- Večernji list – Zagreb
- 2 May 2025
- (Branimir Bradarić) Ljubica Gatarić
Tko ima fakultetsku diplomu i želju da s njom nešto i zaradi, trebao bi se kloniti djelatnosti pripreme hrane i usluživanja pića, zaštitarske branše, veterinarske djelatnosti te tekstilne industrije jer te četiri grupacije najslabije plaćaju osobe s visokom stručnom spremom. Ugostitelji i zaštitari s VSS-om imali su manje od tisuću eura prosječne neto plaće 2023. godine, a veterinari i tekstilci oko 1100 eura dok je prosječna plaća svih zaposlenih s fakultetskom diplomom promatrane godine bila 1569 eura. Manje od prosjeka donosile su diplome zaposlenih u poljoprivredi, građevinarstvu, gospodarenju vodama i otpadom, izdavaštvu i obrazovanju.
Diploma donosi 40 posto više
DZS jednom godišnje uoči Praznika rada objavljuje podatke o plaćama prema stručnoj spremi za preklanjsku godinu i prema tim podacima 2023. godine su ljudi s višom stručnom spremom zarađivali nešto više od 1200 eura, radnici sa srednjom oko 950 eura, NKV radnici su tada imali 757 eura neto plaće, a kvalificirani radnici oko 1100 eura. U međuvremenu su prosječne plaće porasle za četvrtinu i, ako su se zadržali raniji odnosi, zaposleni s visokom stručnom spremom sada ne bi trebali zarađivati manje od 1900 eura neto, odnosno sve ispod toga bio bi znak da i oni i poslodavac za kojega rade ne uspijevaju držati korak s tržišnim kretanjima te znatno zaostaju za drugima na tržištu.
Inače, fakultetska diploma je 2023. godine donosila 40 posto veću plaću od prosječne, ljudima s višom stručnom spremom plaće su bile samo 11 posto iznad prosjekla. Plaće zaposlenih sa srednjom stručnom spremom su 16 posto ispod prosječnih, niža sprema je bila za trećinu lošije plaćena od prosjeka dok su visokokvalificirani radnici zarađivali u rangu prosječnih plaća.
Prosječna neto plaća isplaćena u ožujku bila je 1416 eura i u odnosu na prosjek iz 2023. godine veća je 300 eura. Po tome, tolika bi danas bila plaća VKV radnika, dok bi ljudi sa srednjom stručnom spremom mogli zarađivati oko 1200 eura neto. Hrvatska posljednjih nekoliko godina bilježi znatno povećanje primanja zaposlenih, ali i visoku inflaciju, a statistika pokazuje da nešto brže rastu najmanje plaće, za što se pobrinula država koja svake godine propisuje iznos minimalne plaće. Premijer Andrej Plenković kaže da je od 2016. godine povećao minimalnu plaću s 414 na 970 eura. Država je zaslužna i za snažno povećanje prosječnih plaća. S izuzetkom djelatnosti socijalne skrbi bez smještaja, prosječna neto plaća u djelatnostima javnog sektora u posljednje je dvije godine povećana 35% do 40%, dok su prosječne plaće za to vrijeme rasle 27 posto.
Nedavno je analitičar Ekonomskog instituta Danijel Nestić istaknuo kako je uzlet plaća u javnom sektoru počeo od listopada 2022. kad je osnovica plaća povećana za 6%. Osnovica je ponovno povećana u travnju 2023. za 2%.
– Uslijedio je niz parcijalnih, gotovo nekontroliranih intervencija u koeficijente i dodatke u različitim dijelovima sustava, uz višekratni
Ugostitelji i zaštitari s VSS-om imali su manje od tisuću eura prosječne neto plaće 2023. godine, veterinari i tekstilci oko 1100 eura, a prosječna plaća svih zaposlenih s fakultetskom diplomom promatrane godine bila je 1569 eura
rast osnovice. Proces je ipak zaokružen sustavnom i solidno reguliranom reformom plaća čiji je zadnji korak realiziran novim sustavom koeficijenata u primjeni od ožujka 2024. godine, ističe Nestić. Jesenas je dogovoreno povećanje osnovice 3% kod obračuna plaće za veljaču 2025. te dodatnih 3% uz plaću za rujan 2025. Rast plaća u javnim službama nastavit će se i u ovoj godini, premda po znatno umjerenijim stopama u odnosu na one u posljednje dvije godine. S rastom plaća povećava se i pritisak na zapošljavanje pa je na svakih stotinu novozaposlenih u prva tri mjeseca ove godine njih 35 završilo u javnom sektoru. Ostali se uglavnom zapošljavaju na sezonskim poslovima, u trgovini i građevinskom sektoru.
Fakultetske su diplome 2023. godine najviše vrijedile u autoindustriji i bile su nešto iznad 2300 eura neto, te u zdravstvu gdje su liječnici i ostale VSS struke zarađivali oko 2200 eura. Danas bi te plaće mogle biti oko tri tisuće. Državni zavod za statistiku istaknuo je da je u ožujku oko 150 tisuća zaposlenih u Hrvatskoj primilo plaću veću od 2150 eura neto.
Tristo tisuća radnih mjesta
– Hrvatski čovjek desetljećima je bio primjer vrijednog, učenog i sposobnog radnika koji je mogao naći svoje mjesto u najsloženijim proizvodnim i uslužnim djelatnostima, kako u Hrvatskoj tako i širom svijeta – poručio je predsjednik Zoran Milanović u prigodnoj čestitci za Praznik rada dok je predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao da je u mandatima svojih Vlada otvorio tristo tisuća radnih mjesta te osjetno povećao primanja. – Od 2016. prosječna neto plaća porasla je sa 749 na 1416 eura, medijalna sa 658 na 1175 eura, a minimalna bruto plaća s 414 na 970 eura. Unatoč napretku, svjesni smo da mnogi još uvijek nisu adekvatno plaćeni za svoj rad. Nastavit ćemo provoditi porezne i druge mjere kako bismo povećavali plaće i jačali kupovnu moć građana – najavio je predsjednik Vlade.
Srednjoškolska je svjedodžba najviše vrijedila u informacijskim uslužnim djelatnostima gdje su 2023. godine ljudi sa SSS zarađivali nešto više od 1500 eura neto, a na plaće od oko 1400 eura neto se ne mogu požaliti ni ljudi sa srednjom školom u zračnom prijevozu.
Zrinka Živković-Matijević, analitičarka RBA, ističe kako tržište rada ostaje snažno te pozitivni trendovi ne posustaju. Broj osiguranika tijekom prva tri mjeseca nove godine rastao je po prosječnoj stopi od 3,4%, prosječna stopa registrirane nezaposlenosti niža je za 1,3 postotnih bodova te je iznosila 5,3% dok plaće, iako nešto umjerenijom dinamikom, nastavljaju rasti i u nominalnim i u realnim iznosima. Pri tome je u prva dva mjeseca nešto izraženiji rast plaća u privatnom sektoru u usporedbi s javnim.