Pilot tužbe pokazale su se uspješnima za radnike pa sindikati sada kreću u nove, masovne tuže
Piše: Dora Keršul, Telegram.hr
24.10.2020.
Do kraja godine, hrvatski bi sudovi mogli biti doslovno zatrpani masovnim brojem tužbi radnika javnih službi, koji će na taj način od države tražiti isplatu duga za plaće. Taj se dug akumulirao od prosinca 2015. do siječnja 2017. kada je u obračunu njihovih plaća za 14 mjeseci izostalo ugovoreno povećanje osnovice za šest posto. Još od 2016. sindikati su sa svojim su članovima podigli 400-tinjak probnih, pilot tužbi; sve pravomoćne presude dosad su donesene u korist radnika.
Upravo je to zamah i poticaj za veću akciju koja je u pripremi, govori za Telegram Željko Stipić, šef školskog Sindikata Preporod. Kada bi se svih 180.000 zaposlenika javnih službi odlučilo za ulazak u spor, objašnjava, naravno uz pretpostavku da će se nastaviti dosadašnja unisona sudska praksa pravomoćnih presuda u korist radnika, država bi mogla izgubiti dvije do dvije i pol milijarde kuna. DOGOVOR IZ 2006. GODINE “Ako računamo da bi prosječno, po osobi, isplata duga bila desetak tisuća kuna, onda dolazimo do 1,8 milijardi. Morate imati na umu i da su u znanosti i visokom obrazovanju, zdravstvu, pojedinačni iznosi još i veći pa bi raspon za državu mogao biti i do dvije, dvije i pol milijarde kuna”, govori Stipić. Ti će troškovi, ističe, dodatno rasti ako sporovi budu dugotrajni pa mnogo toga ovisi o tome i kako će se postaviti druga strana, odnosno država. A geneza ovoga spora između sindikata i države seže još u 2006. godinu. Tada je, a radi se o vremenu Vlade Ive Sanadera, dogovoren rast osnovice po stopi od šest posto za godine 2007., 2008. i 2009. godinu. Međutim, povećanje za 2009. izostalo je zbog financijske krize. Vlada i sindikati potom su se usuglasili da će se zaostatak realizirati nakon što rast BDP-a dosegne dva ili više posto tijekom dva uzastopna tromjesečja u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Takav rast BDP-a konačno je ostvaren 2015. SVI RADNICI DOBIVAJU PRESUDE “Međutim, tada to iz Vlade osporavaju i govore da se nisu stekli uvjeti, to su bila ona izmotavanja na dvije decimale kada se rast BDP-a zaokruživao na 1,99 posto i oni ne povećaju osnovicu pa do prve korekcije povećanja dolazi tek u siječnju 2017.”, podsjeća Stipić. Tu je, kaže, od prosinca 2015. do siječnja 2017., nastalo spornih 14 mjeseci za koje djelatnici javnih službi sada traže (i dobivaju) isplate duga za plaće. Pilot tužbe, koje su radnici i sindikati podizali od 2016., uspostavile su vrlo jasnu sudsku praksu. Općinski sudovi, govori Stipić, uglavnom su presuđivali u korist radnika. Bilo je pojedinačnih presuda protiv radnika, no svi oni u konačnici su sporove dobivali u drugome stupnju pred županijskim sudovima. “To je ono što je unikatno, što dosad nikad nismo imali; sve su pravomoćne presude u korist radnika i u takvoj situaciji, sindikati nemaju izbora nego sada ići u masovne sporove”, govori šef Preporoda. Kaže i kako, s druge strane, država i dalje ne čini ništa da se cijeli spor riješi mirnim putem, da eventualno ponudi nagodbu, dogovori se sa sindikatima. U Preporodu su u opsežnim pripremama kako bi do kraja godine, kada počinje teći rok zastare, podnijeli tužbe. Točan broj tužbi njegovih članova, ali i umirovljenika koji su u bili članovi u trenutku nastanka duga, Stipiću će biti poznat tijekom idućeg tjedna.
OPSEŽNE PRIPREME ZA MASOVNE SPOROVE
U njihovim sindikalnim podružnicama diljem zemlje prikuplja se potrebna dokumentacija, sve je organizirano regionalno i angažirano je osam odvjetničkih ureda. Iznosi koje su učitelji i nastavnici dosad na sudovima dobivali u pilot postupcima varirali su između otprilike 5800 i 9000 kuna; to, naravno ovisi o godinama staža, o tome je li učitelj mentor ili savjetnik, a ti će iznosi s vremenom rasti zbog kamata. “No okvirno, iznosi će se kretati oko visine jedne plaće koju radnik prima”, pojašnjava Stipić.
Ukazuje na još jednu dimenziju sporova; naime, Vrhovni je sud u prvoj polovici ove godine prihvatio jedan pojedinačni zahtjev za pokretanjem postupka revizije. “Ako donesu presudu kojom potvrđuju dosadašnje presude županijskih sudova, očekujem da država promptno ponudi nagodbu. Ako bi, pak, presuda Vrhovnog suda išla protiv radnika, onda bi sindikati obustavili sve daljnje radnje”, objašnjava. Spornim smatra, međutim, što Vrhovni sud u donošenju pravorijeka nije ograničen nikakvim rokovima.
ULOGA VRHOVNOG SUDA
Kaže i kako su dobili pravna tumačenja prema kojima se Vrhovni sud ovdje zapravo uopće ne bi trebao uplitati jer nema različitih presuda županijskih sudova, a uloga je Vrhovnog suda ujednačavanje sudske prakse. “U nekoj uređenoj državi bilo bi nemoguće da Vrhovni sud poništi presude svih županijskih sudova, pazite koji je to šamar pravosuđu na nižoj razini”, govori predsjednik Preporoda. Zaključuje kako se država, dosad ignorirajući ovaj problem, ponaša kao kao da joj milijarda-dvije ne znači ništa.
S druge strane, smatra, sindikati su u cijelu ovu priču ušli “krajnje odgovorno prema radnicima i svojim članovima”. Iz resornog Ministarstva znanosti i obrazovanja, ministar Radovan Fuchs obavijestio je škole, fakultete i institute o tome da je u jednom slučaju dopušten postupak revizije i uputio ih da redovito izvještavaju Ministarstvo o fazama sudskih postupaka koje radnici vode protiv poslodavaca radi isplate duga za plaće zbog izostanka uvećanja osnovice za šest posto.
‘DA OVO NE RADIMO, BILI BISMO NEVJERODOSTOJNI’
Pitamo Stipića i računa li na burnu reakciju javnosti s obzirom na masovne tužbe koje bi državu mogle skupo stajati u vrlo ozbiljnom, kriznom trenutku zbog pandemije koronavirusa. “Moj je stav da nema te krize koja bi mogla anulirati pravdu. Razumijemo da će dio javnosti ovo shvatiti kao da tražimo kruha preko pogače, međutim ako imamo pravo, a sudovi su nam zasad dali za pravo, onda nam to na što imamo pravo treba i pripasti”, govori.
Da sindikati nisu krenuli u sve ovo, dodaje, pokazali bi se nevjerodostojnima; ne namjeravaju, zaključuje, dovesti u pitanje niti vlastiti obraz niti ugroziti interese svojih članova.
OZBILJNE PRIPREME I U DRUGIM SINDIKATIMA
Da se do kraja godine zaista sprema velik broj tužbi, govore i podaci koje smo dobili od čelnika još dvaju sindikata javnih službi. Jadranka Dimić, šefica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Telegramu je kazala kako su imali petnaestak pilot tužbi i sve pravomoćne išle su u korist radnika. “Sada od članova prikupljamo dokumentaciju za masovnije sporove, očekujemo da ćemo do kraja godine podnijeti 4500 tužbi”, kaže Dimić.
Igor Radeka, predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, Telegramu je također potvrdio da i u njihovom sindikatu pravna služba ažurno priprema velik broj tužbi. “Imali smo 50 pilot tužbi, velika većina njih već je riješena i sve pravomoćne donesene su u korist tužitelja, odnosno radnika, naših članova”, istaknuo je Radeka. Poručuje i kako ignoranciju vlasti za ovaj problem, u situaciji u kojoj troškovi i kamate samo rastu, smatra tragičnom.