A ako mogu u Saboru, zašto ne bi i u školama? Blebne Fuchs i ostane živ.

19.11.2022

Preneseno sa FB grupe 45 minuta

19.11.2022. Piše Tamara Šoić

Dragi ministre!

Ako mogu u Saboru, NE MOGU U ŠKOLAMA!

U školama radimo, koliko god vam to čudno zvučalo.

Uz dužno poštovanje, dragi ministre, mi nastavnici, tj. oni koji rade za poprilično manju plaću od vaše i Jandrokovićeve, rade prema dokumentu koji se zove kurikul. Pa taj kurikul razradimo u nešto što se kolokvijalno zove GIK, odnosno obuhvaća nešto što moramo realizirati kako bismo ostvarili ishode, a ostvareni ishodi preduvjet su za nastavak školovanja…i da vas ne zamaram tim banalnim pričicama, ukratko, mi ne možemo tek tako uzeti pauzu kao vi i kompač vam Jandroković, jednostavno zato jer je naš rad prilično konkretan i mjerljiv.

Za razliku od vašeg.

Znate ono kad vi imate pauzu od mjesec-dva? E pa nitko ne kuži da vas nema i iskreno, cijelu državu boli ona stvar što vas nema.

Znate ono kad mi štrajkamo mjesec i pol? E pa cijela zemlja stoji i tapka na mjestu.

Pa kad sljedeći put dođete na ideju, dragi naš ministre, da ne radimo ništa tijekom utakmice već ekstatično navijamo, sjetite se da je naš sat nepopravljivo propušten sat u odnosu na vaš sat.

I ne mjerite naše sate vašim satima. Naših 45 minuta predstavlja 45 minuta konkretnog i kvalitetnog rada. Vaših, populističkih 45 minuta, idealno je vrijeme za gledanje utakmica, štrikanje i kačkanje i nitko neće primijetiti da vas nema i da ne radite ništa.

Pa drugi put kad dođete na ovakvu ideju, duboko udahnite, konzultirajte one vaše beskorisne savjetnike pa tek onda otvorite usta.

A navijačke strasti i učionicu ostavite onima koji se u to razumiju.

P. S. Hrvatska će dobiti Maroko bez vašeg saborskog navijanja. U biti, vaše je navijanje kontraproduktivno.

Šutite, pritajite se!

Tad imamo veće šanse za pobjedu.

Ne samo u nogometu.