrsta novih upisa i selekcije - kaže Petar Smajić, ravnatelj zagrebačke Škole za modu i dizajn. Pitanja selekcije djece nakon drugog razreda i činjenica da neka od njih neće u sektoru vjerojatno moći upisati željeno zanimanje, kao i pitanje kvota, tek trebaju biti preciznije uređeni.
  ŠTO DONOSE PROMJENE - povećana izbornost - više praktičnog rada - modularnost - simulacije radnih procesa iz radionica - pripreme za izazove tržišta rada Dvije godine su dovoljne Zakonodavac će morati utvrditi kriterije upisa u treći razred, a nakon što HZZ i tržište rada iskažu potrebe. Uspjeh u prva dva razreda definitivno će se uzimati u obzir, ali treba podsjetiti da ni ocjenjivanje neće biti kao danas. Dvije godine bit će dovoljne da učenici bolje utvrde sklonosti za određeno zanimanje – kaže ravnatelj Tihomir Tomčić. Vokić: Od slastičara do kulturnjaka Ma, to je bio šou. Događalo se da učenik prve dvije godine ide za slastičara, a onda druge dvije u Centar za kulturu. Nadam se da se danas to neće dogoditi. Ipak, ne bih previše eksperimentirala. Ne bih dirala u strukturu srednjih škola, nego učenicima osigurala više izbornosti. S reformama treba ići polako, najprije osigurati uvjete, uložiti u obrazovanje, sagraditi škole, uvesti jednosmjensku nastavu – oprezna je Ljilja Vokić, bivša ministrica prosvjete.
 

Najnovije

  • Preporod se pridružio SSSH-u: ‘Jesen koja dolazi bit će vrijeme velikih sindikalnih izazova’
    Preporod se pridružio SSSH-u: ‘Jesen koja dolazi bit će vrijeme velikih sindikalnih izazova’
  • Željko Stipić o profesorici iz afere ‘daj 5’: ‘Vjerojatno će izgubiti razredni odjel. Mi to doživljavamo kao svojevrsnu kaznu’
    Željko Stipić o profesorici iz afere ‘daj 5’: ‘Vjerojatno će izgubiti razredni odjel. Mi to doživljavamo kao svojevrsnu kaznu’
  • Mlađa su djeca najviše pogođena COVID-zatvaranjima, pokazalo je novo istraživanje
    Mlađa su djeca najviše pogođena COVID-zatvaranjima, pokazalo je novo istraživanje
  • UTJECAJ PANDEMIJE NA UČENJE: KAMO I KAKO DALJE?
    UTJECAJ PANDEMIJE NA UČENJE: KAMO I KAKO DALJE?
  • DALEKOSEŽNI UČINCI ZATVARANJA ŠKOLA I NEDOSTATKA NASTAVE UŽIVO
    DALEKOSEŽNI UČINCI ZATVARANJA ŠKOLA I NEDOSTATKA NASTAVE UŽIVO

Pridruži se

  • Novosti
  • O nama
  • Za članove
  • Pravna pomoć
  • Za povjerenike
  • Dokumenti
  • Kontakt
  • Zaštita osobnih podataka
Copyright © 2016 |Orange web studio | www.orange-studio.hr | Materijal na ovim stranicama je zaštićen autorskim pravima i nije dozvoljeno korištenje slika i tekstova bez dozvole.
We use cookies to ensure that we give you the best experience on our website. If you continue to use this site we will assume that you are happy with it.Ok