18.12.2024.
Sindikati javnih službi odbili su Vladinu ponudu o rastu osnovice plaća iduće godine od pet posto i traže osampostotni rast. Ujedno, traže isplatu naknade za topli obrok od 50 eura. Sindikati državnih službi pristali su na ponudu Banskih dvora.
Jagić: Pristanak Vladi ne smatramo porazom
– Nismo na vladin prijedlog pristali baš iz prve. Pregovori su ponekad i mukotrpni ali se vode na dobrobit članova. Pristali smo jer to ne smatramo porazom, nego temeljem za daljnja poboljšanja u svim državnim tijelima, izjavio je Dubravko Jagić, predsjednik Sindikata policije Hrvatske.
Kazao je kako su dobili povećanje osnovice za tri posto u ožujku 2025, zatim dodatak od 2 posto u listopadu, jubilarnu nagradu od 300 eura, otpremnine za mirovinu na sadašnja dva puta osnovice. Velikim uspjehom smatraju povećanje noćnog rada sa 40 na 50 posto od prvog mjeseca 2025. Topli obrok, dodao je – sada nisu bili predmet pregovora, ali oni će se na proljeće nastaviti kako bi se materijalna prava povećala.
‘Učitelj koji nije unaprijeđen još uvijek nema 1.500 eura’
Željko Stipić, predsjednik Školskog sindikata Preporod kazao je da nakon ‘odbijenice’ Vladi slijedi – ili peti krug pregovora za koji kažu da ga neće biti – ili postupak mirenja. Ponovio je kako sindikati javnih službi nisu pristali jer im je ponuda bila preniska.
– Nisu sve javne službe jednako prošle raspodjeli koeficijenata, i to je povezano. A nezadovoljstvo je veće kod onih koji su lošije prošli. A radnici u obrazovanju su najlošije prošli. Mi smo tražili povećanje osnovice 10 posto, a sad je naš zahtjev na razini godine 6,4 posto. Vlada je ponudila uvredljivih 1,3 posto na razini godine, a sad s povećanjem je to 2,6 posto, kazao je Stipić.
Podrška štrajku na HRT-u
Iz iskustva, kaže – svaki spor javnih službi i Vlade, uvijek je završio uključivanjem premijera. Kazao je kako je premjer digao ljestvicu kolektivnog pregovaranja, a da bi se štrajkom uništilo nešto što se pet godina strpljivo radilo. Naglasio je kako je u njihovom zahtjevu za 6.4 posto uračunata i kumulativna inflacija od zadnjih 15 mjeseci. Napomenuo je kako prosječni učitelj koji nije unaprijeđen – još uvijek nema 1.500 eura.
Komentirajući činjenicu da 1347 radnika na HRT-u ima osnovnu plaću manju od 904 eura, a 733 radnika manju od 758 eura Stipić je kazao kako će sindikati sigurno podržati štrajk na HRT-u. “Već razmišljamo način na koji ćemo pružiti podršku, jer to je sramota!”, rekao je.
Piletić: Dobili su pet eura manje od traženog
Ministar Marin Piletić podsjetio je da je Vlada 2020. obećala da će napraviti reformu plaća u državnim i javnim službama. Proces je uspio i u njega su bili uključeni svi reprezentativni sindikati. Većina je reformu i uredbe o koeficijentima – podržala. Hrvatska je po povećanju plaća u javnom sektoru u drugom kvartalu ove godine – rekorder u EU-u, ustvrdio je dodavši da se radi o 30 posto. Rast je, dodao je – evidentan u svim dosadašnjim pregovorima u povećanju osnovice i koeficijenta.
– Gospodin Stipić kaže da ne želi da se umanji realno povećanje plaća ii mi smo ponudili povećanje osnovice 3+2, uz predviđenu kumulativnu stopu inflacije od 2,7 posto u 2025.
Dodao je kako je 2022. stopa inflacije bila 10,8, te da je Stipić pristao na 4+6. A 2023, kad je inflacija bila 8 posto – uspjeli smo se dogovoriti da povećanje osnovice iznosi 2+5. Ona danas iznosi 947 eura i s ovogodišnjim prijedlogom dolazimo do 995 eura – što je 5 eura manje od onog što je bilo traženo. Pristali smo na sva tri zahtjeva za povećanjem materijalnih prava, kazao je Piletić.
Weber: Imamo preglomazan javni sektor
Glavna direktorica HUP-a Irena Weber upozorila je na rast mase plaća u javnom sektoru, koja je u proračunu porasla za 46,8% godinu na godinu. Iako ističe važnost boljeg plaćanja potplaćenih zaposlenika u ključnim sektorima poput obrazovanja i zdravstva, smatra da je ovakav skok plaća preko noći neodrživ i stvara pritisak na privatni sektor.
– Mi kontinuirano dižemo plaće, ali morate biti svjesni da privatni sektor može dizati plaće sukladno svojoj produktivnosti. Mi te plaće moramo zaraditi, ali ne raste 46,8% na godišnjoj razini, rekla je Weber.
Smatra da je javni sektor u Hrvatskoj preglomazan, s udjelom od 30% ukupno zaposlenih, što je veliko opterećenje za malu i otvorenu ekonomiju poput hrvatske.
– Umjesto da imamo efikasan, moderan, brz javni sektor koji će manje opterećivati državni proračun, ali koji će ljudi stvarno imati visoke plaće, biti zadovoljni, biti motivirani za svoj posao. To je ono što bismo mi željeli vidjeti, a sada imamo i povijesnu priliku da u privatnom sektoru doista nedostaje radne snage. Mislim da je stvarno vrijeme da počnemo i o tome razgovarati, dodala je.
Gotovac: Nezakonitost štrajka posljedica nestručnosti sindikalnih pravnika
– Taj štrajk može, ali i nemora biti zakonit ovisno o tome kako se započne. No, ono što je rekao ministar, a to je da naprosto zbog jedne odredbe kolektivnog ugovora on ne bi bio zakonit – ne stoji, ili jako teško može stajati, smatra Viktor Gotovac, stručnjak za radno pravo a Pravnog fakulteta u Zagrebu.
– Ne znamo što sve sindikati mogu tražiti. Moguće je da zatraže ne samo veću osnovicu plaće, već i druga prava, poput toplog obroka, ili se možda pozovu na gradske kolektivne ugovore, rekao je Gotovac. Također je naglasio da je Vrhovni sud prošle godine presudio da je štrajk moguć čak i ako ga organizira nereprezentativni sindikat koji nije kolektivno pregovarao.
– Mogućnosti da štrajk bude nezakonit ovise isključivo o nestručnosti sindikalnih pravnika, a ja u to ne vjerujem. Moje iskustvo pokazuje da sindikati vrlo često bolje od države znaju što rade, zaključio je Gotovac.