Premijer i ministri na kraćem su godišnjem odmoru. Nakon što su riješili jedan od najdužih u hrvatskoj povijesti, mogu tek nakratko predahnuti. Složeni pregovori sa sindikatima o nizu pitanja, pa tako i kada su u pitanju plaće, čekaju ih iza ugla. Sindikati već najavljuju da će pregovori biti teški i ne isključuju ni nove štrajkove i pritiske. S druge strane vlada će morati balansirati između toga da to spriječi i stanja ukupnih financija. A izbori su pred vratima.
29.07.2023. N1
VIDEO:
“Ja u ovom trenutku ne vidim nikakve konkretne najave o tome da bi nekakav drugi štrajk ili bilo što slično bilo na dnevnom redu”, kaže premijer Andrej Plenković.
Moguća nova pobuna spominjala se u policiji. Jer ako su dobile službenice u sudstvu, zašto ne bi i oni. Iz sindikata policije danas šutnja. No prava oluja za Vladu stiže u rujnu.
Krešimir Sever najavljuje da premijer sasvim sigurno može očekivati ozbiljne pritiske i ozbiljne razgovore.
“Mi ćemo sad od jeseni imati istovremeno i pregovore o osnovici, imat ćemo pregovore, nastavak pregovora o Zakonu o plaćama i usporedno će krenuti pregovori o uredbama o koeficijentima”, kaže sindikalist.
Severov kolega Željko Stipić kaže da će na jesen biti jedna ozbiljna situacija.
“Ako premijer misli da će to samo bit eto tako, odrađivanje posla prije stupanja na snagu novog zakona, da nešto u tom međuvremenu nešto kao damo sindikatima i da će to tako lako proći, ja već sada evo kažem, ne vjerujem u to. Mislim da će to biti jedna vrlo ozbiljna situacija”, kaže Stipić.
Tako se ne isključuju i novi štrajkovi i novi pritisci. I to je očekivano jer su razlike između plaća u privatnom i javnom sektoru sve veće, a ukupne plaće porazno male.
“U Hrvatskoj bi minimalna plaća, ne prosječna, nego minimalna plaća tisuću eura, jedna prosječna plaća bi trebala biti 2000 eura, a plaća za visoku, fakultetskog čovjeka koji ima godinu, dvije iskustva bi trebala biti 3000. Koliko smo mi daleko od tih ciljeva? Mi smo daleko trostruko”, kaže Ljubo Jurčić.
“Promjena treba doći od onog koji je nered stvorio”
To neće ni približno riješiti ni novi zakon koji se najavljuje kao onaj koji donosi i veće plaće i veću pravednost. Zakon o plaćama, a posebno njegove uredbe tek su krvav i težak posao. I tu raste skepsa kod sindikata, osobito kad su uredbe u pitanju.
Sindikalist Stipić kaže da promjena treba doći od onog koji je nered stvorio te da je uredbe zakona o plaćama 24 puta mijenjao premijer Andrej Plenković.
“Jedan ozbiljan zakon i još važnije i ozbiljnije uredbe se zapravo donose na brzinu, razlog: briselski novac koji je uvjetovan eto tako nekim rokovima na koje se Hrvatska obvezala”, kaže Stipić.
U najmanju ruku je neobično i to što se tako važan reformski zahvat, kako zakonu tepaju u Vladi, donosi na kraju mandata, u izbornoj godini.
Ekonomist Jurčić kaže da ako se napravi dobar zakon o plaćama u državnim i javnim službama, u kojima radi 200-300 tisuća ljudi kako premijer može računati na jedan veći dio glasača.
“U državnim službama i javnim službama ima koliko, 200, 300 tisuća ljudi i ako se napravi dobar zakon o javnim plaćama i pokaže se da je prijateljski raspoložena politika prema tim službama onda mogu računati za taj dio na jedan veći dio glasača”, zaključuje Jurčić.
No to je samo jedan par rukava. U računicu treba ukalkulirati i još jedan eventualni mandat.
“I da se pri tome ne stvore nekakav uteg koji bi im mogao biti otegnuta okolnost u daljnjem radu ako si pri tome stvore prevelike obveze u plaćanju iz javnoga novca, tako da to negdje treba pomiriti”, smatra Sever.
U tom smislu najteži zadatak, kao i uvijek, bit će na ministru financija Marku Primorcu koji će morati balansirati između političkih, ali i sindikallni apetita, i realnog stanja u državnoj blagajni.