09.05.2023.
Zajedničkom sastanku osnovnoškolskih i srednjoškolskih pregovaračkih odbora, na kojem su sudjelovala sva 3 reprezentativna obrazovna sindikata, po prvi je puta sa strane MZO-a, uz državnog tajnika Stipu Mamića, nazočio i sam ministar obrazovanja Radovan Fuchs. Nakon dobrodošlice, ministar je nazočne zamolio za razumijevanje što može samo kratko, 40 minuta sudjelovati na sastanku jer ima poziv za sastanak u Vladi.
U ime predstavnika 3 nazočna sindikata, odgovorila mu je predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nada Lovrić. Rekla je da je to vrijeme i više nego dovoljno da sindikati iznesu svoje prethodno usuglašene zahtjeve. Svoje je izlaganje kolegica Lovrić započela prezentacijom Istraživanje o radu u obrazovnim ustanovama koje je proveo Institut za društvena istraživanja. Iz predočenog je jasno kakav je položaj zaposlenika u sustavu obrazovanja. Prezentacija je poslužila kao uvod u iznošenje sindikalnog zahtjeva za povišicom plaće od 10 % svim zaposlenima u sustavu. Lovrić je objasnila kako su povišicu dobili: policajci, liječnici, suci, medicinske sestre, nosioci povlaštenih mirovina. Na kraju je Lovrić upitala: „ Gdje smo tu mi?“.
Sanja Šprem, predsjednica SHU-a, uključila se nakon izlaganja kolegice Lovrić, zahtijevajući od resornog ministarstva da se izbori za svoje zaposlenike. Navodi da su liječnici dobili od 10% do 22% kroz razne dodatke. Medicinske sestre prošle godine 12 %, a ove oko 5 % i nisu zadovoljne jer je to malo u usporedbi s liječnicima. Rekla je kako je legitimno pravo tih sindikata da se bore za status svojih članova, ali da se istodobno nada i očekuje da vlada RH neće dozvoliti disbalans unutar javnog sektora. Zaposlenici u sustavu obrazovanja imaju osjećaj da su „zadnja rupa na svirali“ jer su se svi osim nas pozicionirali. I Šprem je postavila isto pitanje kao i Lovrić: „ Gdje smo tu mi?“. Konstatirala je da nisu liječnici jedini elitni u javnom sektoru jer svi smo mi bitni. Pita se, zašto se mi trebamo iskrviti u štrajku da bismo dobili ono što nam pripada. Istaknula je kako sindikati prate rast plaća u kolektivnim ugovorima od 2016. do sada. Prema svim izvorima vidljivo je da su najveći rast plaća imali zaposlenici u zdravstvu i socijalnoj skrbi. Kaže kako smo zbog toga svjesni da ti zaposlenici imaju poseban položaj i nije joj cilj umanjiti njihovu vrijednost i prava, ali i mi smo se morali pobrinuti za sebe putem štrajka.
Šprem je u nastavku svoga izlaganja citirala službene podatke Eurostata o kretanju cijene sata rada u obrazovanju u mandatu premijera Plenkovića: 2016. – cijena sata rada iznosila je 8,3 eura, a 2022. 10,7 eura. 2016. osam zemalja je imalo manju vrijednost satnice od zaposlenika RH, a danas, s obzirom na rast plaća u Europi samo četiri zemlje imaju manju satnicu od nas – Bugarska, Latvija, Mađarska i Rumunjska. „Prešišale“ su nas: Češka, Estonija, Litva i Slovačka. Na samom smo dnu vrijednosti sata rada u EU, u kojoj je prosječna cijena sata rada 24 eura. I ne uspoređujemo se sa zapadnim visoko razvijenim zemljama već sa našim susjedima. U Sloveniji je sat rada 19 eura, a u Austriji 29 eura. Ponavlja kako je prosjek u EU – 24 eura i upravo zato sindikati zaposlenih u obrazovanju traže 10 % povećanje plaće. To povećanje je u skladu s onim što traže liječnici, medicinske sestre tako da toočekujemo i mi. Sindikati su ministru uručili tekst pripremljenog Sporazuma u kojem se traži 10 % povećanje plaće. Sadržaj Sporazuma bi se ugradio kao sastavni dio osnovnoškolskog i srednjoškolskog kolektivnog ugovora. Šprem je, završavajući svoje izlaganje, naglasila kako je tekst Sporazuma prethodno usuglašen između Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, Sindikata hrvatskih učitelja i Sindikata Preporod.
Nadovezujući se na kolegicu Šprem, Lovrić je nadodala da kada se gledaju dodaci i osnovice u ostalim sektorima, vidljivo je da je za 12 % veći koeficijent s obzirom na visinu stručne spreme u drugim sektorima u odnosu na koeficijent profesora. Konstatira da svi drugi imaju veće zahtjeve, a mi tražimo da jednom obrazovni sustav dobije dodatak na plaću bez štrajka u miru i da završimo školsku godinu u miru.
Ministar odgovara kako je shvatio što to sindikati od njega traže i prenijet će zahtjev Vladi te se obvezuje da će, čim dobije odgovor, o tome obavijestiti sindikate. Odgovorio je da je svjestan izloženosti obrazovnih djelatnika i kako se nada da će se nakon ove tragične situacije u beogradskoj osnovnoj školi nešto pokrenuti. I da će roditelji shvatiti da se treba promijeniti odnos prema zaposlenicima u obrazovanju. Rekao je da je poražavajuće kako su djeca izložena medijskim utjecajima i da je upravo zato bio stavljen predmet informatika u nastavni program već od prvog razreda. Ministar Fuchs se osvrnuo se i na završeni natječaj vezano za eksperiment Cjelodnevne nastave i rekao kako će Ministarstvo ići u provedbu istog. I dodao kako je poražavajuće da nema odaziva u pojedinim županijama jer nisu prepoznali dobrobit projekta. Naveo je kako u stvari ne razumije čemu toliki otpor kada se radi o jednoj jako dobroj i vrijednoj ideji koja je ionako neminovnost u EU pa će tako doći i u RH, a korist je, prema njegovu mišljenju, višestruka.
Ministru je uručen prijedlog Sporazuma o dodatku na plaću.
Sastanak je započeo u 13.30, a završio u 14:15 sati.