26.09.2023.
U četvrtak počinju novi pregovori Vlade i 11 sindikata državne i javne uprave. Željko Stipić, predsjednik školskog sindikata „Preporod“, rekao je kako bi volio da s druge strane stola sjedi premijer. Naime, važno je da pregovori budu brzi jer svako odugovlačenje vodi ka tome da će plaća za rujan biti isplaćena po postojećoj osnovici.
Četiri su ključna pitanja o kojima će se pregovarati.
– Jedno je dug iz prethodnih pregovora, u tom dodatku 2 trebalo bi uskladiti temeljni kolektivni ugovor s izmjenama Zakona o radu. Drugo, pitanje svih pitanja je povećanje osnovice koja nije rasla od 1. svibnja. Istina, imali smo privremehttps://vijesti.hrt.hr/hrvatska/cetiri-kljucne-tocke-pregovora-izmedu-sindikata-i-vlade-11056016ni dodatak od 1. lipnja. Treće, božićnice za ovu godinu. Očekujemo da će ona rasti barem do visine isplaćenog regresa, tj. 300 eura. I četvrto pitanje koje nosi najviše nepoznanica, to je uskrsnica. Novo materijalno pravo koje će ići pred izbore. Svi smo jako zainteresirani u kakvom će iznosu biti isplaćena, otkrio je Stipić.
Istaknuo je kako je iznimno važna korekcija osnovice plaće, ponajviše zbog inflacije.
– Imali smo pet korekcija plaće, sve su to bile kroz povećanje osnovice, a samo je jedna bila privremeni dodatak. Ove godine zaostajemo za otprilike 2,5 posto. Ali smo prošle godine prenijeli zaostatak gdje svim korekcijama nismo ni približno uhvatili inflaciju. Stvarno zaostajanje u ova 33 mjeseca je veće od 10 posto, odnosno između 10 i 13 posto, i to bi trebao biti neki okvir u kojem će se kretati naš zahtjev u ovom trenutku, rekao je Stipić.
Rino Štorić, predsjednik Carinskog sindikata, rekao je kako nisu reprezentativni sindikat pa temeljem toga nisu ni pozvani na pregovore.
– Sukladno odredbama nakaradnog zakona o reprezentativnosti, i kada kažete da je pozvano 11 sindikata to lijepo zvuči, ali što se tiče državne službe to su uvijek dva sindikata, dva policijska sindikata, koji će uvijek istaknuti da oni zastupaju sve – međutim ne zastupaju sve. Dakle, svi ostali većinski sindikati u tijelima, kao što je Carinska uprava, Porezna uprava, pravosuđe, itd. oni nisu zastupljeni, pojasnio je Štorić dodajući da godinama traže da se to promijeni.
Iako zakonske odredbe nalažu da moraju biti upoznati s postupkom pregovora, Štorić je rekao kako praksa pokazuje suprotno.
– U principu dobivamo šture informacije, više se može čak doznati iz medija. Zbog toga smo se dosad obraćali inspekciji rada koja je nadležna za provedbu nadzora zakona, ali dobili smo odgovor da nije predviđena sankcija pa oni ne mogu ništa napraviti. Mislim da će se dogoditi ista praksa kao do sada, rekao je Štorić.
Jedan od zahtjeva upućen ministru i pregovaračkom timu je brisanje članka 94. kolektivnog ugovora jer on ne postoji u TKU-u kod javnih službenika.
– Taj članak regulira prava sindikata, gdje su nama nereprezentativnim sindikatima, kroz kolektivni ugovor ukinuta sva sindikalna prava za rad i djelovanje. Vlada tu nema prevelikog sluha. Pokušavamo to riješiti duže vrijeme, ali ne uspijevamo, rekao je Štorić istaknuvši da su u teškoj poziciji.
– Što se tiče koeficijenta, pogotovo niži službenici, nisu imali povećanje od 2013. godine. Najveći broj takvih službenika je u Carinskoj službi. Teško da možemo postavljati velike zahtjeve s obzirom na to da smo isključeni iz pregovora, dodao je.
Tešku poziciju nereprezentativnih sindikata razumije Stipić koji ističe da je Preporod dugo godina bio u sličnoj poziciji.
– Žalosti to da Vlada drži distancu od sindikata, koji jesu podijeljeni, ali tako da zapravo pomaže jačima, a svojom suzdržanošću ide na štetu slabijima. To je praksa i prijašnjih vlada, nije to ništa novo, jedino što smo očekivali da će ova Vlada to promijeniti, rekao je Stipić.
Cijelo gostovanje pogledajte u nastavku:
#Sindikati#Vlada RH