Autor: Kristina Turčin, Jutarnji list, 2.7.2026.
Sportski uspjesi u okviru školskog sporta vrednuje se na upisima u apsolutno svim srednjim školama – za razliku od uspjeha na natjecanjima u znanju
Imate dijete A koje je bilo na državnom natjecanju iz matematike, probilo se među 20 najboljih (toliko ih se otprilike plasira na državno natjecanje) i osvojilo je četvrto mjesto. Za to će dobiti jedan (1) dodatni bod pri upisu u srednju školu. Dakle – za rangiranje među 20 najboljih iz matematike u državi: 1 bod.
S druge strane, imate dijete B. Ono je osvojilo 2. mjesto u školskom rukometu ili nogometu, što znači da je među 28 najboljih u toj disciplini (svaki tim ima 14 članova). Pritom je prosjedilo sve vrijeme na klupi. To dijete dobit će dva boda na upisima.
Član pobjedničkog tima, njih 14, dobivaju po 3 boda. Ovo je ogromna nepravda i sramota.
Desetinka boda čini razliku
Napisao je to na svojem Facebook profilu Smiljan Pilipović, poduzetnik i magistar informatike, otac troje djece od kojih najmlađe ove godine upisuje srednju školu, inženjer koji inicijalno stoji iza kreiranja rang-lista najboljih osnovnih škola u Hrvatskoj koje objavljuje Jutarnji list.
Ovaj njegov post, objavljen u jeku vrlo stresnih upisa u srednje škole, izazvao je ogromno zanimanje i otvorio široku raspravu, s gotovo 300 komentara. Velik broj roditelja slaže se s Pilipovićem: sustav prema kojem se dodjeljuju dodatni bodovi duboko je nepravedan.
Upisi u srednje škole temelje se bazično na ocjenama iz osnovne škole, maksimalni broj bodova je 80 (učenik koji je u svim višim razredima imao prosjek 5.0, što mu donosi 20 bodova, te je imao petice iz svih šest traženih predmeta u 7. i 8. razredu, što nosi još maksimalnih 60 bodova). Ocjene se izražavaju na dvije decimale te svaka desetinka boda čini razliku.
Pravilnik o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole propisuje tko i na koji način može ostvariti dodatne bodove. Tako Pravilnik propisuje da učenici koji u višim razredima osnovne škole pojedinačno osvoje prvo, drugo ili treće mjesto na verificiranom natjecanju znanja na državnoj razini imaju izravan upis u bilo koju školu – ali samo ako je riječ o natjecanjima iz hrvatskog jezika, matematike i prvog stranog jezika.
Izravan upis mogu ostvariti i ako su osvojili jedno od vodećih mjesta iz tri određena predmeta: Ministarstvo obrazovanja propisuje dva posebno važna predmeta za svaki smjer gimnazije ili strukovne škole, a svaka škola određuje još jedan predmet koji smatra važnim. Tako, primjerice, zagrebačka XV. gimnazija, najbolja gimnazija u državi, kao prirodoslovno-matematička gimnazija izravni upis omogućava i prvacima iz fizike i kemije (tako je propisalo Ministarstvo) te iz informatike, koju je odredilo kao svoj posebno važni predmet.
“Kompetencije za pojedini program”
Učenici koji su se plasirali na državna prvenstva iz tih predmeta, ali nisu bili na vodećim mjestima, ostvarit će 1 dodatni bod na upisima. Ako su pak bili prvaci iz nekih drugih predmeta – na primjer, bili su prvi u državi iz biologije ili geografije – ne samo da neće imati izravni upis, nego neće u prirodoslovno-matematičkoj gimnaziji za taj uspjeh dobiti ni desetinku boda.
Istovremeno, djeca koja ostvare iznimne uspjehe u sportu – i to ne klupskom, već onom školskom, u organizaciji Hrvatskog školskog sportskog saveza – ostvaruju dodatne bodove pri upisu u baš svaku školu, bez ograničenja. Tako državni prvak iz biologije u zagrebačkoj XV. gimnaziji (ili bilo kojoj drugoj prirodoslovno-matematičkoj gimnaziji), dobiva točno nula dodatnih bodova, a dijete koje je bilo dio pobjedničke ekipe iz futsala, krosa, badmintona ili nekog drugog od 15 propisanih sportova, u toj istoj – najzahtjevnijoj školi u Hrvatskoj – dobit će puna tri boda. Članovi drugoplasirane ekipe dobit će dva boda, a trećeplasirane po jedan dodatni bod.
Kako je moguće da kros ili graničar pri upisima vrijedi nevjerojatna tri boda, a prvo mjesto iz biologije – ništa?
U Ministarstvu obrazovanja, kojem je na čelu Radovan Fuchs, ne daju jasan odgovor na ovo pitanje. Ističu kako Pravilnik ne polazi od toga da se svako pojedinačno postignuće učenika na natjecanjima iz znanja jednako vrednuje pri upisu u svaki obrazovni program, nego od povezanosti postignuća na natjecanju s programom koji kandidat želi upisati.
Pravilnik time ne umanjuje vrijednost uspjeha učenika na drugim natjecanjima znanja, nego se u postupku upisa primjenjuje kriterij relevantnosti postignuća za konkretan obrazovni program. Time se omogućuje da se dodatno vrednuju ona postignuća koja su u neposrednoj vezi s kompetencijama važnima za odabrani program i nastavak obrazovanja – ističu. Međutim, kako ovo objašnjenje – obaveza “neposredne veze s kompetencijama važnima za odabrani program” – primijeniti na izdašne dodatne bodove za badminton?
Promjene Pravilnika nisu u planu
– Vrednovanje školskih sportskih rezultata ima širu odgojno-obrazovnu svrhu, odnosno poticanje učenika na bavljenje sportom, razvoj zdravih životnih navika, timskog rada, odgovornosti i uključivanja u aktivnosti koje se odvijaju u školskom okruženju – kažu u Ministarstvu.
– Razlog zbog kojega se u sustavu upisa vrednuju upravo rezultati u školskom sportu, a ne rezultati ostvareni u svim oblicima sportskih aktivnosti izvan škole, povezan je s načelom jednake dostupnosti. Školski sport organizira se u okviru školskog sustava kroz školska sportska društva i time ne ovisi o članstvu u sportskim klubovima, visini njihovih članarina, dostupnosti pojedinog kluba u mjestu stanovanja ili financijskim mogućnostima roditelja – kažu u Ministarstvu.
Izmjene ovakvog Pravilnika, sudeći prema krajnje općenitom odgovoru Ministarstva, nije u planu.
– Ministarstvo kontinuirano prati provedbu upisnog postupka i učinke važećih kriterija, kao i prijedloge i primjedbe zainteresirane javnosti. Eventualne nove izmjene Pravilnika moguće su nakon stručne analize, uz poštivanje načela jednakosti i dostupnosti upisnih kriterija za učenike i roditelje – odgovorili su nam.
Za glazbenu školu ni desetinka boda
Roditelji posebno upozoravaju kako im djeca ne dobivaju ni jedan bod za pohađanje glazbene škole ni za vrhunske glazbene uspjehe, osim pri upisu u glazbenu školu.
U Ministarstvu to tumače obvezujućom odlukom Ustavnog suda iz 2014., prema kojoj kriteriji za upis u srednje škole moraju biti jednako dostupni svim kandidatima i ne smiju dovoditi u povoljniji položaj učenike čije su dodatne aktivnosti uvjetovane mjestom stanovanja, dostupnošću pojedinih ustanova ili financijskim mogućnostima roditelja.
U Odluci je istaknuto, nastavljaju, da osnovno glazbeno i plesno obrazovanje nije pod jednakim uvjetima dostupno svima te se zbog toga glazbena postignuća ne mogu bodovati pri upisu na jednak način kao sportska postignuća u okviru redovitog školskog sustava.