Izvještaj sa 7. sastanka pregovaračkih odbora

25.01.2022.

Sedmi je sastanak pregovaračkih odbora, koji su vodili Nada Lovrić, predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama i ministar Josip Aladrović, započeo izvještajem Inge Žic, načelnice u Ministarstvu rada, o promjenama pojedinih odredbi važećeg Temeljnog kolektivnog ugovora. Vladi su neprihvatljive postojeće odredbe o dokupu mirovine, obvezama poslodavca u pogledu obustava na plaće, povlaštenim otpremninama i dodatku za uspješnost u radu.  Kako se uglavnom radi o odredbama koje se ili uopće ne primjenjuju (uspješnost na radu) ili vrlo rijetko primjenjuju (povlaštene otpremnine) ili odredbama koje su sindikatima jako važne (obustava članarine), dojam je sastavljača ovog izvještaja da se ovdje radi o  zahtjevima kojima se nastojala stvoriti nekakva ravnoteža naspram zahtjevima sindikata s prethodnih sastanaka. 

Tomislav Dulibić, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva, informirao je sudionice i sudionike sastanka o zaključku Radne skupine o visini iznosa predviđenog za plaćanje sistematskih pregleda.  Stav je Radne skupine da bi se iznosom od  1.200,00 kn umjesto sadašnjih 500,00 kn  omogućilo kvalitetne sistematske preglede radnicima. Za poboljšanje ovog prava, ukoliko ne bi doživjelo značajnije korekcije u pogledu primjene, trebalo bi osigurati dodatnih 124 mil.kn.  Iz rasprave o ovom pitanju uzgredno se moglo doznati da se, zbog premalog iznosa,  radnike u zdravstvenim ustanovama uopće ne šalje na sistematske preglede.  Također, rečeno je da  se još ispituju cijene pojedinih usluga kako bi se radnicima osiguralo što je moguće više pregleda unutar dogovorene cijene usluge.  Jedino pitanje, vezano uz preglede, oko kojeg se razlikuju stavovi dviju strana, ali i stavovi među sindikatima – pitanje je pružatelja usluga, odnosno kakav će položaj biti privatnih zdravstvenih usluga po pitanju obavljanja sistematskih pregleda.

Stjepan Topolnjak iz Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi, kao i Sanja Šprem iz Sindikata hrvatskih učitelja, zatražili su da se u nastavku pregovora pregovarači usredotoče na pitanje visine osnovice. Vladin stav s prethodnog sastanaka o odbijanju povećanja osnovice u međuvremenu je  odbijen  na tijelima više sindikata (Sindikat hrvatskih učitelja i Sindikat Preporod).  Ministar Aladrović je, odgovarajući na zahtjeve pristigle od sviju sindikalista koji su se uključili u raspravu, konstatirao da su u Vladi svjesni potrebe porasta osnovice, ali da je njima neprihvatljivo da do ovoga dođe kroz TKU. Njihov je stav da bi kretanje osnovice trebalo urediti zasebnim Sporazumom, koji bi se temeljio na usporedbama ekonomskih pokazatelja.  Podršku prijedlogu o uređenju pitanja plaće kroz Sporazum načelno je  dao Vilim Ribić iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog školstva. Sporazumom bi se, zaključio je Ribić, dugoročno riješilo pitanje plaća, ali bi kroz ove pregovore trebalo ugovoriti trenutačno povećanje osnovice.

Nakon što je Aladrovićev prijedlog Stjepan Topolnjak nazvao „sačekušom“ žustro su reagirali neki od pregovarača Vlade. Topolnjak je osim sporne kvalifikacije istaknuo i potrebu isplate radnicima toplog obroka u iznosu od 416 kn mjesečno. Osim što je ministra Zdravka Marića razljutila riječ „sačekuša“ za koju smatra da je „srbizam“ primjeren kriminalnom miljeu, on smatra da u Vladi imaju negativan stav prema sporazumima jer polaze od svih mogućih štetnih učinaka koje je imao Sporazum o osnovici plaće iz 2009. godine. Ipak je na kraju svog izlaganja Marić istaknuo kako će Ministarstvo financija podržati rad na Sporazumu pod uvjetom da se to ne radi „s figom u džepu“.

Nakon poduže Ribićeve obrane Sporazuma iz 2009., u kojoj je najveću krivicu prebacio na „stručnjaka Radnog prava Viktora Gotovca“,  Stipe Mamić je odgovoriop Ribiću i stao u obranu Gotovca naglasivši da nije on bio jedini savjetnik Vlade. Savjetnika je, istaknuo je Mamić, bilo više i neki su bili članovi „tvoga sindikata“.  Ribićevu kritiku Gotovca podržala je Nada Lovrić ističući njegovu ulogu i u sporovima koji se u zdravstvu vode oko prekovremenih sati.  Raspravu o Gotovcu završio je Aladrović konstatacijom da „nije u redu pričati o čovjeku koji nije tu“. Unatoč upozorenju Anice Prašnjak iz  Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara o tome da bi nam Sporazum iz 2009. trebao biti upozorenje, pregovori su ipak krenuli u pravcu dogovora o formiranju povjerenstva, sastavljenog od članica i članova pregovaračkih odbora (5 do 6 članova sa svake strane), ali i neovisnog stručnjaka oko kojeg bi se obje strane složile.

Pri kraju je sastanka, a prije usuglašavanja zaključaka, Tanja Leontić, predsjednica  Sindikata Kliničkog bolničkog centra Zagreb, postavila pitanje o sadržaju budućeg Sporazuma. Mirela Bojić iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog školstva, predložila je da Vlada za idući sastanak izađe s ponudom u pogledu zahtjeva s kojima su prethodno izašli sindikati, a da se eventualni Sporazum odnosi na 2023. godinu.  Državni je tajnik u Ministarstvu obrazovanja Stipe Mamić predložio da se na idućem sastanku rasprave pitanja o kojima je uvodno govorila Inga Žic te da se raspravi i pitanje prijevoza. Zaključeno je da će se na idućem sastanku predstavnici Vlade izjasniti o rastu plaće u 2022. i zahtjevu o isplati 13. plaće i da će se raspraviti prijedlozi koje je na današnjem sastanku, ispred Radne skupine, iznijela Inga Žic. Idući bi se sastanak trebao održati 1. veljače 2022.