Sindikat Preporod, 02.07.2020.
Prije 4 godine, u jesen 2016. godine, na samom početku predizborne kampanje uoči parlamentarnih izbora, Sindikat Preporod se s upitnikom obratio svim važnijim političkim strankama. Upitnikom je strankama bilo postavljeno 8 pitanja koja se odnose na materijalni položaj i status radnika u školskim ustanovama. Pitanja su bila konkretna i svako je pitanje „ispitanicima“ nudilo dva odgovora uz mogućnost pojašnjenja izabranog odgovora. Među zaprimljenim odgovorima bili su i odgovori dviju stranaka koje su nakon izbora formirale Vladu, Hrvatska demokratska zajednica i Mosta nezavisnih lista. Resor obrazovanja pripao je HDZ-u, te je ministarsko zauzeo Pavo Barišić. Nakon preslagivanja vladajuće većine, brigu o znanosti i obrazovanju preuzela je HNS-ova Blaženka Divjak. Jedini stranački odgovor na koji se, uoči novih parlamentarnih izbora, vrijedi osvrnuti jest onaj koji je uoči posljednjih izbora stigao od Hrvatske demokratske zajednice. Naime HNS, stranka koja je Blaženku Divjak postavila na čelo Ministarstva znanosti i obrazovanja, na upitnik nije odgovorila. Iako resor obrazovanja nije 3 godine pripadao HDZ- u, odgovornost većinskog partnera za sve što se u školstvu unatrag 4 godine događalo, ne može se ni umanjiti a kamoli isključiti.
Polovično je HDZ ispunio tri posljednja obećanja iz upitnika. Obećanja su se odnosila na sastav školskog odbora, zbrinjavanje tehnoloških viškova i outsourcing za radnike koji obavljaju pomoćne poslove u školama.
Posljednja tri pitanja koja je Sindikat Preporod postavio političkim strankama i koalicijama pred izbore 2016.
6. Utjecaj radnika na upravljanje školskim ustanovama?
a) Prihvatljivo je postojeće rješenje s tri predstavnika radnika u sedmeročlanom školskom odboru.
b) Većina članova školskog odbora trebaju sačinjavati radnici školske ustanove.
7. Zbrinjavanje tehnoloških viškova u školama?
a) Zadržati postojeći način rada Komisije za zbrinjavanje viškova rade.
b) Komisije treba ili ukinuti ili njihov rad treba temeljito redefinirati na način da se spriječi diskriminacija
radnika po bilo kojoj osnovi.
8. Pomoćni poslovi u školama?
a) Ove poslove trebaju i dalje biti obavljati radnici zaposleni u školskim ustanovama.
b) Potrebno je obavljanje ovih poslova prepustiti privatnim tvrtkama (outsourcing).
Sastav školskih odbora nije promijenjen iako se HDZ založio za smanjenje broja članova iz reda osnivača s 3 na 2 i povećanja predstavnika roditelja s 1 na 2. Pokušalo se, s dvojbenim uspjehom, kroz promjene školskog zakonodavstva, uvesti većeg rada u rješavanje tehnoloških viškova. Nije se proširivalo zapošljavanje nenastavnog osoblja putem outsourcinga. Po ovom pitanju HDZ se pokazao „vjerodostojnim“. U obrazloženju odgovora na ovo pitanje HDZ je istaknuo da je “outsourcing dio programa SDP-ove vlade, a mi smo kao oporba bili jako protiv“. Na žalost, unatoč iskazanoj dosljednosti po pitanju nedopuštanja outsourcinga, produbljen je nered po pitanju zapošljavanja spremačica jer je zaživjelo rješenje koje proturječi normativima iz Državnog pedagoškog standarda, te u mnogim, osobito osnovnim školama ne radi propisan broj radnika na pomoćnim poslovima.
ZAKLJUČAK: Tek neka od obećanja dosljedno ispunjena, dok je većina „onoga“ za što se vladajuća stranka 2016. zalagala, ispunjena djelomično ili nikako. HDZ se unatrag 4 godine pokazao tek kao polovično „vjerodostojnom“ strankom. U poplavi preopćenitih ocjena, bilo da su pozitivne ili negativne, o radu vladajuće stranke, važno je iznošenje konkretnih rezultata. Odgovori na predizborni upitnik Preporoda, svima onima koji su zainteresirani za učinak HDZ-a u području odgoja i obrazovanja, mogu bit od koristi prilikom predstojećeg političkog opredjeljivanja.