‘Kako djetetu od 10 godina objasniti da njemu pripada sendvič, a njegovu vršnjaku lazanje ili bolonjez?‘

13.12.2022

Predsjednik Školskog sindikata Preporod Željko Stipić apelirao je na odgodu Vladina projekta besplatnih obroka

Piše:Mirela Lilek, Jutarnji list, 13.12.2022.

redsjednik Školskog sindikata Preporod Željko Stipić apelirao je na odgodu Vladina projekta besplatnih obroka za svih 311 tisuća učenika u osnovnim školama, uz upozorenje kako zbog nejednakih uvjeta u školama i kratkog roka provedbe slijedi organizacijski kaos i nova podjela među školama, županijama, regijama, ali i među učenicima.

– Kako djetetu od 10 godina objasniti da njemu pripada sendvič, a njegovu vršnjaku lazanje iliti bolonjez? Da on mora svoj obrok jest na smjenu i s nogu dok njegovi vršnjaci u drugoj školi doručkuju u blagovaonici, pita Stipić.

Niz ravnatelja škola upozorio je, naime, kako nisu dobili jasan plan organizacije za provedbu ove iznimno važne mjere, niti imaju jednake uvjete za njezinu realizaciju do novog školskog polugodišta, 9. siječnja. Treba im, kažu, prostor, oprema, kuharice, spremačice…

Vladin plan je svakome djetetu u osnovnoj školi osigurati jedan obrok, po mogućnosti zdrav, uz iznos od deset kuna po učeniku, za što je na godišnjoj razini iz proračuna osigurano oko 550 milijuna kuna. Međutim, organizaciju projekta Ministarstvo znanosti i obrazovanja je prepustilo osnivačima – županijama i gradovima. I tu je, po tvrdnjama ravnatelja, zapelo u nizu sredina, o čemu je Jutarnji pisao u ponedjeljak.

– Oni koji misle da je u svega nekoliko tjedana, koji su usput budi rečeno ili predblagdanski ili blagdanski, moguće svim osnovnoškolcima osigurati obrok u školi ili ništa ne znaju o uvjetima školovanja ili omalovažavaju složenost ovog organizacijskog zahvata. Ovo je još jedan dokaz da živimo u zemlji u kojoj odgovorni ne razaznaju granicu koja dijeli ozbiljno od neozbiljnog. Moćnik, u ovom slučaju premijer, napucao je loptu i sad ministru, županima, gradonačelnicima, načelnicima i ravnateljima nema druge nego bjesomučno trčati za loptom kao muhe bez glave, karikira Stipić, po čijem mišljenju punu primjenu jedne od važnijih mjera u obrazovanju treba odgoditi do početka iduće školske godine. Jer, ako kasnimo desetljećima, dajmo si još osam mjeseci i odradimo sve kako spada, kaže Stipić.

Ministarstvo je, naime, organizaciju prehrane u potpunosti prepustilo osnivačima škola, a dio ravnatelja, kako smo pisali u ponedjeljak, i dalje nema odgovore na niz pitanja.

Sindikalistica Nada Lovrić napominje da se u ovoj odličnoj političkoj ideji pokazuje kako svaki put kada se odluke donose na prečac u sustavu počinje kaos i stvaraju se potpuno nepotrebne turbulencije, pa i frustracije, u ovome slučaju najviše kod ravnatelja škola.

– Ravnateljima sigurno nije lako osigurati ono što se od njih traži, a prebacivanje odgovornosti na gradove i županije čini se potpuno promašeno. Država treba svim učenicima osigurati iste početne uvjete. Ovako će dio učenika opet (ako) jesti sendviče, a dio topli obrok, napominje Lovrić, uz upozorenje kako pristup Ministarstava unosi kaos u sustav koji se temelji na planiranju jer jedino tako može dati najbolje od sebe za učenike, roditelje, a u konačnici i državu koja financira taj sustav, kaže predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske.

Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja također smatra kako ovakav pristup Ministarstva ne omogućava podjednake uvjete svim učenicima, čime se ponavlja situacija u kojoj se škole, odnosno ravnatelji, moraju snalaziti u nametnutim okvirima.

– Vjerujem da je trenutačno situacija takva da se mnogi ravnatelji hvataju za glavu što i kako učiniti. U školama su nejednaki uvjeti, na što ukazujemo sustavno već godinama, no pomaci po tom pitanju su premali te na koncu pati školski sustav, kao i sami učenici. Ulaganje u obrazovanje trebalo bi biti prioritet svake Vlade, no naš obrazovni sustav zanemarivan je desetljećima. Poanta je da je nužno potrebno ulaganje u škole, zapošljavanje kadra, što je konstantna problematika. Mislim da će bez kvalitetnih ulaganja biti teško izvedivo provesti odluku koja sigurno ima smisla, no kada nema pokrića, teško je provediva. Poanta nije samo u prehrani. Ova priča pokazatelj je niza problema, od toga da škole nemaju kadar, kuhinje, blagovaonice niti sportske dvorane, kao niti uvjete za rad u jednoj smjeni. Ovime je otvorena ‘Pandorina škrinjica‘ stvarnih problema u sustavu obrazovanja, smatra Sanja Šprem.

– Vjerojatno se moglo i bitno bolje pripremiti, ali ja bih ipak dala palac gore za projekt. Ono što treba biti jasno da se tu MZO pokušava izvući i sve probleme prebaciti na školu. Istina, požurilo se s uvođenjem i nije se čekalo da se preko projekta uvođenja cjelodnevne nastave stvore jednaki uvjeti u svim školama. Dobro je da se krenulo čim su se osigurala sredstva, međutim MZO je sustav trebao više pripremiti i dati jasne upute, smatra Divjak.

Na upit očekuju li da će mjera uspjeti zaživjeti u svim školama za manje od mjesec dana te što su poduzeli za pripremu, iz Ministarstva odgovaraju: – “O osnivačima škola ovisiti na koji će način i kojom dinamikom organizirati pripremu i dodjelu jednog besplatnog obroka po učeniku”.

Navode podatak kako je od kolovoza do prosinca školama odobreno zapošljavanje 47 kuharica, a u obradi je, kažu, još 36 zahtjeva zaprimljenih u zadnjih tjedan dana.

Odgovor Ministarstva znanosti i obrazovanja prenosimo u cijelosti:

“Kao što smo već više puta napomenuli, temeljem Zakona o odgoju i obrazovanju organizacija školske prehrane je odgovornost osnivača koji su dužni poduzimati sve mjere u školama kojima su vlasnici i osnivači kako bi prehrana u školama bila organizirana što efikasnije.

Što se tiče onoga što je Ministarstvo poduzelo u cilju osiguravanja jednog besplatnog obroka, Ministarstvo je osiguralo potrebna sredstva koja će doznačiti osnivačima kako bi u skladu sa Zakonom oni mogli organizirati jedan besplatan obrok po učeniku dnevno u svim školama kojima su vlasnici i osnivači.

Isto tako, još u studenome ove godine Ministarstvo je sazvalo sve vlasnike i osnivače osnovnih škola kako bi im prezentiralo na koji način će im se doznačivati sredstva te ih je ujedno uputilo da krenu s organizacijom i poduzimanjem svih potrebnih aktivnosti kako bi u drugom polugodištu svaki učenik mogao imati jedan besplatan obrok dnevno.

Trenutno je u školama zaposleno 1493 kuharica u 721 redovitoj osnovnoj školi, umjetničkim školama i centrima za odgoj i obrazovanje u kojima je organizirana prehrana. Ministarstvo je od kolovoza do prosinca odobrilo 47 kuharica. U obradi je još 36 zahtjeva koji su zaprimljeni u zadnjih tjedan dana te ukoliko su opravdani, bit će odobreni.

Na koji način i kojom dinamikom će osnivači i vlasnici škola organizirati pripremu i dodjelu jednog besplatnog obroka po učeniku ovisit će o samim vlasnicima i osnivačima škola.

Ministarstvo će sredstva za besplatne obroke isplaćivati vlasnicima i osnivačima škola temeljem evidencije u E-dnevniku koja postoji upravo za evidenciju konzumacije obroka za svakog pojedinog učenika što je također iskomunicirano s vlasnicima i osnivačima škola na sastanku u Ministarstvu u studenome ove godine. Ministarstvo kao podlogu za plaćanje neće tražiti nikakve druge dokaze i dokumente kao što su to npr. ugovori o javnoj nabavi i slično”.