WDR, 12.09.2018.
Posljednje desetljeće i pol sve se manje učenika upisuje u hrvatske škole i sve manje ih dočeka svjedodžbe na kraju godine. Zašto stalno opada broj učenika, zašto se svake jeseni upisuje sve manje prvašića, kakve posljedice ovakvih kretanja mogu biti po društvo?
Prema još nepotpunim podacima ove je godine upisano oko 600 prvašića manje nego prošle godine. Ili izgubljena su barem 33 odjeljenja s prosječno 20 učenika. Samo u Varaždinskoj županiji i u gradu Zagrebu nema škole u koju u prvi razred nije upisan nijedan učenik. Ali i oni koji su upisani ne završe uvijek školsku godinu, upozorava u razgovoru za Radio Forum predsjednik Sindikata učitelja „Preporod“ Željko Stipić: „U pojedinim dijelovima Hrvatske, osobito u Slavoniji, govore mi ravnatelji srednjih škola da gotovo da nema tjedna kada ih jedan učenik ne napusti. Slična je situacija u osnovnim školama. To rezultira time da imamo sve manji broj učenika u razrednim odjelima, a s druge pak strane zatvaraju nam se cijele škole.“
To je posljedica iseljavanja iz Hrvatske, koja osobito pogađa Slavoniju. Zbog sve manje učenika prema nekim podacima ove se godina zatvara 8 škola dok u 117 škola nije upisan niti jedan učenik: „Pa nažalost broj učenika opada u Hrvatskoj unatrag petnaestak godina i to rapidno. Negdje tamo 2005. mi smo imali u osnovnim školama oko 390 tisuća učenika, sada smo na 320 tisuća, i to samo po sebi dovoljno govori koliki broj učenika je danas manji nego što je to bilo prije petnaest godina.“ Iseljavanje je jedan od razloga sve manjeg broja učenika, a predsjednik sindikata ukazuje na razliku između nekadašnjih tzv. privremenih odlazaka na rad u inozemstvo i suvremenih iseljavanja: „Dakle ne odlaze samo muževi, nego odlaze i žene, tako odlaze cijele obitelji“.
U imotskoj krajini školske godine 1969./1970. bilo je više od 7.300 učenika, ove godine upisano ih je 2.400. Statistički podaci govore da u Hrvatskoj na jednog učitelja dolazi manje od deset učenika, pa je u nekim školama jednak broj učenika i učitelja. Ali taj podatak, kako kaže Stipić ne pokazuje stvarno stanje budući da osobito u velikim gradovima postoje odjeljenja sa 28 ili 30 učenika: „Mi još uvijek imamo nešto što je u Evropi nezamislivo. Mi još uvijek imamo škole u kojima se nastava odvija u tri smjene. Mi samo recimo u Splitu mislim da smo lani još imali desetak takvih škola. Na razini Hrvatske je taj broj bio 30-tak pa se to istina smanjuje iz godine u godinu.“
Posljedice sve većeg iseljavanja i sve manjeg broja rođenih već se osjećaju, jer u zemlji s 4 milijuna stanovnika nedostaje školovane radne snage. Ono što je dobra novina, u novoj školskoj godini je eksperimentalno uvođenje kurikularne reforme pod nazivom „Škola za život“. Ova nastava izvodit će se u 48 osnovnih i 26 srednjih škola.