2.1. Obrazovanje u prošlom mandatu
U prošlom mandatu donijeli smo Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije i osmislili njezinu provedbu pod nazivom „Nove boje znanja“. Započeli smo cjelovitu kurikularnu reformu za rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje što je jedna od najvažnijih nacionalnih reformi u posljednjih 25 godina. Prvi put, temeljem javnog natječaja za izradu kurikuluma, izabrani su stručnjaci iz obrazovnog sustava i školskih ustanova koji će u konačnici biti zaduženi i za provođenje reforme. Osigurali smo inicijalna sredstva u državnom proračunu u iznosu od 12,5 milijuna kuna te sredstva za sve aktivnosti vezane za reformu iz EU fondova.
Uveli smo program Predškole za svu djecu s ciljem razvijanja i unaprjeđivanja potrebnih vještina, navika i kompetencija za nove uvjete života, rasta i razvoja u školskom okruženju. Program je u posljednjoj školskoj godini našeg mandata obuhvatio 41 286 djece u godini dana prije polaska u osnovnu školu.
Započeli smo intenzivni rad na jačem povezivanju obrazovanja s potrebama tržišta rada kroz izradu Programa razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.
Od školske godine 2013./2014. osigurali smo jednake uvjete učenicima za upis u srednje škole kroz e-sustav elektroničkih prijava, s ciljem smanjenja administrativnog posla i dokumentacije i odabira većeg broja škola.
Pokrenuli smo potpunu informatizaciju osnovnih i srednjih škola. Nakon projekata „Učionica budućnosti“, uvođenja besplatnog korištenja i instalacije alata Office 365 za sve učenike, učitelje i nastavnike hrvatskih škola, od 2015./2016. godine 150 škola uključuje se u pilot projekt e-Škole vrijedan 300 milijuna kuna, za što je osigurano financiranje iz EU fondova.
Uveli smo novi model financiranja visokih učilišta koji potiče povećanje broja upisanih na tehničkom, biotehničkom, biomedicinskom i prirodnom području (tzv. STEM područja). Kako bismo što bolje odgovorili na potrebe društva i tržišta rada, u unapređenje studijskih programa uložili smo iz EU fondova više od 110 milijuna kn.
Uveli smo koncept razvojnih koeficijenata i dali na stalno raspolaganje hrvatskim sveučilištima 1 350 radnih mjesta asistenata, docenata i poslijedoktoranada. Tako su znanstveni novaci od gorućeg problema, preko noći, postali razvojni adut hrvatskih sveučilišta. Kroz međunarodne programe stipendiranja omogućili smo povećanje mobilnosti i usavršavanja znanstvenika, a u četiri godine mandata ugovorena su 123 projekta razvoja mladih znanstvenika u vrijednosti od 78,5 milijuna kuna.
Od školske godine 2013./2014. osigurali smo besplatne udžbenike za učenike i studente slabijeg imovinskog statusa, kao i za djecu branitelja. Ukupno je otprilike 25 000 učenika ostvarilo pravo na besplatne udžbenike. Za međumjesni prijevoz učenika srednjih škola osigurali smo oko 946 milijuna kuna u razdoblju od 2012. do 2015. što je 75 % troškova međumjesnog javnog prijevoza. Učenicima slabijeg socio-ekonomskog statusa prijevoz se iz proračuna financira u cijelosti.
Povećali smo broj mladih koji dobivaju državne stipendije s naglaskom na studente slabijeg socio-ekonomskog statusa pa se tako u 2015. godini stipendiralo 5 200 studenata u ukupnom iznosu od 76 milijuna kuna. Oslobodili smo redovite studente plaćanja školarine i omogućili besplatan upis u prvu godinu studija. Uloženo je 460 milijuna kuna u studentske domove i restorane u Zagrebu, Rijeci i Puli, od čega je za projekt u Zagrebu osigurano 85 % sredstava iz EU.
Povećan je broj pomoćnika u školama za učenike s teškoćama u razvoju s 455 na početku mandata na 2 200 na kraju mandata. Osigurali smo 12 milijuna kuna za program opismenjavanja odraslih kojim se odraslim osobama omogućio završavanje osnovne škole i osposobljavanje za jednostavnije poslove koji povećavaju zapošljivost.
2.2. Obrazovanje danas
U proteklih 7 mjeseci, cjelovita kurikularna reforma obrazovanja je dovedena u pitanje, a umjesto stručnjaka izabranih na javnom natječaju, politički su imenovani voditelji procesa. Zaustavljen je rad na Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, a za daljnji nastavak provođenja cjelovite kurikularne reforme nisu osigurana sredstva iz EU fondova.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta nije isplatilo stipendije studentima slabijeg socio-ekonomskog stanja, a razlog tome je što je smijenjena i nije imenovana nova uprava Nacionalne zaklade za potporu učeničkom i studentskom standardu koja osigurava potrebna sredstva.
Neizvjesna je budućnost financiranja međumjesnog prijevoza u iznosu od 75 % cijene karte budući da su sredstva za subvencioniranje osigurana samo do kraja školske godine 2015./2016.
Obustavljen je proces izmjene Zakona o akademskom stupnju i nazivlju čime bi se titule studenata visokih učilišta uskladile s tržištem rada što je iznimno važno za 55 000 studenata i vjerojatno najmanje 30 000 diplomanata stručnih studija.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta zaboravilo je promovirati natječaj za godišnju nagradu Luka Ritz koja se dodjeljuje u svrhu promocije nenasilja u školama i organiziralo je dodjelu tek nakon medijskog pritiska.
2.3. Obrazovanje 2020.
Obrazovanje i znanost su razvojni prioriteti koji donose dugoročnu stabilnost društva, napredak gospodarstva i osiguranje kulturnog identiteta. Naša misija i primarni zadatak jest osigurati kvalitetno obrazovanje dostupno svima pod jednakim uvjetima, u skladu s mogućnostima svakog pojedinca. Nastavit ćemo nedavno prekinut dijalog sa svim dionicima, od učenika, roditelja, zaposlenika, udruga, sindikata, poslodavaca, agencija, lokalnih vlasti, ministarstva, drugih ministarstava koji su nužno povezani s obrazovanjem, o kojima ovisi obrazovanje, ali i koji ovise o obrazovanju i znanosti. Prvi ključan preduvjet poboljšanja obrazovanja je poticanje i razvoj kulture dijaloga na svim razinama. Razvoj dostupnijeg, prilagodljivijeg i učinkovitijeg obrazovnog sustava omogućit će snaženje intelektualnog i radnoga ljudskog potencijala kao ključnog bogatstva hrvatske države, preduvjeta za demokratsko i tolerantno društvo te poticajnog okruženja za održive inovacijske i znanstveno-tehnološke aktivnosti. Sve aktivnosti razvoja sustava temelje se i na politici socijalnog uključivanja što znači na osiguravanju uvjeta za punu inkluziju djece, mladih i odraslih sukladno njihovim potrebama i sposobnostima.
Razvoj znanstvenog i tehnologijskog sustava omogućit će izgradnju Hrvatske kao države okrenute znanju i inovacijama s konačnim ciljem povećanja konkurentnosti i produktivnosti te ostvarenja stabilnoga gospodarskog rasta. Konačna vizija je inovativno, demokratsko i tolerantno društvo u kojem se gospodarstvo zasniva na modernim tehnologijama, a svaki pojedinac može ostvariti svoje potencijale i zasnovati radni odnos.
U razvoj svih vidova obrazovanja i podizanja obrazovnog standarda uz pomoć EU fondova planiramo uložiti u naredne 4 godine više od 7,5 milijardi kuna čime ćemo konačno osigurati moderan sustav obrazovanja primjeren državi članici EU.
Na području znanosti i istraživanja, cilj nam je povećati izdvajanje sa sadašnjih 0,75 % na 2 % BDP-a. Cilj je povećati ukupno ulaganje u obrazovanje na 6 % BDP-a.
Naš konačni cilj je trajna preobrazba obrazovnog sustava u skladu s potrebama ljudi i zajednice u kojoj obrazovni sustav djeluje.
2.4. Za punu provedbu strateškog okvira obrazovne i znanstveno-tehnološke politike<
Osigurat ćemo provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije kao i svih ostalih strategija i akcijskih planova koji obuhvaćaju obrazovanje, od mladih do osoba s invaliditetom. Poticat ćemo koncept cjeloživotnog učenja koji Strategija promovira i koji obuhvaća cjelokupnu obrazovnu vertikalu od ranog i predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja do visokog obrazovanja i obrazovanja odraslih te uključuje sustav znanosti i tehnologije. U skladu s aktivnostima u Strategiji, kontinuirano ćemo raditi na unaprjeđenju i daljnjem poboljšanju odgojno-obrazovnoga sustava i prilagođavanju promjenama društva, gospodarstva i potreba tržišta rada, stvarajući pretpostavke za trajno stjecanje novih znanja i vještina te primjenu novih tehnologija. Analiza je pokazala da brojne ustanove, tijela državne i javne uprave te udruge trenutačno rade na ostvarivanju oko 140 predviđenih mjera, a nastavit će se provedba i svih daljnjih aktivnosti predviđenih Strategijom u planiranim rokovima.
Provest ćemo cjelovitu kurikularnu reformu na način na koji je započela. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta osiguralo je u prošlom mandatu nešto manje od 400 milijuna kuna iz EU fondova do kraja 2020. za provođenje reforme. Izuzev financijskih sredstava, Ministarstvo će osigurati stručnim osobama koje su vodile cjelovitu kurikularnu reformu rad na reformi bez uplitanja politike. Nastavit će se aktivnosti na pripremi novih kurikuluma, novih metoda rada i usvajanja znanja i vještina potrebnih za cjeloživotno učenje. Naglasak se stavlja na razvoj novih kurikuluma usklađenih sa suvremenim potrebama društva, naročito u pogledu razvoja ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje (funkcionalna pismenost, numerička pismenost, digitalne kompetencije, strani jezici, poduzetništvo, matematika i prirodne znanosti, međuljudske i socijalne kompetencije, učiti kako učiti, opća kultura) te na usvajanje i provedbu novih programa i kurikuluma temeljenih na ishodima učenja. Osim rada na kurikularnim dokumentima, nastavit će se s projektima izrade standarda zanimanja za nastavnike i ravnatelje te vanjskog vrednovanja škola što je od ključne važnosti za uspješnu provedbu kurikularne reforme. Cilj je pokrenuti eksperimentalnu provedbu cjelovite kurikularne reforme u osnovnoškolskom i srednješkolskom obrazovanju sa školskom godinom 2017./2018., odnosno u potpunosti je uvesti u sa školskom godinom 2018./2019. Već 2016. godine započet će rad na projektu uvođenja devetogodišnje osnovne škole.
Provodit ćemo kontinuirano Program predškole za svu djecu. Nastavit ćemo rad na Programu razvijanja i unaprjeđivanja tjelesnih, emocionalnih, socijalnih i spoznajnih potencijala djece te poticanje komunikacijskih vještina potrebnih za nove oblike učenja. Osigurat ćemo pohađanje Programa za svu predškolsku djecu koja imaju godinu dana vremena do upisa u osnovnu školu.
Razvijat ćemo sustav strukovnog obrazovanja i osposobljavanja usklađen s tržištem rada. Ciljevi donesenog Programa razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja su povezivanje strukovnog obrazovanja s potrebama tržišta rada i daljnjeg razvoja gospodarstva RH kroz učenje usmjereno na rad, praktičnu primjenu strukovnog znanja i jačanje izvrsnosti i kvalitete u struci. Izradit će se novi strukovni kurikulumi, standardi zanimanja i standardi kvalifikacija u strukovnom obrazovanju s posebnim naglaskom na prioritetna područja razvoja kao što su poljoprivreda, elektrotehnika i računarstvo, zdravstvo, turizam i ugostiteljstvo i sl.
Provodit ćemo kontinuirano Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Na taj način osigurat ćemo potrebnu reviziju studijskih „bolonjskih“ programa i ojačati ulogu sektorskih vijeća kao važnih mjesta dijaloga predstavnika obrazovnog sustava i poslodavaca.
2.5. Za moderne škole
Započet ćemo projekt e-Škole u 60 % ukupnog broja škola u Hrvatskoj. Do 2018. godine završit će pilot projekt e-Škole koji se provodi od 2015. godine u 150 škola u Hrvatskoj (10 % od ukupnog broja). Projekt je vrijedan 300 milijuna kuna, a 85 % sredstava osigurano je iz EU fondova. Glavni projekt u vrijednosti gotovo 1 milijardu kuna započinje 2019. godine i obuhvatit će 60 % ukupnog broja škola u Hrvatskoj. Projekt će omogućiti uvođenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija u obrazovne procese, što znači da će učenici moći koristiti suvremene metode i alate u nastavi, a nastavnici i učitelji će lakše pratiti napredovanje učenika. Ključni cilj projekta je podizanje razine informatičke pismenosti i zrelosti hrvatskih škola (učenika, nastavnika, nenastavnog osoblja), razvoj digitalnih sadržaja, opremanje škola informacijsko-komunikacijskom tehnologijom i razvoj usluga za transparentno poslovanje škola i kvalitetno upravljanje nastavnim procesima.
Uvest ćemo nove načine praćenja i vrednovanja učenika u svrhu razvoja njihovih kompetencija. U skladu s cjelovitom kurikularnom reformom uvest će se hibridno vrednovanje postignuća i ishoda učenja učenika kojima se kombiniraju vanjsko (od strane Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje, NCVVO) i unutarnje (od strane učitelja i nastavnika) vrednovanje od početnih razreda osnovne škole. Osnovni je princip da NCVVO ispuni zakonsku obvezu do kraja 2017. i na osnovu kurikuluma za pojedine predmete izradi banku ispitnih zadataka te je učini dostupnom učiteljima i nastavnicima. Na taj način standardizirane ispitne zadatke učitelji i nastavnici mogli bi koristiti u svom svakodnevnom radu čime bi škole, učenici i roditelji dobili povratnu informaciju o uspjehu učenika. Iz Nacionalnog centra dobit će informaciju o rezultatu svojih učenika u odnosu na prosjek, ali i brojne druge poput onih na koje elemente treba učenik obratiti pažnju da poboljša vlastiti uspjeh. Rezultati učenika koristit će se za zaključnu ocjenu, a kako će se ovo ispitivanje odvijati kontinuirano, omogućit će nastavnicima da od početnih razreda utječu na razvoj kompetencija učenika i poboljšavaju vlastiti rad.
Razradit će se kvalitetan sustav napredovanja nastavnika. Sustav napredovanja temeljit će se na rezultatima i izvrsnosti, a bit će razrađen u suradnji sa sindikatima i udrugama u obrazovanju tijekom drugog kvartala 2017. godine. Sustav napredovanja primjenjivat će se na sve nositelje odgoja i obrazovanja u školama i drugim ustanovama. Poduzet ćemo sve mjere za osiguravanje zadržavanja u struci te redovitih mogućnosti za obnavljanje vještina i kompetencija, uključujući onih koje se odnose na nove tehnologije.
Zaštitit ćemo nastavnike od eventualnog nasilja od strane učenika i roditelja. U suradnji sa stručnjacima raspravit ćemo mogućnost izmjena zakona koje bi nasilje u školama okarakteriziralo kao napade na službenu osobu.
2.6. Za veću kvalitetu visokog obrazovanja i veća ulaganja u istraživanje i razvoj
Povećat ćemo izdvajanje za znanost i istraživanje sa sadašnjih 0,75 % na 2 % BDP-a. Značajna sredstva za znanost i istraživanje osigurana su iz EU fondova. Kroz EU fondove financirat će se infrastrukturni znanstveni projekti do 2020. godine, projekti jačanja kapaciteta u znanosti, projekti centara izvrsnosti i tehnologijskih centara. U narednom razdoblju intenzivno će se surađivati s gospodarskim sektorom na uspostavi kvalitetne strukture suradnje i financiranja znanstvenih istraživanja u svrhu jačanja gospodarstva. Kroz EU sredstva financirat će se i znanstveni projekti u svrhu jačanja mobilnosti hrvatskih znanstvenika.
Nastavit ćemo zapošljavanje i rješavanje statusa preostalih 800 mladih znanstvenih novaka u 2017. i 2018. godini kao nastavak uspješne Vladine politike iz 2015. kada je u sustavu zadržano 460 znanstvenih novaka doktora znanosti.
Ojačat ćemo hrvatska sveučilišta i međunarodnu kompetitivnost hrvatskih sveučilišta i javnih instituta. Jačanje hrvatskih sveučilišta treba se očitovati u sljedećem: podizanju razine autonomije sveučilišta, investiranju u razvoj infrastrukture potrebne za transformaciju sveučilišta (uključujući i infrastrukturu potrebnu za fleksibilno i demokratično korištenje svih resursa te za razvoj portfelja pojedinca i institucija), investiranju u razvojne projekte sveučilišta izvan programskog financiranja redovne djelatnosti, investiranju u razvoj kampusa kroz programe EU (posebice one programe koji jamče transformaciju sveučilišta), investiranju u programe sveučilišta koji su u funkciji pametne specijalizacije. Poticat ćemo mehanizme suradnje istraživačke zajednice s inovativnim gospodarstvom i društvenim djelatnostima uz vrednovanje istraživača, istraživanja i istraživačkih institucija. Na taj način afirmirat će se i poticati znanstvena izvrsnost i međunarodna vidljivost, međusobna suradnja i suradnja s korisnicima rezultata istraživanja te društvena relevantnost istraživanja.
Nastavit ćemo s osnivanjem nacionalnih centara znanstvene izvrsnosti i restrukturiranjem mreža javnih znanstvenih instituta. Pokrenut ćemo aktivnosti 13 proglašenih Znanstvenih centara izvrsnosti ubrzanim postupkom pristupa financiranju iz EU fondova. Predložit ćemo model restrukturiranja javnih znanstvenih instituta u smjeru spajanja i drugih modela racionalizacije, a sve u cilju jačanja konkurentnosti i kompetitivnosti. Uključit ćemo znanstvene institute u potporu državi i državnim institucijama u povećanju efikasnosti upravljačkog procesa i procesu donošenja odluka.
Nastavit ćemo ciklus reakreditacije svih sveučilišta u Hrvatskoj. Uspostavit ćemo sustav alociranja javnih sredstava visokim učilištima putem cjelovitih programskih ugovora uz njihovu potpunu autonomiju u raspolaganju financijskim sredstvima što podrazumijeva i odgovornost za ostvarene rezultate. Uvest ćemo posebne kriterije kvalitete povezane s programima čime ćemo osim racionalizacije uvesti i značajnu kontrolu kvalitete rezultata rada visoko obrazovnih institucija. Proces provjere kvalitete treba istovremeno usmjeriti i prema privatnim učilištima. Osmislit ćemo i nacionalni program klasteriranja koji se prije svega odnosi na razradu umreženih sustava za osiguravanje kvalitete te osiguravanje horizontalne i vertikalne mobilnosti studenata.
Poticat ćemo daljnji razvoj svih područja koja najbrže doprinose razvoju gospodarstva i uravnoteženom razvoju. Poreznim olakšicama stimulirat ćemo gospodarske subjekte da plaćaju doktorske studije, odnosno najbolje doktorande. Kroz politiku stipendiranja i nižih participacija u školarinama, poticat ćemo upis u nastavnička zanimanja u deficitarnim područjima. U suradnji s lokalnom samoupravom radit ćemo na osiguravanju uvjeta (npr. dodjela stanova na korištenje) za nastavnike koji se zapošljavaju u manje razvijenim sredinama i manjim mjestima. Nastavit ćemo sa stimulacijskim subvencioniranjem školarina koje potiču STEM područja što je definirano odlukom iz 2015. godine.
Kontinuirano ćemo financirati znanstvene projekte. Kroz Hrvatsku zakladu za znanost (HRZZ) financirat ćemo kompetitivne znanstvene projekte i istraživanja, ali i osigurati i druge uvjete za razvoj znanstveno-istraživačke zajednice; već u 2017. godini povećat ćemo sredstva za financiranje kompetitivnih istraživanja, osigurat ćemo programe HRZZ-a za financiranje postdoktoranada, povećat ćemo sredstva za financiranje postodktoranada, povećat ćemo sredstva za programsko financiranje materijalnih troškova istraživanja sveučilišta i javnih instituta, investirat ćemo u razvoj logistike potrebne za bolje korištenje javnih sredstava za materijalne troškove istraživanja kako hrvatski znanstvenici za reagencije ne bi plaćali dvostruko više od znanstvenika u nekim zemljama u okruženju, poticat ćemo objavljivanje u open access časopisima kroz promjenu niza nacionalnih i institucijskih regulatornih mehanizama i propisa te investirati u jačanje utjecaja hrvatskih znanstvenih časopisa. Poticat ćemo financiranje doktoranada od strane gospodarskih subjekata.
Uložit ćemo 400 milijuna kuna u unaprjeđenje kvalitete studijskih programa s ciljem povezivanja s tržištem rada i kvalifikacijama u Europskoj uniji koje će omogućiti mobilnost studenata, znanstvenika i radnika i povećati njihovu konkurentnost. Prilikom razvoja novih ili unaprjeđenja postojećih studijskih programa visoka će se učilišta oslanjati na prikupljene pokazatelje o zapošljivosti studenata koji su završili njihove studijske programe. U tu svrhu planira se uvesti praćenje zapošljavanja diplomiranih studenata na nacionalnoj razini putem anketiranja završenih studenata. Informacije koje će se prikupiti anketiranjem diplomiranih studenata poslužit će visokim učilištima za unaprjeđenje studijskih programa u skladu s potrebama tržišta rada te će biti korisna smjernica kandidatima prilikom odabira i upisa studijskih programa. Time će se pridonijeti boljem usklađivanju obrazovne ponude i potreba tržišta rada što je u skladu s jednim od prioriteta Strategije EU 2020 koji se odnosi na uključiv rast i poticanje zapošljavanja.
Povećat ćemo broj znanstvenih radnih mjesta u sustavu visokog obrazovanja u RH za 15 %. To ćemo osigurati potpunim provođenjem podzakonskih akata donesenih 2015. godine koji osiguravaju program preusmjeravanja znanstvenih novaka u obliku razvojnih koeficijenata u nova radna mjesta asistenata, poslijedoktoranata i docenata na svim javnim sveučilištima i znanstvenim institutima.
Provest ćemo Program državne potpore za istraživanje, razvoj i inovacije. Cilj Programa je osigurati ravnomjeran razvoj znanstvenoga sustava te, posljedično, i balansiran gospodarski napredak na nacionalnoj razini.
2.7. Za bolji učenički i studentski standard
Omogućit ćemo školovanje učenicima i studentima lošijeg socio-ekonomskog statusa. Nastavit ćemo financirati udžbenike učenicima i studentima koji primaju naknade za pomoć u školovanju.
Osigurat ćemo sredstva redovitim studentima za plaćanje školarine i besplatan upis u prvu godinu studija.
Subvencionirat ćemo međumjesni prijevoz učenicima srednjih škola u iznosu od 75 % troškova. Učenicima sa slabijim socio-ekonomskim statusom međumjesni prijevoz subvencionirat ćemo u cijelosti. Na ovaj način potičemo mlade na nastavak obrazovanja, osiguravamo lakši pristup obrazovanju i rasterećujemo kućne proračune.
Uspostavit ćemo djelotvoran sustav stipendiranja učenika i studenata. Iz EU fondova u prošlom je mandatu osigurano 450 milijuna kuna za stipendiranje studenata što će omogućiti stipendiranje 22 000 studenata slabijeg socio-ekonomskog statusa te 15 000 stipendija studentima u deficitarnim područjima (godišnje 3 000 stipendija u odnosu na postojećih 200).
Poboljšat ćemo kapacitete studentskih domova kroz EU financiranje. Broj kapaciteta studentskog smještaja u narednim godinama povećat će se za 3 000, a obnavljat će se domovi u Osijeku, Varaždinu, Dubrovniku, Čakovcu i Virovitici. Za izgradnju i obnovu studentskih domova utrošit će se 476 milijuna kuna. Osim kapaciteta smještaja, osigurat ćemo i veću dostupnost i kvalitetu studentske prehrane ulaganjem u izgradnju i opremanje studentskih restorana.
2.8. Za obrazovanje za sve društvene skupine
Nastavit ćemo s uključenjem djece s teškoćama u redovne škole. Osigurat ćemo zapošljavanje stručnih suradnika (pedagoga, defektologa, psihologa, logopeda) u školama i formiranje mobilnih timova za stručnu podršku učenicima s teškoćama na svim razinama obrazovanja, s naglaskom na njihovo što veće uključivanje u redovne škole.
Povećat ćemo uključenost građana u procese cjeloživotnog učenja. Kampanjama ćemo osvijestiti odrasle osobe, učenike srednjih škola i studente, poslodavce, ustanove za obrazovanje odraslih i njihove djelatnike, kao i druge ključne dionike sustava obrazovanja odraslih o važnosti cjeloživotnog učenja te ih motivirati na sudjelovanje u aktivnostima koje će biti organizirane u skladu s njihovim potrebama. Isto tako, uvođenjem sustava vaučera (podmirenja troškova sudjelovanja korisnika) uključit ćemo veći broj građana u cjeloživotno učenje i time povećati konkurentnost na tržištu rada. Vaučeri će se koristiti za stjecanje prve razine kvalifikacija ili kvalifikacija više razine u programima stjecanja osnovnih vještina (funkcionalna, matematička i informatička pismenost). Za navedene projekte osigurano je 20 milijuna kuna, od kojih EU sufinancira 85 %.
Transformirat ćemo sustav obrazovanja odraslih u svrhu veće zapošljivosti. Cilj je osigurati odraslima veću prilagodljivost i pokretljivost na tržištu rada te uspostaviti sustav osiguranja kvalitete u obrazovanju odraslih. To ćemo postići kroz uvođenje novih standarda zanimanja i kvalifikacija. Na taj način poticat će se razvoj i provođenje relevantnih akreditiranih programa za područja od strateškog interesa za razvoj Republike Hrvatske.
2.9. Za kvalitetan razvoj sporta
Donijet ćemo Strategiju sporta za razdoblje od 10 godina. Kroz strateški dokument sportu će se kao djelatnosti dati puno veća važnost nego što je ima danas u Republici Hrvatskoj te se neće poimati samo „rezultatom“, po čemu smo međunarodno prepoznatljivi, već tjelesnom aktivnošću koja ima veliku važnost i utjecaj na svakidašnji život i zdravstveni status svakog pojedinca. Poticat ćemo važnost tjelesne aktivnosti čime ćemo snažno utjecati na poboljšanje zdravstvene bilance stanovništva i prevencije delikventnog ponašanja kod mlađe populacije.
Propisat ćemo i provesti programsko financiranje sporta na nacionalnoj razini. Kroz uspostavu jasnog Programa javnih potreba u sportu na nacionalnoj razini donijet će se kriteriji i raspisivati natječaji za financiranje javnih potreba u sportu. Sredstva će se dodjeljivati temeljem jasnog financijskog i programskog plana, a njihovo trošenje kontrolirat će se kroz tromjesečna izvještavanja.
Povećat ćemo financijska izdvajanja za razvoj sporta. Razmotrit ćemo mogućnost povećanja sredstava za razvoj sporta kroz ulaganja iz državnog proračuna, postotak od igara na sreću, dio turističke pristojbe ili određene porezne olakšice u gospodarstvu koje bi se preusmjerile u sport.
Informatizirat ćemo cijeli sustav hrvatskog sporta. Uspostavom Informacijskog sustava u sportu (ISS) osigurat ćemo trajno i strukturirano prikupljanje podataka o svim segmentima sporta u Republici Hrvatskoj te omogućiti svim javnim tijelima nadležnim za planiranje razvoja i upravljanje sustavom sporta, ali i širokoj hrvatskoj javnosti, sustavno praćenje bitnih pokazatelja o sustavu sporta. ISS bi trebao omogućiti detaljan i ažuran pregled financijskih sredstava koja se ulažu u sport, rezultata koji se ostvaruju, razvoja pojedinaca i njihovih postignuća od školskih natjecanja nadalje i evidenciju sportskih objekata s opisom njihovog stanja.
Razvijat ćemo školski i akademski sport te sport osoba s invaliditetom kroz provedbu programa sufinanciranih EU sredstvima.
Organizirat ćemo mrežu sportskih građevina na nacionalnoj razini. Na takav način riješit će se pitanje sportske infrastrukture koja će se sustavno razvijati u koordinaciji s jedinicama lokalne samouprave.
Aktivno ćemo poticati stanovništvo na bavljenje tjelesnom aktivnošću kroz osiguravanje uvjeta za njihovo uključivanje, maksimalno koristeći EU sredstva za provođenje raznih projekata.