PIŠE DAMIR CUPAĆ, 22.05.2024.
Naslovnica: Srednjovjekovni učenjak vrši precizna mjerenja, ilustracija u rukopisu iz 14. stoljeća.
Nevjerojatno je da svaka vlast kada se dočepa Banskih dvora najviše voli prekapati po
obrazovnim programima. I pri tom taj posao odrađuje bez konzultiranja struke jer je imanentno političarima praviti se pametnijima od stručnjaka koji su zaduženi za promišljanje školskih programa.
Nevjerojatno je da svaka vlast kada se dočepa Banskih dvora najviše voli prekapati po
obrazovnim programima. I pri tom taj posao odrađuje bez konzultiranja struke jer je imanentno političarima praviti se pametnijima od stručnjaka koji su zaduženi za promišljanje školskih programa.
Radilo se tako u socijalističkoj Jugoslaviji, radi se tako u demokratskoj Hrvatskoj. S tim da je svaka reforma u pravilu korak unatrag. Tako će biti i ovaj put ako se skrešu satovi povijesti i geografije u strukovnim školama. U to uopće ne dvoje ljudi koji rade u srednjoškolskom sustavu i koji upozoravaju da bi reforma mogla kao rezultat imati zaglupljivanje čitavog niza generacija učenika. Pod izgovorom da je mladim ljudima bolje savladati stručna znanja nego razbijati glavu poviješću i geografijom. Što je više stručnih predmeta i znanja, a manje humanističkih, misle aktualni obrazovni reformatori, imat ćemo ljude sposobnije za zahtjevno tržište rada na kojemu nam iz godine u godinu nedostaje sve više majstora.
To što će ih država u kojoj žive lišiti temeljnih humanističkih znanja, cijena je koju treba platiti. To je kolateralna šteta. A nije, to je društveni zločin prema mladim ljudima. Cinici bi rekli da tu ništa nije slučajno budući da je manipulacija lakše izvediva nad ljudima ako oni imaju što manje humanističkog obrazovanja i opće kulture.
Valja se sjetiti da su nedavno nastavnici bili spremni na štrajk ako im se ne poprave materijalna prava i podignu plaće. Rijetki su u Hrvatskoj koji ih ne bi podržali u njihovim opravdanim zahtjevima. Možda je vrijeme da nastavnici istom mjerom zaprijete kako
bi spriječili intenciju drastične redukcije satnice iz povijesti i geografije i drugih općeobrazovnih predmeta u strukovnim školama.
Profesori i stručnjaci zaduženi za to pitanje uvjereni su da bi takav eksperiment narušio obrazovni sustav nastave. Oni tumače da će prepolavljanje satnice iz povijesti u strukovnim školama i te kako imati negativan utjecaj na razumijevanje svijeta i društva u kojem mladi ljudi žive. To društvo i taj svijet sve su kompleksniji pa je sakaćenje mogućnosti da se upoznaju s povijesnim i geografskim činjenicama put u mentalni kaos i u društvenu polupismenost.
Netko bi mogao reći da je riječ o tipičnom profesorskom i akademskom pretjerivanju jer što se nekog tesara, stolara, keramičara, montažera centralnog grijanja ili električara tiče što je bilo u antici ili gdje se nalazi Nova Kaledonija i kakve ona ima veze s Francuskom. Bitno je da ti mladi ljudi što prije nauče baratati alatom i pružaju kvalitetnu uslugu svima nama. Takav način razmišljanja u potpunosti je pogrešan i potcjenjivački prema mladim
generacijama koje imaju pravo na kvalitetno obrazovanje koje će im omogućiti snalaženje u društvu, a ne samo snalažanje kada je riječ o postavljanju keramičkih pločica ili razvlačenju strujnih kablova.
Demokratsko društvo mora težiti k tome da ima obrazovane građane jer samo obrazovani građani mogu donostiti kompetentne političke odluke. Demokratskim društvima ne bi trebalo biti svejedno kakav je humanistički potencijal građana. U demokratskim društvima nije dovoljno biti dobar majstor, poželjna je društvena i politička pismenost.
Činjenica je da možda sve učenike strukovnih škola humanistički predmeti i obrazovanje ne zanimaju kao učenike koji upisuju gimnazije. Ali isto tako je činjenica da im treba dati priliku da se na kvalitetan način upoznaju s tim znanjima.
Nova reforma sve je samo nije put u tom pravcu. Ne treba smetnuti s uma ni činjenicu da bi mnogi profesori mogli ostati bez posla. Samo zato što onima koji odlučuju nije stalo da se u hrvatskim strukovnim školama obrazuju stručni kadrovi koji će znati razlikovati Irak od Irana. Ili koji će znati razumjeti što je to navedeno u izvorišnim osnovama Ustava i
zbog čega je antifašizam uspostavio temelje hrvatske državne suverenosti u razdoblju Drugog svjetskog rata.
Kurikulumom povijesti predviđeno je da se taj predmet uči samo u trećem razredu srednje strukovne škole, dok bi se geografija učila samo u završnom razredu. Znači, nakon osnovne škole oni koji upišu stručne škole u prva dva razreda imat će stanku kada su u pitanju društvenohumanistička područja.
Ali sve će četiri godine imati priliku učiti vjeronauk i etiku. Predložena kurikularna
reforma put je u srednji vijek, a ne u 21. stoljeće.