04.12.2024.
Na samom početku drugog kruga pregovora za Dodatak I. TKU-u ministar rada i socijalne politike Marin Piletić iznio je niz impresivnih statističkih podataka. Na momente se činilo kao da ne živimo u istoj državi. U nekoliko je navrata istaknuto kako se u 2024. godini zajedničkim snagama uspjela provest reforma unutar sustava plaća što je rezultiralo nikad većim povećanjem plaća u javnim i državnoj službi.
Nakon razgovora na užem kabinetu, Vlada je odlučila pred sindikate izaći s ponudom za koju smatra da je u ovom trenutku realna: noćni rad s 40 na 45 % (povećanje od 12,5 %), prihvaćaju opciju od 300 eura osnovice za jubilarnu nagradu, otpremnina za mirovinu s dvije osnovice na dvije i pol. Osnovica od 947,18 eura bila bi uvećana s 1. ožujkom iduće godine za 2%, a nakon toga 1. rujna za dodatnih 2%. Time bi osnovica u idućoj godini dosegnula iznos od nešto više od 985 eura. Ukupan fiskalni učinak ove ponude Vlade iznosi 215 milijuna eura (prošla ponuda je iznosila 160 milijuna eura).
Uslijedila je stanka koju su zatražili sindikati.
Sindikalna strana je navela svoje argumente za povećanje osnovice: ekonomski rast, troškovi života i usporedba s EU27. Istaknuto je kako se na ovim pregovorima mora voditi računa i na utjecaj inflacije na svakog zaposlenika, te koliki su stvarni troškovi života. Mora se sustavno dizati plaća zaposlenika kako bi mladi bili motivirani za ostanak u domovini. Također je naglašeno kako su troškovi stanovanja enormno porasli, te da je u Hrvatskoj znatno niži standard. A s obzirom na predložene datume povećanja osnovice, radi se o godišnjem rastu ukupno od samo od 2%.
Ovakva ponuda Vlade nije prihvatljiva sindikalnoj strani, no treba biti fleksibilan i pregovarati u dobroj vjeri. Stoga je sindikalna strana korigirala svoje zahtjeve te ih izložila. Traži se 5% s 1. 1., te još 5% s 1. 4., minimalni zahtjev za noćni rad je kao rad nedjeljom, a to je 50 %. Ne može se pristati da nedjelja bude više plaćena od noćne smjene. Sindikalna je strana pristala na isplatu otpremnine u iznosu 2. i pol osnovice za izračun plaće. Izlazi se s novim prijedlogom za topli obrok. Novo bi pravo iznosilo 35 centi po satu, što bi mjesečno iznosilo 61,06 eura.
Jadranka Dimić, iz Sindikata socijalne skrbi, navodi primjere isplate toplog obroka u hrvatskim poduzećima, te pita: „Zašto zaposlenici u HP-u imaju topli obrok, a ne bi ga imala medicinska sestra ili njegovateljica? Nije u redu da tamo gdje je država gazda jedni dobivaju, a drugi ne.“
Sindikalna strana je posebno naglasila da indeks potrošačkih cijena i inflacija pogađaju većinu stanovništva. Utjecaj inflacije najviše osjete oni s najmanjim primanjima. Stopa siromaštva raste u Hrvatskoj. Rast plaća ne pokriva troškove života. Sindikati pozivaju Vladu da još jednom razmisle o svojoj ponudi. Smisao pregovora je da i Vlada i sindikati brinu o svojim građanima. I jedni i drugi trebaju konstantno raditi na rastu plaća kako bismo dostigli cijenu rada u Europskoj uniji. Bez konstantnog rasta plaća nećemo spriječiti odlazak mladih ljudi.
Matija Kroflin, iz Sindikata znanosti i visokog obrazovanja, pojasnio je koji je ključni razlog naše situacije da se možemo hvaliti stopama rasta koje su nekoliko puta veće od prosječne stope rasta BDP-a u drugim Europskim zemljama. To je čisti splet okolnosti – pozitivan učinak turizma, manjak radne snage koji je doveo do nužnosti povećanja plaća u privatnom sektoru, a to je išlo na ruku Vladi i osiguralo joj dobre fiskalne okolnosti, te je to dovelo i do rasta naših plaća. To je splet okolnosti koji je utjecao na povećanje plaća u protekle 3-4 godine. Što se nudi za iduću godinu? Realan pad plaće? Postoji rast plaća, ali realno mi 2025. godine imamo realan pad vrijednosti naše plaće. Povećat će se plaća za 2+2% što je prosječno na razini cijele 2025. 2%, a inflacija će na razini godine rasti 2,7%. Dakle, to je realan pad od 0,7%.
Interes Vlade RH kao nekoga tko mora odlučivati o smjeru ekonomske politike iduće godine nije realan pad plaće za 250 000 ljudi. Realan pad plaće za 250 000 ljudi sigurno neće dovesti do uravnoteženog proračuna – zaključio je Kroflin.
Anita Zirdum, iz Ministarstva rada, pojašnjava: reformom se ispravilo većinu nejednakosti. U sustav se utrošilo 1,6 milijardi eura kako bi se riješili problemi koji su nastajali 23 godine. A sindikati sada traže za sljedeću godinu samo u osnovici i dodatku za topli obrok gotovo milijardu eura. Smatra da to nikako nije realno.
Predstavnici Vlade su zaključili da sindikalni protuprijedlog nije korektan. Traženje osnovice od 10% nije realno. Za 10% država nema fiskalni kapacitet. Za plaćanje rada noću nije dovoljan argument usporedbe s plaćanjem nedjelje. Kako tijelo ne prepoznaje koji je dan u tjednu tako ne prepoznaje koliko je plaćeno nedjeljom, a koliko noću. Vlada ne želi na svakom pregovoru ugovarati novo materijalno pravo, dakle topli obrok ne želi sada ugovarati.
Marin Piletić zaključuje da su oni otvorili sve tri fronte: koeficijenti, TKU, GKU. Oni pregovaraju u dobroj vjeri, a sindikati provode izjašnjavanja za štrajk i najavljuju prosvjed. Smatra da je to s nekim predumišljajem i da nije korektno. Ako se misli ozbiljno pregovarati, od sindikata se očekuje da korigiraju svoje zahtjeve, da smanje apetite. U ovom trenutku ovo je više nego korektna ponuda Vlade i druge ponude nema.
Matija Kroflin pojašnjava da kao sindikalac uvijek radi s predumišljajem. U fokusu tog predumišljaja je poboljšati i unaprijediti interes naših članova. To bi svima trebalo biti jasno. Kod koeficijenata i dalje postoje problemi i dalje postoje segmenti kojima smo nezadovoljni. Taj posao nije gotov. Sustav koeficijenata će zahtijevati ozbiljne korekcije. U taj se proces treba krenuti čim prije.
Sindikalna strana još jednom, prije druge stanke, ističe da zaposlenici ne gledaju fiskalni učinak već stvarnu inflaciju. Objektivni pokazatelj je da je inflacija u idućoj godini 2,7%.
Nakon druge stanke uslijedila je korekcija prijedloga sa sindikalne strane, te u pregovorima dolazi do pomaka, kako u zahtjevima, tako i u prihvaćanju s Vladine strane. Razmotrena je ponuda Vlade, te sindikati predlažu korekcije svojih zahtjeva – rast osnovice 4% s 1. 1. + još 4% s 1. 4., topli obrok u iznosu od 50 eura, otpremnina usuglašena 2,5 osnovice za izračun plaće, osnovica za jubilarnu nagradu 300 eura te povećanje dodatka za noćni rad s 40 na 50%.
Predstavnici Vlade su zadovoljni da se ipak krenulo u pravcu dogovora. No, smatraju da je i ovo i dalje izvan mogućnosti Vlade RH. Obećali su da će razmisliti oko dodatka od 50% za noćni rad, što se tiče toplog obroka, Vlada smatra da nije vrijeme za uvođenje novog materijalnog prava, a zahtjev 4% + 4% bit će prenesen predsjedniku Vlade i užem kabinetu Vlade. O eventualnoj korekciji ponude Vlade sindikati će biti informirani, te će se onda predložiti i datum idućeg sastanka.