DENIS GAŠČIĆ, srednja.hr 12. VELJAČE 2020.  Vlada je prošlog tjedna usvojila dugo iščekivani Akcijski plan za prevenciju nasilja u školama. No sindikalist Željko Stipić upozorava kako Akcijski plan ne donosi zapravo nikakve novosti, osim možda većeg administrativnog opterećenja nastavnika. Sindikalistica Ana Tuškan napominje da se Plan ne bavi dovoljno zaštitom nastavnika, zbog čega je i inicirano njegovo stvaranje. – To je dokument koji se dugo najavljivao, ali moram reći da pripadam onima koji su razočarani njegovim sadržajem. Tim nam je riječima predsjednik Sindikata Preporod  Željko Stipić komentirao prijedlog Akcijskog plana za prevenciju nasilja u školama, koji je Vlada usvojila prošlog tjedna, a koji se odnosi na naredno petogodišnje razdoblje. – Iščitavajući taj dokument, dobivam dojam da se radi o duboko m podcjenjivanju problema (ne)sigurnosni u školama, nastavlja Stipić. ‘Konkretan je jedino novac’ Naglašava da je jedino što je konkretno u prijedlogu Plana za njegovu provedbu predviđen novac, što je zasebno pitanje. Za razdoblje od 2020. do 2024. godine, naime, u proračunu je osigurano 27 milijuna kuna u za provedbu aktivnosti iz Akcijskog plana uz mogućnost korištenja dodatnih sredstava koja je moguće osigurati iz EU fondova. – Ovaj Akcijski plan naša je obveza ne samo u smislu zakona nego je to jedan etički i ekonomski imperativ. Najraširenija vrsta nasilja u školama je među vršnjačko nasilje i kada sagledamo što se dešava u našim školama ne možemo reći da to izlazi iz konteksta u usporedbi s prethodnim razdobljem ili drugim državama, ali sigurno je da je stanje takvo da traži jedan cjeloviti pristup koji treba predvidjeti različite mjere, ciljeve i financijska sredstva kako bi se ostvarila škola koja ima nultu stopu tolerancije na bilo kakvo nasilje i koja se uspješno bori protiv bilo kakvog oblika nasilja, poručila je nakon donošenja Plana Blaženka Divjak. ‘Ne donosi neke novosti’ Stipić pak smatra da Akcijski plan i ne donosi neke novosti. – Plan propisuje stvaranje etičkih kodeksa, a oni već postoje u većini škola. Reći da će jedan dodatni kodeks nešto napraviti je suludo, ističe Stipić. Tvrdi da naše škole ništa takvo neće promijeniti, već da je potrebno definirati konkretne mjere. – Akcijski plan bavi se i ujednačavanjem kazni. Pa time se samo potvrđuje da sada postoji neujednačena praksa. Ono što će se vjerojatno dogoditi jest da će se jednoobrazno propisati donošenje pedagoških mjera, kaže Stipić. Plan ne propisuje kazne Pojašnjava kako nije problem u tome što mjere nisu propisane, već što ih se ne poštuje. – Problem je pitanje odgovornosti, ali i činjenica da nema sankcija za one koji ih se ne pridržavaju, smatra sindikalist. Jedinom intervencijom koju donosi Akcijski plan vidi nove poslove koji će se nakalemiti učiteljima i nastavnicima. – Oni su već izgubili volju ukazivati na dodatne poslove koji im se nameću, ističe sindikalist. – Jako nas zanima kako će izgledati novi zakon o prosvjetnoj inspekciji. Plan ga samo definira, a ne navodi ništa o njegovu sadržaju, kaže Stipić. Filmići, crtići, školski odredi časti… Dotakao se i najave uvođenja digitalne evidencije nasilja. – Opet ta famozna riječ ‘digitalizacija’. Prije smo imali takvu evidenciju, doduše ne u digitalnom obliku. O tome se raspravljalo u Saboru i bila je nacionalna tema. Zašto smo je ukidali?, pita se Stipić te naglašava da se podacima u evidenciji može manipulirati, ali da se Plan time ne bavi. Plan se, po njemu, svodi na filmiće, crtiće te školske odrede časti, dakle većinom na medijsku kampanju. – Predviđaju se i dodatni roditeljski sastanci, a roditelji ne dolaze ni na redovne jer sve mogu provjeriti u eDnevniku, napominje. Zaključuje kako Akcijski plan ništa konkretno ne mijenja, no u tome iščitava nastavak politike aktualne ministrice. – Divjak je ukinula ukore, uvela mogućnost žalbe ravnatelju, stavila limit na udaljenje učenika u školi, uvela rješenje za poništenje pedagoških mjera. Još nam je sigurnost i dobra, koliko o njoj brinemo, ističe predsjednik Preporoda. Stipić: Uveo bih posebne škole za problematične učenike Da ne ispadne da samo kritizira, Stipić je ponudio i nekoliko konkretnih mjera. – Za početak moramo promisliti tko ulazi u škole i pod kojim uvjetima. Moramo poraditi na dosljednosti i kažnjavanju. Također, potrebno je uvesti kazne za ravnatelje i ostale odgovorne osobe, predlaže. Smatra i da bi učenicima u završnoj svjedodžbi trebalo pisati koje su im pedagoške mjere bile izrečene tijekom školovanja. Time bi se učenike upozorilo da poštuju pravila ponašanja jer bi znali da će ih sankcije pratiti kroz život. – Ako je netko imao ozbiljne pedagoške mjere i završio školu, zašto to ne bi pisalo u svjedodžbi bar kao uputa poslodavcu da vidi koga zapošljava?, pita se Stipić. Uveo bi i posebne ustanove za problematične učenike s kojima bi onda radili posebno obučeni nastavnici. – Cijeli razredi često su taoci jednog učenika. Neka mi zamjere koliko hoće, ali moram to reći: prolaze nam dobri učenici kojima se ne stignemo baviti jer se bavimo problematičnim učenicima. Njima  bi se ovako pomoglo jer bi se njima bavio netko za to obučen, ali bi pomoglo i  mnogim drugim učenicima koji su ovako bili oštećeni, zaključio je Stipić. Tuškan: Ne pazi se dovoljno na nastavnike Da Akcijski plan nije kakav bi trebao biti, sa Stipićem se slaže i Ana Tuškan iz Sindikata hrvatskih učitelja. Napominje kako im iz Ministarstva nisu poslali završnu verziju Akcijskog plana nakon javne rasprave, već su ga odmah poslali u Vladu na izglasavanje. – Akcijski plan ne bavi se dovoljno zaštitom nastavnika. Također, predviđa uvođenje novih pravilnika, a nastavnici su ionako izgubljeni u mreži propisa te ne znaju kome se obratiti, zaključila je Tuškan. A kako je izgledao posljednji sastanak Povjerenstva, Sindikat hrvatskih učitelja opisao je na svojim web stranicama. – Sindikat hrvatskih učitelja i Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske inicirali su donošenje Akcijskog plana za prevenciju nasilja u svrhu zaštite zaposlenika od nasilja te je i na ovom sastanku naglašena potreba osiguranja zaštite, kako učenika tako i zaposlenika u sustavu. Brojčani podaci o slučajevima nasilja u osnovnim i srednjim školama Republike Hrvatske pokazuju da je najučestalije vršnjačko nasilje. Kao oblik nasilja sveprisutan je i ‘cyberbulling’, pišu iz Sindikata. Na sastanku su, dodaju, naglasili da statistički podaci nisu objektivan pokazatelj stvarnog stanja. Pozvali su se, umjesto toga, na podatke iz svojeg istraživanja, nastalog u sklopu EU projekta ‘Jačanje bipartitnog socijalnog dijaloga u sektoru osnovnog obrazovanja’. – Nasilje prema zaposlenicima često se niti ne prijavljuje, ili zbog straha ili zbog neučinkovitosti predviđenih mjera. Sukladno podacima iz našeg istraživanja, ukupno 47% ispitanika izjavilo je da je doživjelo neki oblik zlostavljačkog ponašanja na svom radnom mjestu. Od tih ispitanika kao dominantan izvor takvog ponašanja navode se kolegice i kolege (68%), ravnatelji (28%), roditelji (27%), učenici (14%) te drugi izvori (10%). Posebno je zabrinjavajuća činjenica da zaposlenici škola uglavnom nikoga ne informiraju o doživljenom zlostavljačkom ponašanju i to njih čak 70 %, zaključuju iz SHU-a.