Piše: Ana Vragolović, Sindikat Preporod, 06.04.2020.
Pomoćnici u nastavi pomažu djeci s teškoćama pratiti redovnu nastavu, razvijaju njihove sposobnosti i olakšavaju učiteljima provođenje nastave. Unatoč važnosti ovog zanimanja, oni rade za mizernu plaću od koje ne mogu živjeti, njihov posao nije stalan, nego se iz godine u godinu prijavljuju na natječaje, a financiranje plaća ovisi o projektima i drugim izvorima, što ostavlja prostor za manipuliranje. O uvjetima rada pomoćnika u nastavi općenito i za vrijeme trajanja „korona-nastave“, te o tome mogu li djeca s teškoćama pratiti online nastavu razgovaramo s Ivom Tadić, predsjednicom Udruge pomoćnika u nastavi
Ana Vragolović: Kakav je položaj pomoćnika u nastavi po pitanju radnog odnosa i uvjeta rada?
Iva Tadić: Pomoćnici rade na različite ugovore – neki su zaposleni na projektima koje financira EU, nekima ugovor financiraju jedinice lokalne samouprave, oni rade preko ugovora o djelu ili ugovora na određeno, dio radi i preko Student servisa, a neki volontiraju. Naši ugovori traju koliko i školska godina, kad su praznici, nema posla. Dio se snađe tako da se prijavi na HZZ, jer taman prođe devet mjeseci staža potrebnih za naknadu, no to se odnosi samo na one koji imaju ugovor o radu.
Satnica je u svim županijama uglavnom 25 kuna, jedna županija plaća 19 kn. To smo prijavili, ali smo dobili povratnu informaciju da tijela koja su nadzirala projekt nisu utvrdila nikakve nepravilnosti. Plaća pomoćnika ovisi o tome koliko mu je sati odobreno, tjedna satnica za niže razrede je 20 sati, a za više od 25 do 30, uz to treba uzeti u obzir i broj radnih dana u mjesecu. Većina nas dobije još putne troškove
A. V. Prate li pomoćnici učenika kroz cijelu nastavu ili samo dio?
I. T. Ima situacija da pomoćnik ima manje odobrenih sati rada nego učenik, pa ga ne može cijelo vrijeme pratiti. U jednoj županiji svima je bilo odobreno da rade na 25 sati – ako ste u nižim razredima, u prednosti ste, jer oni imaju manje satnice, a u višim vam pet sati nije plaćeno. Također, pomoćnici često imaju rupe u rasporedu, npr. djetetu je odobren pomoćnik samo za prvi, drugi i peti sat, za treći i četvrti ne. Što vi onda radite? Kad ste već u školi, pomažete učeniku. Tako se i rade rasporedi, da vas prisile da budete uz učenika cijelo vrijeme, i one sate za koje niste plaćeni. U manjim mjestima gdje autobus skuplja djecu pomoćnici moraju po nalogu mentora ostajati do 14, 14:30 sati, iako je nastava do 12:30, da bi ispratili dijete na bus. Jasno je da se raspored ne može prilagoditi da svima odgovara, ali o tome bi se trebalo voditi računa, ili platiti sve sate. Ovako pomoćnici izvuku najdeblji kraj.
A.V. Što s plaćom kad učenika nema na nastavi?
I.T. Pomoćnik bi trebao pratiti nastavu kako bi mogao informirati roditelje i kako bi bio u toku, no, oni koji imaju vlastita sredstva, koja nisu iz EU, kažu pomoćnicima da ne dolaze, da im ne moraju platiti te sate. Ako ste bez učenika zna se dogoditi da idete na zamjene, nekad vas se pošalje u neki drugi razred. Ako vašeg djeteta nema pola mjeseca, a inače imate plaću 2000 kn, taj mjesec dobijete 1000 kn. Očekuje se da preživite, da i dalje budete pomoćnik i na usluzi školi, i to kako njima paše.
Jako se puno manipulira, krše se naša radna prava, oduzima nam se ono što je po Zakonu o radu osnova. Pitanje je koliko će se pomoćnika htjeti odazvati na godinu, jer vlada totalna nesigurnost i nikakva zaštita.
A.V. Pretpostavljam da bi za učenike bilo bolje da jedan pomoćnik s njima radi više godina, no s obzirom na situaciju – kakvo je stanje u praksi?
I.T. Velik broj pomoćnika radi dugo s istim djetetom, ali ima i slučajeva nepovoljnih za djecu – da jedan učenik promijeni nekoliko pomoćnika u jednoj godini. Osim loših materijalnih uvjeta, razlog tome su nedovoljne edukacije i nedostatak prakse, zbog čega pomoćnik ne zna reagirati u određenoj situaciji i nositi se s teškoćama i onda napušta dijete.
A.V. Je li bilo kršenja prava u trenutnom kontekstu – rad od kuće, online nastava?
I.T. Bez obzira na odluku MZO-a od prije par dana da će pomoćnici biti plaćeni, neke su županije (npr. Karlovačka) poslale mejl pomoćnicima s najavom da od 1. 4. više neće biti plaćeni. I za ožujak se izigralo pomoćnike iz jedne županije – pomoćnica je putovala do učenika, a ne žele joj platiti putne troškove, jer navodno nemaju novaca. Država i nadležne institucije nisu stale u zaštitu pomoćnika, nego se dozvoljava jedinicama lokalne samouprave da rade kako hoće.
A. V. Kako se nastava na daljinu odražava na djecu s teškoćama, mogu li ju pratiti?
I.T. Škola na daljinu za djecu nije dobra, jer teško prate i klasičnu nastavu. Materijali se za njih rade od danas do sutra, pa su prisiljena pratiti putem televizora, što je nezamislivo za nekog iz autističnog spektra. Ako i postoji mogućnost da radite s učenikom online, on često ima i dodatne materijale, moramo znati ima li roditelj mogućnost isprintati, pa se snalaziti – nemamo svi kod kuće printere. Neki roditelji ni ne mogu biti sa svojom djecom, jer rade. Vjerujem da MZO radi najbolje što može da se godina izvuće, ali moram reći da online nastava nije prilagođena djeci s teškoćama, nego je za njih teška i mukotrpna.
A.V. Koji koraci mogu pridonijeti poboljšanju statusa pomoćnika?
I.T. Država bi trebala djecu s teškoćama i invaliditetom osigurati najbolje što može. Konkretno, trebalo bi doraditi postojeći Pravilnik o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim suradnicima. On propisuje naše obveze, ali ne i našu zaštitu. Kad bi bile definirane kazne za kršenja prava, bilo bi drukčije. Projekt će uskoro završiti, bespovratnih sredstava neće biti, mi nemamo budućnost. Ne znamo na koji način će nas financirati, a djeca s teškoćama neće nestati. Njih je iz godine u godinu sve više, stoga se hitno trebaju donijeti neke mjere prema poboljšanju našeg statusa, ujedno i statusa djece s kojom radimo.
Ne bi se trebale događati situacije da ne znamo što nas čeka. Maksimalno se trudimo pomoći djetetu, pomoć smo i samim učiteljima i prosvjetnim djelatnicima. Nije ni njima lako imati 27 djece u razredu i jedno ili dvoje s teškoćama. Treba stići obraditi gradivo, a školski sat traje 45 min, ne tri sata. Jedni bez drugih ne možemo.