Od 2018. godine, 24. siječnja obilježavamo Međunarodni dan obrazovanja.
Kada je u rujnu 2015. usvojila Agendu održivog razvoja do 2030. , međunarodna zajednica prepoznala je da je obrazovanje ključno za uspjeh svih 17 njenih ciljeva. Cilj održivog razvoja 4 posebno ima za cilj “osigurati uključivo i pravedno kvalitetno obrazovanje i promicati mogućnosti cjeloživotnog učenja za sve” do 2030. godine.
Obilježavanje Međunarodnog dana obrazovanja 2026.
Pod temom Moć mladih u sukreiranju obrazovanja, UNESCO ove godine ističe kako su mladi pokretačka snaga održivog razvoja, inovacija i društvene transformacije. Ipak, i dalje su nesrazmjerno pogođeni siromaštvom, nejednakošću i ograničenim pristupom kvalitetnom obrazovanju i pristojnim radnim mogućnostima.
Foto: UNESCO/Weiwei Kang
U nastavku prenosimo objavu Ureda pravobranitelja za djecu (dijete.hr) koja izvrsno ističe važnost i bit škole:
“Odlukom Opće skupštine Ujedinjenih naroda 2018. godine 24. siječnja proglašen je Međunarodnim danom obrazovanja kao poticaj podizanju svijesti o ulozi obrazovanja u promicanju mira, ravnopravnosti i održivog razvoja.
24. siječnja nije samo datum u kalendaru već poticaj da promislimo o tome kakvo obrazovanje djeca žele i podsjetnik svima nama na ulogu i moć koju obrazovni sustav ima u razvoju civilizacija, naroda, društava i pojedinaca.
Kroz obrazovni sustav stječemo znanja i vještine, formiramo stavove i svjetonazore, učimo o sebi i drugima, rastemo i razvijamo se, ne samo za osobnu dobrobit i razvoj, već za doprinos društvenoj zajednici u cjelini.
I ove godine, u povodu obilježavanja ovog važnog dana, prenosimo vam promišljanja i preporuke našeg Ureda i poruke djece.
Škole treba razvijati u dobre zajednice!
- Škole kao dobre zajednice: u odgoj i obrazovanje trebaju biti uključeni svi – učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji, roditelji i djeca, donositelji odluka i lokalna zajednica.
- Škole kao mjesta bez nasilja: potrebno je raditi na preventivnim programima i aktivnostima za suzbijanje i sprječavanje nasilja. Prepoznati rizična ponašanja i reagirati na vrijeme. Ojačati resurse, suradnju s drugim tijelima i raditi s djecom na toleranciji, uvažavanju, prihvaćanju različitosti i razvoju empatije i otpornosti.
- Škole kao mjesto razumijevanja i socijalne uključenosti: osnažiti i dodatno educirati djelatnike odgojno-obrazovnog sustava za rad s djecom s teškoćama u razvoju, djecom s problemima u ponašanju, djecom u riziku od siromaštva, djecom – pripadnicima nacionalnih manjina i djecom migrantima. Pokazati više zanimanja i razumijevanja za njihove teškoće, potrebe i izazove i suzbijanje svih oblika diskriminacije.
- Škole kao mjesto sigurnosti: razvijati i jačati odnos povjerenja između škole i učenika i roditelja. Potrebno je razgovarati o promjenama i novinama koje se uvode, o tome kako zajedno mogu raditi na tome da vrijeme provedeno u školi bude što ugodnije.
- Škole kao mjesto odgovornosti: osnaživati djecu i mlade da se bolje nose s izazovima u obrazovanju; kroz prihvaćanje svojih odgovornosti, razgovor o nastavi i procesu učenja.
Škole su za život – ne samo za ocjenu!
- Obrazovne sadržaje usmjeriti na razvoj životnih vještina: djeci trebaju znanja koja će ih pripremati za tržište rada, za odnose s drugima, za uključivanje u aktivno građanstvo. Djeca žele manje obveznih, a više izbornih predmeta.
- Podučavanje koje povezuje teoriju i praksu: djeca žele vidjeti kako će im gradivo koristiti u stvarnom životu. Zato je važno razvijati dijalog i uključivati učenike u nastavni proces.
- Ocjene prema jednakim kriterijima: djeca upozoravaju na neujednačene kriterije ocjenjivanja. Žele ravnomjerni raspored ispitivanja i testiranja tijekom godine, dopunsku i dodatnu nastavu i vrednovanje zalaganja učenika, posebno kada sudjeluju u natjecanjima.
- Provoditi građanski odgoj i obrazovanje: kod djece treba razvijati građanske i socijalne kompetencije. Kroz građanski odgoj i obrazovanje djecu i mlade pripremamo da budu aktivni sudionici u zajednici, potičemo ih da raspravljaju o različitim društvenim temama, da kritički razmišljaju i analiziraju svijet oko sebe, da razumiju društvene procese te se uspješnije snalaze u suvremenom društvu.
- Provoditi programe medijske i informacijske pismenosti: djeci su potrebna znanja i vještine koje će im pomoći da prepoznaju rizike i nepoželjne sadržaje – da čuvaju svoju privatnost, prepoznaju dezinformacije i utjecaj prikrivenog oglašavanja odnosno da o sadržaju kojem su izloženi i kojeg konzumiraju – kritički razmišljaju.
- Slušati, čuti i uključivati djecu: dječje stavove, razmišljanja, osjećaje treba slušati. Učenici su u središtu ostvarivanja obrazovnih prava. Imaju pravo izraziti svoje mišljenje, podijeliti svoje osjećaje i biti stvarno uključeni u proces donošenja odluka i promjena koje ih se tiču.
Škole treba osnažiti!
- Škole moraju biti stvarno dostupne: u pristupu obrazovanju i dalje uočavamo brojne fizičke, ekonomske, administrativne i druge prepreke koje dovode do diskriminacije, neprepoznavanja i nerazumijevanja stvarnih potreba učenika. Obrazovanje nije jednako dostupno svoj djeci u Hrvatskoj. Potrebno je u svakoj školi osigurati jednake mogućnosti, posebno za ranjive skupine kao što su djeca s teškoćama u razvoju, djeca u riziku od siromaštva, djeca s problemima u ponašanju i dr. Obrazovni sustav treba osnažiti za otklanjanje svih prepreka.
- Zaposliti stručnjake: škole ukazuju na nedostatak stručnih suradnika i tehničkog osoblja. Školama trebaju pedagozi, psiholozi, logopedi, edukacijski rehabilitatori, socijalni pedagozi, ali i socijalni radnici – stručnjaci koji se znaju nositi s izazovima modernog obrazovanja i potrebama djece.
- Osigurati adekvatne prostore: školama trebaju prostori za nastavu, učenje, igru, sport i umjetnost… Djeca ne bi smjela pohađati nastavu na nekoliko lokacija i u prostorima koji nisu primjereni za izvođenje nastave. Potrebno je ubrzati obnove, gradnje i nadogradnje škola!
- Zdrava prehrana za sve učenike: osigurati da se u osnovnim školama zaista djeci nude zdravi obroci. Za učenike srednjih škola treba pronaći način da im se (su)financiraju obroci.
Ove poruke neka budu poticaj za unaprjeđenje obrazovnog sustava.”