U javnom prostoru fabricira se priča kako se više može profitirati ulažući u opremu, a ne u nastavnike, rekla je u petak Katarina Peović Vuković, docentica na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci.
Povodom izjave Nenada Bakića, savjetnika predsjednice, kako je nastavnika danas možda previše, u prostorima tribine grada Zagreba održana je tribina “Trebaju li Hrvatskoj roboti ili nastavnici?” u organizaciji Radničke fronte. Organizatori su naglasili kako su Bakića također pozvali na tribinu, no on se na nju nije odazvao.
– U školama imate dvostruki proces: zabranu zapošljavanja za nenastavno osoblje i poticanje zapošljavanja nastavnika. Dvadesetak mojih kolega u nekoj školi predaje po dva sata tjedno, a broje se kao radnici te škole – rekao je Stipić te dodao kako je vlast prije pet godina poticala da se u školama zapošljava na način da jedan profesor radi u više škola po par sati. Objasnio je kako nastavnici po broju radnih sati ne odstupaju od europskog prosjeka.
– Naši kolege u Europi ne mogu zamisliti što je trosmjenska nastava. Zbog nje svi hrvatski učenici nisu u istoj situaciji te nemaju jednaku mogućnost obrazovanja, kao što im Ustav jamči – rekao je sindikalist. Stipić smatra kako je problem hrvatskog obrazovanja što država u njega premalo ulaže.
– Nova ministrica kaže da nam školstvo nije u 21. stoljeću jer imamo nisku količinu tehnologije u školama i jer informatika nije obvezni predmet. Ako su to svi problemi, onda ih zapravo ni nema – zaključio je Stipić koji smatra kako uvođenje informatike nije dovoljno ulaganje u školstvo, već ističe da je potrebno ulagati i u nastavnike.
– Uvijek sam mislio da su problemi u školama iz 19. stoljeća. Zatim sam posjetio školu u Puli, koja je izgrađena u 21. stoljeću, a u kojoj se nastava nije mogla odvijati jer je netko postavio 500 kvadrata staklene površine zbog kojeg je u školi bilo prevruće. Klimatizirali su učionice i sada je u njima ugodnih 25, a na hodniku 40 Celzijevih stupnjeva – ispričao je Stipić.
– Smatram da je potrebno digitalizirati i informatizirati škole, ali informatizacija ne smije nadjačati ljudski faktor – rekao je na tribini Boris Jokić iz Instituta za društvena istraživanja.
– Odgojno-obrazovno radništvo nije u fokusu javnosti što govori da ne cijenimo ljude koji rade u školstvu. O nastavnicima se govori kroz jadikovku, a moje iskustvo iz zbornica i vrtića govori mi kako ti ljudi nisu jadni nego kreativni – ustvrdio je Jokić. Dodao je kako ga je zasmetala rečenica objavljena na stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja koja kaže: “Ne smijemo zaboraviti da su klijenti obrazovnog sustava djeca i cijela nacija”.
– Porazna je činjenica da je ministarstvo to objavilo – rekao je Jokić koji smatra da država na djecu ne može gledati kao na klijente.
Osvrnuo se i na, kako kaže, samo protokolarne čestitke za Dan učitelja.
– Od čestitke nitko nikad nije dobio ništa bolje. Ne radi se tu o 200 – 300 kuna, već dizanju autonomije nastavnika. Treba im omogućiti da rade onako kako oni misle da bi trebali. Učiteljskoj profesiji treba dići društveni status – zaključio je Jokić.
Boško Habuš, nastavnik iz Rijeke, rekao je kako profesorima birokracija oduzima veliku količinu vremena.
– Primarno zanimanje nastavnika je odgoj i obrazovanje, a ne birokracija. U administraciji moramo pratiti plan i program, a situacije u razredu ponekad iziskuju promjene programa – rekao je nastavnik, koji smatra da roditelji djeci nameću utrku za ocjenama, umjesto za znanjem.
– Došao mi je roditelj i rekao kako njegovo dijete neće moći biti učenik generacije jer u trećem osnovno ima dobro, a ne uzorno vladanje – ispričao je Habuš.
– Nastavnici se prikazuju kao uhljebi. Radi se o spinovima zbog lošeg čitanja statistike. U Italiji imate skup prirodnih predmeta, a mi imamo odvojeno fiziku, kemiju i biologiju. Problem je što obrazovanje kritiziraju ljudi koji nisu zakoračili u hrvatske škole – poručio je nastavnik.
Boris Jokić dodao je kako učitelji društvu daju kreativni potencijal.
– Povećanjem autonomije učitelja njihov status bi porastao. Pilotu nitko ne soli pamet, ali učiteljima svi – zaključio je Jokić te poručio da u Hrvatskoj svi misle da sve znaju o nogometu i obrazovanju jer su kao djeca bili učenici i igrali nogomet.
