(Izvještaj sa 2. sastanka pregovaračkih odbora održanog 9. listopada)
Ministarski trojac s prvog sastanka, Marko Primorac, Marin Piletić i Ivan Malenica, u društvu nekolicine državnih tajnika i dužnosnika, s jedne strane i predstavnici 11 sindikata, s druge strane, pokušali su na 2. pregovaračkom sastanku približiti stajališta dviju strana s 1. sastanka. Sastanak su koordinirali ministar Marin Piletić i Željko Stipić.
Iz Stipićevog uvodnog izlaganja vrijedi izdvojiti osvrt na analizu o financijskim pokazateljima koju je Vlada na prošlom sastanku prezentirala sindikatima. Analiza je vrijedna, ali većim dijelom neiskoristiva za sadržaj ovih pregovora jer se odnosi na period 2016 – 2023., a ne na 2009. – 2023., razdoblje u kojem je, zbog kumulativne inflacije od 14%, značajno smanjena cijena rada u javnom sektoru. Osim toga u analizi se prednost daje nominalnom umjesto realnom rastu plaća. Također, nigdje se ne spominje stvaran rast troškova života koji značajno premašuje inflaciju zaključio je Stipić i dodao da članstvo sindikatima sve češće predbacuje neambicioznost jer se pregovori svode samo na hvatanje priključka cijene rada i inflacije. Na razini ove godine, kad bismo ispregovarali rast osnovice za npr. 5%, uza sve tri povišice, nominalni bi rast iznosio 11%, dok bi stvarni rast plaća bio na razini inflacije i iznosio oko 6.6%. Ključna je dvojba ovih pregovora hoćemo li se mi zadovoljiti s hvatanjem priključka osnovice inflaciji ili ćemo si postaviti ambiciozniji cilj – zaključio je Stipić.
Iz prvog izlaganja ministra Primoraca izdvajamo ponudu Vlade: Porast osnovice za 3%, porast božićnice s 232 E na 300 E i isplata uskrsnice u iznosu od 70 E. Na ministra Primoraca nadovezao se Dražen Opalić, ravnatelj Uprave u Ministarstvu rada, izjavom da će se prvi „draft“ novih koeficijenata sindikatima prezentirati za 2 tjedna i da će svim radnicima, temeljem koeficijenata plaće rasti između 7% i 20%. i da će radnici to osjetiti na plaći za veljaču.
Na pitanje Vilima Ribića iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja postoji li na strani Vlade volja da se iznos mase plaće (500 mil. E za plaće u javnim službama), kao i odgovarajuća sigurnosna jamstva ugrade u Sporazum, druga je strana, pomalo nevoljko, odgovorila pozitivno.
Ministar Malenica je istaknuo kako će posljedica primjene novog Zakona o plaćama biti rast plaća svima, ali će plaće nekome rasti manje a nekome više. Razgovori sa sindikatima o novim koeficijentima kreću naskoro – dodao je Malenica.
Ministar Primorac je rekao, javljajući se ponovno za riječ, da će 900 mil. E, kroz povećanje osnovice i koeficijenata, biti izdvojeno, na godišnjoj razini, više samo za plaće u državnim i javnim službama.
Na Ribićevo pitanje postoji li kod Vlade spremnost da se ugradi odredba prema kojoj će u slučaju izostanka najavljenog povećanja koeficijenata automatski doći do povećanje osnovice za 15%, odgovoreno je kako ovo ne bi trebalo predstavljati problem jer se ova Vlada i do sada držala dogovorenog sa sindikatima.
U pokušaju rezimiranja onoga što se dotad čulo na sastanku, Stipić je rekao da sindikati očekuju značajniji rast osnovice od ponuđenog, da sindikati zahtijevaju da iznos uskrsnice bude izjednačen s iznosom božićnice i da sindikati, vezano uz predviđenu masu plaća, očekuju od predstavnika Vlade odgovor na pitanje kako je moguće da se za 70-ak tisuća radnika u državnim službama predviđa rast mase za 350 mil.E, a za 180 tisuća radnika u javnim službama samo 500 mil.E?
Na Stipićev pokušaj rezimea Piletić je odgovorio da Vladi nije prihvatljivo izjednačavanje u visini božićnice i uskrsnice. Na njega se nadovezao Dražen Opalić koji je dodao da bi se isplatom, uskrsnice u iznosu od 300 E izašlo iz gabarita neoporezive isplate, a što Vladi nije prihvatljivo.
Na Stipićevo pitanje, upućeno drugoj strani, što je s onim dijelom sindikalnih zahtjeva s 1. sastanka koji se odnose na visinu dara za djecu i osnovice za isplatu jubilarne nagrade, ministar Piletić je odgovorio da u Vladi zasad nisu razmatrali ovaj dio sindikalnih zahtjeva.
Na više puta spomenuti argument Vlade kako se povećanjem osnovice povećavaju postojeće razlike u plaćama, odgovorio je Matija Kroflin iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja kako ovo nije točno jer su koeficijenti, a ne osnovica, ti koji generiraju razlike u plaćama.
Pri kraju samog sastanka, nakon što je idući, 3. sastanak, dogovoren za 20. listopada, od ministra Piletića se čulo kako će u Vladi vidjeti ima li prostora za značajniji porast osnovice od ponuđenoga i isplatu uskrsnice u većem iznosu. Od Stjepana Topolnjaka iz Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi stiglo je pitanje da još uvijek sve „ne štima“ s isplatom privremenog dodatka i od Vilima Ribića da Vlada olako prelazi preko problema smanjenja cijene rada od 2009. do 2017., Topolnjaku je odgovoreno da će na to pitanje ministar Malenica provjeriti o čemu se radi, a na komentar Vilima Ribića nije odgovoreno.