Piše: Tanja Rudež, Jutarnji list
Na nastavnički studij fizike i kemije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu u ljetnom se roku nije upisao nijedan student, pokazuju podaci Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO). Upisna kvota je bila 22, prijavljenih je bilo no nitko se nije upisao.
-Jedno je prijava, a drugo je kakve su rezultate prijavljeni postigli na državnoj maturi. Među tih 28 prijavljenih imali smo njih pet kojima je taj studij bio prvi izbor, no očito nitko od njih na maturi nije postigao rezultate koji bi zadovoljili naše kriterije – rekao je Mirko Planinić, dekan PMF-a.
– No, neki su nam nastavnički smjerovi puni, naprimjer biologija i kemija te geografija i povijest. Na nastavnički smjer matematike upisali smo 50, a predviđena je kvota 70, što znači da je studij za to deficitarno zanimanje solidno popunjen. No, na nastavnički smjer matematike i fizike u ljetnom smo roku upisali sedam, a za nastavnički smjer fizike i informatike pet studenata, a predviđena kvota je bila 20 – rekao je Planinić.
Neadekvatne zamjene
Kroničan manjak profesora i nastavnika matematike, fizike, informatike, kemije, biologije, odnosno na STEM području, već godinama je gorući problem u hrvatskim školama. Sudeći prema interesu za STEM nastavničke smjerove na našim sveučilištima, taj će se problem idućih godina samo povećavati jer nastavnike koji odlaze u mirovinu neće imati tko zamijeniti ili će zamjena biti neadekvatna i nekvalitetna.
Na Prirodoslovnom-matematičkom fakultetu u Splitu na devet studija iz STEM područja u ljetnom roku upisana su 153 studenta, jedan više nego prošle godine.
– Dakle, u osnovi smo ostali manje-više isti kao i lani. Malo je pao broj na biologiji i kemiji, informatika je porasla, informatika i tehnika je porasla, ali bitno manje nego smo bili prije pet do deset godina kad smo popunjavali kvotu. Na nastavnički smjer matematike i fizike upisano je sedam, a na isti takav inženjerski smjer četiri studenta.
Na studij fizike upisano je 20 studenata, ali oni tek na diplomskom studiju odlučuju hoće li izabrati nastavnički ili istraživački smjer. Recimo da se za nastavnički smjer odluči između pet i 10 studenata, to je premalo da bi se pokrile potrebe za nastavnicima fizike u Dalmaciji – rekao je Ante Bilušić, v.d. dekana PMF-a u Splitu.
Na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku na preddiplomski studij fizike u ljetnom roku upisano je 13 studenata, a predviđena je kvota 25. – Nadamo se da ćemo na jesen upisati još studenata. Naš studij organiziran je po bolonjskom principu na tri plus dva, dakle student se na diplomskom opredjeljuju za istraživački ili nastavnički smjer fizike i informatike. Dajemo sve od sebe kako bismo privukli studente, no mislim da je problem u statusu nastavničkog zanimanja u našem društvu. Mladim ljudima danas to nije privlačno, pogotovo što nakon teškog studija mogu dobiti puno bolju plaću na nekom drugom mjestu – rekla nam je Marina Poje Sovilj, zamjenica pročelnika Odjela za fiziku. Ni na Sveučilištu u Rijeci ne vlada velik interes za studij fizike.
– Unatoč ogromnim naporima koje ulažemo u podizanje kvalitete i popularizaciju i vidljivost prijediplomskog studija Fizika, novoupisanih studenata je malo. Naši Studenti prijediplomskog studija uglavnom kažu da se ne vide u školama i u radu s djecom. Oni sebe vide u znanosti ili u primjeni fizike.
Opći pad interesa
Radno mjesto nastavnika, a pogotovo ovih predmeta, i sve što ono danas nosi, ne privlači mlade ljude – rekla je Ivana Jelovica Badovinac prodekanica Fakulteta za Fiziku.
-Slab interes studenata za nastavničke studije je i dio šire pojave općeg pada interesa i za druga nastavnička zanimanja, a još u kombinaciji sa STEM područjem, dolazimo do ovako malih brojeva. Mjera Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) nastavički STEM stipendija, nije urodila plodom. Na naše konkretne prijedloge (2023.) promjene Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja I stručnih suradnika u osnovnoj školi, nitko nam iz MZOM nije odgovorio – rekla je Ivana Jelovica Badovinac.
Dekan PMF-a
Deficitarnim nastavnicima dati veće place
-Država je dala dobre stipendije za nastavnike STEM smjerove od 600 eura mjesečno. No, to nije dovoljno, mislim da treba poboljšati situaciju nakon što se ti ljudi zaposle kao nastavnici.
Ne mislim samo veće plaće, nego i status da osjete da je to zanimanje cijenjeno, da ih se zaštiti kad ih napadaju roditelji ili učenici. Važno je i da se nastavnici na STEM području mogu usavršavati i da mogu napredovati te da mogu dobiti eventualno neki kredit za rješavanje stambenog pitanja. Sve se to može poboljšati – kaže Mirko Planinić koji smatra da bi plaće za deficitarna nastavnička STEM Područja trebale biti veće od ostalih.
-Ja sam za pozitvnu diskriminaciju. Ako svima jednako podignete plaće, onda će mladi ljudi opet dolaziti u lakše nastavničke struke. Ako je plaća ista, mladi čovjek može lagano završiti neki studij, a ne birati teži studij fizike i kemije – naglasio je Planinić.