Borba za tehnološke viškove po školama ovih je dana pokazala i drugo lice medalje, a nezadovoljni prosvjetari, osim samovoljnih ravnatelja, sve glasnije iznose neslaganje s radom komisija za zbrinjavanje u kojima sjede i predstavnici sindikata. Zanimljivim je, u tom kontekstu, iskrsnuo još jedan podatak – obrazovanje je, koliko smo mogli provjeriti, jedino među državnim i javnim službama u kojemu je čak Kolektivnim ugovorom (granski KU za osnovno te onaj za srednje školstvo) uvršteno dopuštenje sindikatima da kadroviraju po školama.
Da budemo precizni, kolektivni ugovori za ta dva sustava u obrazovanju “u svrhu promicanja suodgovornog socijalnog partnerstva” definiraju mogućnost formiranja zajedničkih povjerenstava (u osnovnom školstvu), odnosno prosudbenih komisija u srednjem školstvu, za “racionalno rješavanje” pitanja viškova i manjkova u osnovnim, odnosno srednjim školama.
– Kolektivni ugovor za osnovno školstvo iz 2014. dopustio je potpisniku KU-a, većinskom sindikatu u tom sustavu, Sindikatu hrvatskih učitelja, da njihovi predstavnici sjede u tim povjerenstvima čak i u županijama u kojima nisu većinski sindikat. Preporod je, na primjer, većinski sindikat u Međimurskoj županiji, a oni i tamo raspoređuju naše ljude – ljuti se Željko Stipić, čelnik školskog sindikata Preporod.
To je još dobro, dodaje, jer je 2002. bila ugovoreno da prednost pri zapošljavanju u školi ima osoba proglašena tehnološkim viškom koja je član Sindikata, a veliko slovo sugeriralo je da se radi baš o Sindikatu hrvatskih učitelja.
– Tada je pokojni Marko Ružić, predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu, podigao tužbu i dobio sudsku presudu na temelju koje je poništena stavka o favoriziranju članova toga sindikata – kazuje Stipić.
– Priznajem, bilo je diskriminacije prema članovima drugih sindikata, a osobito prema onima koji nisu u sindikatu. Međutim, ideja je bila poštena: da se ljude iz sustava prebaci na drugo radno mjesto kako se ne bi stvarao novi trošak državi – iskreno kaže Dalimir Kuba, nekadašnji predsjednik SHU-a i potpisnik tih dogovora.
Kaže da je u početku najviše prigovora na rad povjerenstava dolazilo baš iz Dalmacije. Danas poziva na reviziju rada tih povjerenstava i ne vidi ni jedan razlog da u njima ne sjede i predstavnici drugih školskih sindikata, prije svega Preporoda koji ima 9000 članova. – Nikada ne bih tražila pravo da sindikati odlučuju o raspoređivanju kadrova u sustavu. Prema Ustavu, svaki čovjek ima pravo na zaposlenje, bio član sindikata ili ne, nezaposlen ili tehnološki višak. Kakva povjerenstva?! Svatko ima pravo natjecati se za radno mjesto, a kvaliteta neka pobijedi – rezolutna je Spomenka Avberšek, dugogodišnja članica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi, sustava koji ne poznaje ovakve komisije.
Ističe kako je obrazovanje specifično zbog mogućnosti da netko radi u punom i nepunom radnom vremenu. Međutim, što se tiče favoriziranja, kaže, nema šanse da kao član jednog sindikata u komisiji ne “pogurate” svoje članove.
– Dajte, molim vas! Pa tko će se boriti za nekoga tko nije njegov član i ne plaća članarinu? Svatko tko nešto potpisuje sigurno želi da njegovo članstvo ima određeni benefit – otvoreno kaže Avberšek, danas umirovljenica.
Siniša Kuhar, tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, prisjeća se kako su jedino u MORH-u kratko, i to krajem 2007. godine, prigodom preustroja Oružanih snaga, sindikati sudjelovali u tzv. odabirnim vijećima koja su zajednički radila na odabiru i raspoređivanju državnih službenika i namještenika na službi u OSRH-a. Međutim, kaže, to pravo ovih sindikata nikada nije bilo regulirano kolektivnim ugovorom, nego pravilnikom i na temelju njega posebnom odlukom, a u odabirnim vijećima jednako su bili zastupljeni i predstavnici vojnog sindikata i SDLSN-a.
Šprem: Nema govora
Sanja Šprem, aktualna predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja, odlučno odbija da predstavnici njezina sindikata u povjerenstvima favoriziraju samo svoje članove kada je riječ o raspoređivanju tehnoloških viškova.
– Postoji jasno definiran Pravilnik o kriterijima za donošenje odluke o prednosti pri zapošljavanju, kao i poslovnik o radu, nema govora da će članovi povjerenstva to izigrati. Zna se koji su kriteriji na temelju kojih se dobivaju bodovi. Doista ne znam zašto netko želi baciti ljagu na naš sindikat – odbacuje sve zamjerke Šprem.