Pregovori Vlade i sindikata javnih službi o Kolektivnom ugovoru za te djelatnosti nastavljaju se poslijepodne. U emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog" svoje pozicije predstavili su predsjednik školskog sindikata 'Preporod' Željko Stipić i Ana Miličević Pezelj, izvršna tajnica SSSH za socijalni dijalog i javne politike. U emisiji nije sudjelovao ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić, iako je pozvan. Urednik emisije Milorad Šikanjić kazao je da je ministar poručio kako u javnosti ne bi željeli govoriti o pregovorima prije nego što se sindikatima predstave mjere. Kao što je Vlada RH prošli tjedan donijela svoje smjernice za ove kolektivne pregovore, tako smo i mi u sindikatima razmišljali na koji način postaviti neke svoje pregovaračke ciljeve, odnosno što mi to želimo ostvariti kroz ove pregovore, kazao je Željko Stipić. Istaknuo je da su njegovi ciljevi podijeljeni u tri dijela - Prvo je da postojeća materijalna prava ne bi se smjelo dovoditi u pitanje. Podsjetio bih da je još uvijek aktualan kolektivni ugovor pregovaran 2012. godine, u vrijeme kad smo bili u sredini gospodarske krize i kada su svi ekonomski pokazatelji bili negativni. Danas su pokazatelji pozitivni. Želim vjerovati da nikomu u Vladi neće pasti na pamet smanjivati prava koja je bilo moguće ugovoriti u jeku gospodarske krize. Radi se o 15-ak materijalnih prava i sva su na neki način važna, rekao je Stipić. Drugi je cilj riješiti bolje članak o prijevozu koji ima 20-ak stavaka i gotovo ga nitko i ne razumije. Treba ga pojasniti, ali i riješiti problem putnika (onih koji se koriste osobnim automobilom da bi došli na posao). Postojeća naknada od 0,75 kn bilo je rješenje koje je oštetilo tisuće ljudi. Mi u školama imamo jako puno tih primjera, dodaje. Treći naš cilj je riješiti problem ovog prekarnog rada koji se sve više uvlači u javne službe. Mislimo ponajprije na agencijsko zapošljavanje, ali ima i nekih drugih oblika rada, istaknuo je Stipić i pritom objasnio kako je sindikatu cilj da ondje gdje nema agencijskog zapošljavanja, ne treba ga niti biti, a ondje gdje ga ima, da se ograniči opseg tog agencijskog zapošljavanja. Komentirajući procjene rasta hrvatskoga gospodarstva Ana Miličević Pezelj kazala je da je to vrlo pozitivno. Svoje rezultate daju one stvari koje su pokrenute 2015. - ponajprije rastom potrošnje, miniporezna reforma koja je ljudima ostavila više sredstava za trošak. No problematičnim smatra podatke o padu nezaposlenosti. Istaknula je da se nezaposlenost može iz više razloga smanjiti - metodologijom evidencije ili zbog odlaska ljudi iz Hrvatske ili pak i zato što se skidaju iz evidencije mladi koji su npr. na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, ali istodobno ne prelaze u zaposlene. Muči nas što se zaposlenost ne povećava, kazala je Miličević Pezelj. Treba spomenuti i nedovoljan rast plaća. Nedavno smo čuli da je Hrvatska jedina tranzicijska država kojoj plaće nisu rasle, odnosno niže su nego su bile 2010. godine. To je također nešto neprihvatlljivo, dodala je. Morali bismo nužno povećati stopu zaposlenosti. Znate da je temeljem europske strategije za EU postavljen cilj zaposlenosti od 75% do 2020. godine. Mi smo veoma daleko od toga cilja, kazala je između ostalog izvršna tajnica SSSH za socijalni dijalog i javne politike.