Piše: Goran Penić, Jutarnji list, 4.3.2026.
Tih 12 sindikata, među kojima su najveći sindikati u obrazovanju i Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika, okupljaju 60.000 članova
Sindikalna scena poprilično je užarena, ali i podijeljena nakon najava nekoliko akcija koje će se provoditi na proljeće.
Naime, prvo je 12 sindikata javnih i državnih službi krajem veljače poslalo otvoreno pismo premijeru Andrej Plenkoviću u kojem ga optužuju za loš socijalni dijalog te upozoravaju da je posvećenost ministara kolektivnom pregovaranju na najnižoj razini od 2016.
Vladi zamjeraju što nijedna djelatnost javnih službi nema sklopljen granski kolektivni ugovor, da su drugu godinu zaredom pregovori o visini osnovice i materijalnih prava završili bez dogovora s javnim službama, budući da su Vladinu ponudu o rastu osnovice za tri posto prihvatili samo reprezentativni sindikati u državnoj službi, odnosno policiji, što se onda automatski preslikava i na javne službe.
Također, Vlada i tri obrazovna sindikata u lipnju prošle godine potpisali su sporazum kojim je spriječen štrajk u vrijeme državne mature, a sada sindikati tvrde da Vlada grubo ignorira i krši ugovorene obveze koje je preuzela.
Ono što im posebno smeta jest i reprezentativnost, jer smatraju da se postojeći sustav reprezentativnosti u državnoj službi koristi kao alat za isključivanje zaposlenika iz kolektivnog pregovaranja, umjesto za njihovo zastupanje, budući da je doveo sve druge sindikate državnih službi u neravnopravan položaj spram dva reprezentativna policijska sindikata.
Tih 12 sindikata, među kojima su najveći sindikati u obrazovanju i Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika, okupljaju 60.000 članova, a u njih 10 prije dva tjedna provedena je anketa u kojoj je 33.000 članova iskazalo nezadovoljstvo.
Zato od Vlade traže izmjene Zakona o reprezentativnosti, hitno otvaranje pregovora za sklapanje granskih kolektivnih ugovora i implementaciju sporazuma s obrazovnim sindikatima, povećanje osnovice i materijalnih prava koja su rezultat kolektivnog pregovaranja, a ne jednostranih odluka Vlade, te reviziju Uredbe o vrednovanju radnih mjesta, kao i analizu i korekciju neadekvatno postavljenih koeficijenata.
Nejasni zahtjevi
S druge strane, tri sindikalne središnjice – Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) i Matica hrvatskih sindikata (MHS) te Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) – najavile su za 18. travnja prosvjed u Zagrebu na koji su pozvali sve građane kako bi rekli dosta nepravednoj raspodjeli zajednički stečene vrijednosti, niskih plaća i niskih mirovina.
Iz jučer održane konferencije za medije nije jasno kome je prosvjed upućen, jer se spominju i plaće u privatnom i javnom sektoru, kao i mirovine.
Tako Hina prenosi izjavu predsjednika SSSH-a Mladena Novosela, koji poziva sve radnike u Hrvatskoj, umirovljenike, studente, građane da “kažu dosta ovakvoj generalno nepravednoj raspodjeli zajednički stečene vrijednosti, niskih plaća i niskih mirovina”.
Prosvjed “Hrvatska zajedno za veće plaće i mirovine” najavili su za 18. travnja u 12 sati na zagrebačkom Trgu bana Jelačića, a Novosel je istaknuo da taj prosvjed upućuju privatnim poduzetnicima, poslodavcima na lokalnoj razini te Vladi.
Problem kod ovih prosvjeda, kažu nam neki poznati sindikalci, jest što nisu jasno strukturirani, a zapravo se u tim središnjicama nalaze i sindikati koji pristaju na Vladine ponude, bez konzultacija sa sindikatima javnih službi i sindikatima državnih službi koji nisu reprezentativni, ali koji zapravo doista imaju članove zaposlene u državnim tijelima.
Plaće rasle 40 posto
Stoga neki sindikalci smatraju da ovako široko postavljen prosvjed zapravo ide na ruku Vladi.
Za Vladu će biti bitnije što će napraviti 12 sindikata koji su poslali premijeru otvoreno pismo. Jedan od čelnika tih sindikata, Željko Stipić, predsjednik Školskog sindikata Preporod, kaže da je ovo okupljanje tek u začetku i kako tek trebaju dogovarati akcije.
– Ali smo već proveli prvu zajedničku akciju, a to je tih skupljenih 33.000 ljudi koji su pristupili izjašnjavanju i zapravo se usprotivili ovakvom ponašanju Vlade. Hoće li taj format nešto proizvesti, to isto još u ovom trenutku nije jasno, ali ne može se očekivati da će se ovim najavljenim prosvjedom reagirati na ovakvo ponašanje Vlade prema javnim, odnosno državnim službama. Zašto? Pa zato što taj prosvjed organiziraju središnjice u čijem su sastavu sindikati koji su potpisali Vladinu ponudu – kaže Stipić.
Kada je riječ o zahtjevima sindikata za većom osnovicom i materijalnim pravima, prema neslužbenim očitovanjima iz Vlade, vijesti za njih nisu povoljne.
U trenutku kada je proračun za ovu godinu došao do deficita od 2,9 posto, što je tek 0,1 postotni bod od granice za kriterij iz Maastrichta, te kada ove godine 22 posto svih rashoda, ili 8,8 milijardi eura, ide na plaće 250.000 zaposlenih u javnom i državnom sektoru, ne treba očekivati da će Vlada popustiti i odriješiti kesu još više nego dosad, s obzirom na to da su plaće u javnom sektoru u zadnje dvije godine rasle 40 posto.
– S obzirom na proračun i našu ustrajnost na očuvanju stabilnosti javnih financija, ali i na kumulativna povećanja plaća koja su bila daleko iznad europskog prosjeka, te na ovogodišnje povećanje, ne vidimo prostor za dodatno povećanje prava – neslužbeno poručuju iz Ministarstva financija te dodaju da, s obzirom na geopolitičke okolnosti i okolnosti koje iz njih proizlaze, svi trebaju biti vrlo racionalni.
Povećano zapošljavanje
Danijel Nestić, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju na Ekonomskom institutu Zagreb, nedavno je u intervjuu Jutarnjem listu upozorio kako je rast plaća u javnom sektoru počeo 2022., a kulminirao u ožujku 2024. s novim koeficijentima, a tijekom te dvije godine plaće u javnom sektoru porasle su oko 40 posto, dok je istovremeno u privatnom sektoru rast iznosio 28 posto. Tako je prosječna bruto plaća u javnom sektoru premašila onu u privatnom za 40 posto, dok je prethodnih desetak godina bila veća između 20 i 25 posto.
Time je interes za zapošljavanje u javnom sektoru jako povećan, za čak 14 tisuća u zadnje tri godine, u što nisu uključeni podaci o zaposlenima u tijelima i ustanovama na razini lokalnih jedinica, tako da je ukupan porast bio i veći. Nestić smatra da se s porastom plaća pretjeralo jer je Vlada bila popustljiva zbog približavanja parlamentarnih izbora, ali misli da su sada i u Vladi shvatili da su pretjerali.