Piše: Daniela Dujmović Ojvan, direktno.hr, 11.07.2019.
Porazne rezultate na ovogodišnjoj državnoj maturi koju nije položilo više od četvrtine prijavljenih učenika, a prolaz nisu ostvarili na ključnim ispitima kao što su matematika i hrvatski jezik, komentirao je za Direktno predsjednik Sindikata zaposlenih u hrvatskom školstvu ‘Preporod’ Željko Stipić i sam profesor hrvatskog jezika u jednoj zagrebačkoj općoj gimnaziji.
Ističe kako ima dosta dodirnih točaka između državne mature i ‘Škole za život’, projekta aktualne ministrice obrazovanja Blaženke Divjak.
“Imamo desetak ozbiljnih primjedbi na ‘Školu za život’ koja kreće od jeseni i za njih od nikoga u Hrvatskoj ne možemo dobiti odgovore. Iz Ministarstva nam odgovaraju da će se to ‘rješavati u hodu’. Želim znati kad u rujnu uđem u učionicu na koji način ocjenjujem, imam li obveze iz Pravilnika o ocjenjivanju ili nemam. Ne znam to sada, niti ću u rujnu to znati. Nema metodičkih priručnika niti za jedan predmet osim za engleski jezik, što se događa prvi put. Ravnatelji ne znaju hoće li učitelji koji nisu skupili dovoljno ‘znački’ na edukacijama za ‘Školu za život’ moći zadužiti razrede ili ne….nitko ništa ne zna, a tako je bilo i s državnom maturom kada se uvodila”, elaborira sindikalist.
Napominje da je državna matura posljedica svega što se u 12 godina radilo s učenikom u školi te da najbolje pokazuje sve slabosti našeg obrazovnog sustava.
“Nastavni programi se ne obnavljaju, neki se već 20 godina nisu mijenjali pa su postali neatraktivni. Imamo hiperinflaciju odličnih učenika jer se vrši pritisak kako nitko ne smije imati manju ocjenu; učitelji su sve manje motivirani za rad u razredu, učiteljske fakultete upisuju sve slabiji učenici, tu je i problem nestručne nastave koja je u nekim dijelovima Hrvatske poprimila dramatične razmjere”, upozorava Stipić i navodi primjer Zadra u kojem polovica nastavnika fizike i matematike nema odgovarajuću stručnu spremu za predmete koje predaju.
Ugrađene strukturalne pogreške
Smatra kako državna matura u sebi ima ugrađene strukturalne pogreške, a do sada ništa nije učinjeno za ispravljanje osnovne, a to je da državna matura ne može biti jednaka i za gimnazijalce i za učenike strukovnih škola. “Tako i danas iste ispite polažu učenici koji su imali različite programe i satnicu i uistinu ne trebate biti stručnjak za obrazovanje da uočili kako nešto nije u redu”, napominje.
Stipić daje naglasak na još jedan fenomen, a to je da iz godine u godinu raste broj učenika koji idu na pripreme za državnu maturu. Tu se, napominje, stvorio pravi ‘biznis’, a ne treba zanemariti i ozbiljan novac koji se ‘vrti’ na masovnom tiskanju priručnika za državnu maturu.
Dakle, mnogima ide na ruku što državna matura nije dobro posložena od početka, zaključuje.
Komentirajući izjavu ministrice Divjak kako su rezultati mature pokazali da je bila u pravu kada je krenula u mijenjanje sustava, Stipić podsjeća da su slične izjave slušali i kada se uvodila državna matura.
Koga to ministrica ‘vuče za nos’?
“Ministrica je između ostalog rekla da bi zbog loših rezultata iz ispita za hrvatski jezik i matematiku na državnoj maturi trebalo povećati broj sati iz tih predmeta. Naime, već 25 godina u četiri sata tjedno predajemo te predmete iz programa koji predviđaju satnicu od pet sati tjedno”, navodi taj profesor hrvatskog jezika i otkriva nam kako ministrica jedno radi, a drugo govori.
“Dok govori da treba povećati satnicu na pet sati, paralelno su joj prošli kurikuli gdje se opet predviđa četiri sata hrvatskog jezika tjedno i kreće se s tom istom satnicom i u ‘Školi za život'”, upozorava Stipić postavivši pitanje koga to ministrica ‘vuće za nos’?
Na kraju podsjeća da je pri kraju potpisivanje peticije među učiteljima i nastavnicima o odgodi ‘Škole za život’ na godinu dana zbog nedovoljne pripremljenosti, kao i na činjenicu da su iz Udruge ravnatelja u srednjim školama poslali ministrici 25 ‘vrlo ozbiljnih pitanja’ o toj eksperimentalnoj obrazovnoj reformi koju prati niz nejasnoća i nepoznanica, iako kreće već od ove jeseni.