MINISTRICA znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak gostovala je u emisiji Nedjeljom u 2 na HRT-u.

23.06.2019
 23.06.2019. Nedjeljom u 2 Blaženka Divjak

Divjak je odgovorila ima li šanse da djeca ubuduće manje uče, a postanu obrazovanija, što će biti s lektirom i potplaćenim profesorima te na politička pitanja poput onoga kakvi su odnosi u vladajućoj koaliciji.

Naglasila je kako je jedan od ciljeva hrvatskog školstva da učenici više ne uče toliko napamet, nego da se s njima radi na istraživanjima i problemima te da krenu od nečega što im je poznato.

O plaći razgovara sa biranim sindikatima

Divjak: “Na čemu ja sad inzistiram, o čemu razgovaramo to je povećanje osnovice, odnosno, prvo koeficijenata, evo, zahvaljeujem i Sindikatu hrvatskih učitelja i nezavisnom sindkatu zaposlenih u srednjim školama, možda da vas malo pozicioniram, gospođa Šprem i gospodin Mihalinec, s kojima smo tri mjeseca razgovarali baš na tome da kažemo i jasno komuniciramo kolko treba koeficijent podići da se barem malo taj zaostatak smanji”

Stanković: “Kolko vi tu u Vladi imate podršku?”

Divjak: “Pa gledajte, ja mislim da do sada se vidjelo da sve što sam do sada rekla da ćemo učiniti da smo do sada uspjeli o tome”

Stanković: “Tu ciljam na onaj vaš prijedlog povećanja plaće od 4% od rujna i 2% od siječnja slijedeće godine. Kolko je to izvjesno?”

Divjak: “Pa ja mislim da je to izvjesno.”

“Nije samo stvar u tome što piše, nego i u načinu na koji se to radi”

“Primjerice, Priroda i društvo, odnosno Priroda u petome razredu više neće krenuti sa svemirom i svijetom, što je, priznat ćete, dosta apstraktno djeci u petom razredu, nego od zavičaja. Znači, moja županija, Hrvatska, što me okružuje, i onda postavljanje pitanja. Zatim u Matematici, ako želimo povezati s Geografijom, kad radimo postotke i udjele, idemo to povezati grafički, dakle da djeca razmišljaju izvan okvira. Ili ako govorimo o Hrvatskom jeziku, ne da uče napamet životopis nekog pisca, pjesnika, nego da možda upriliče igrokaz i na neki način daju svoje kritičko promišljanje, da nauče postavljati pitanja. I da znaju razliku između onoga kada odgovore s činjenicama, argumentima i kada daju svoje mišljenje”, rekla je Divjak.

Na pitanje Aleksandra Stankovića zašto se neki profesori onda javljaju sa suprotnim doživljajem pa, između ostalog, kažu da je u nekim predmetima došlo do povećanja gradiva, ministrica je odgovorila:

“To vam je sad ta razlika između subjektivnog dojma i činjenica. Što kažu činjenice? Ako napravite neko istraživanje među onima koji su taj kurikulum provodili ili su prošli edukaciju vezanu uz to, a imamo rezultate iz Škole za život, 1300 ljudi je odgovaralo na ovakva pitanja, a imamo i rezultate s edukacije za one koji su detaljno prolazili kurikulum, oni kažu da je kurikulum reduciran. Ali nije samo stvar u tome što piše sadržajno, nego i u načinu na koji se to radi”, kazala je Divjak.

Pričala je i o sustavu ocjenjivanja

Na tvrdnje nekih nastavnika da je u petom razredu ubačeno gradivo iz šestog, sedmog i osmog razreda, Divjak je rekla da su se sadržaji i način rada koji su na snazi bili 25 godina promijenili. Ponovila je da se radi na suvremenijem pristupu baziranom na promišljanju, postavljanju pitanja i radu u grupi.

Zamjeraju joj da se priklonila parcijalnom, a ne cjelovitom rješenju kurikularne reforme.

 “Što bi zapravo cjelovitost ovdje značila?” zapitala se Divjak i dodala da je 2015. “nešto samo zamišljeno, bez podloge i sredstava, da se možda može provesti u nekoj fiktivnoj državi, a teško u jednoj Hrvatskoj”.

Ministrica se dotaknula i sustava ocjenjivanja. U cjelovitoj kurikularnoj reformi bila je predviđena kombinacija vanjskog i školskog vrednovanja. Divjak tvrdi kako nije istina da je vanjsko vrednovanje izbačeno, nego se ono vrši kroz maturu i nacionalne ispite. Kazala je i da Škola za život neće ukinuti opći prosjek ocjena te da je ideja da učitelj autonomno, prema kriterijima, zna dobro vrednovati učenika.

O Bandićevim napadima na nju: “Balkanski način govora”

Komentirala je i slučaj profesora Marka Šolića koji je dobio opomenu pred otkaz jer nije zadovoljan programom koji učenici imaju pri odlasku u Vukovar, o čemu je pisao na svom Facebook profilu.

“Tu su dvije stvari. Prvo, mislim da ne smijemo uvoditi verbalni delikt ni na koji način u naš prostor. Druga je stvar da škola ima etički kodeks i treba vidjeti je li to u skladu sa zakonskom regulativom – rekla je ministrica.

Na pitanje je li kažnjen opravdano ili ne, odgovorila je da nema pojma i dodala kako se mora provjeriti zakonska osnova za to.

“Kada ste ministrica, možete iznositi mišljenje koje je vaše, ali kada su ovakvi pojedinačni slučajevi u pitanju, morate biti sigurni što govorite”, kazala je Divjak.

Kratko je prokomentirala i medijske napade zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, kazavši kako još uvijek ne zna razloge za to.

“Ta vrsta napada, ta vrsta retorike, primitivizam, balkanski način govora, seksizam, možda se od toga mogu obraniti jer sam zrela osoba, ali prenositi takvu poruku mladim generacijama je loše”, zaključila je Divjak.