Preporod
logo
  • Novosti
    • Novosti
    • Pregovori
    • Iz medija
    • Obavijesti i ostale vijesti
    • Komentar
    • Satira
    • Foto galerije
  • O nama
    • Uvodna riječ
    • Tijela sindikata
      • Predsjednik sindikata
      • Predsjedničko vijeće
      • Glavno vijeće
      • Skupština sindikata
      • Nadzorno vijeće
      • Sud časti
    • Članstvo
    • Povjerenici
  • Za članove
    • Korisnička zona
    • Blagajna uzajamne pomoći
    • Pogodnosti za članove
    • Glasilo sindikata
    • Forum
  • Pravna pomoć
    • Pravna služba sindikata
    • Baza pravnih savjeta
  • Za povjerenike
    • APLIKACIJE
  • Dokumenti
  • Kontakt
  • Zaštita osobnih podataka
©Sindikat Preporod
Pro et contra: FATAMORGANA OBRAZOVNE REFORME
14 January 2018
“Ne bi trebalo anarhično gledati na ulogu roditelja u školi”
18 January 2018
Iz medija
Pro et contra: Cijenjeni profesor Sesardić u pompoznom eseju piše da je kurikularna posve nevažna; nažalost, sve je fulao
14. siječnja 2018. by Sindikat Preporod in Iz medija
Prenosimo iz medija Pratiteljima nase web-stranice omogucit cemo praćenje relevantnih tekstova koji se pojave u medijskom prostoru a čiji se autori bave odgojno-obrazovnom problematikom. Prednost ćemo dati onim tekstovima koji svojim sadržajem izazovu različite reakcije. Stavovi izneseni u prenesenim tekstovima nisu stavovi Sindikata, ali stav je Sindikata da se do ispravnog stava moze doci samo temeljem sveobuhvatnog uvida u probleme.
Telegram Redakcija 11.01.2018 Urednički komentar Telegramove redakcije
Naslovna fotografija: Pixsell U proljeće 1966. godine, James Coleman čekirao se u opskurni motel u Washingtonu, zatvorio vrata i počeo manijakalno raditi. Do srpnja te godine 41-godišnji sociolog morao je završiti jednu od najvažnijih studija u povijesti američkog – možda i svjetskog – obrazovanja. Godinu dana prije toga, američka vlada naručila mu je izradu najvećeg i najopsežnijeg istraživanja dotad provedenog u javnim školama. Coleman je u motel stigao s vrlo skromnom količinom odjevnih predmeta, soba je bila neuredna i prekrcana tisućama i tisućama dokumenata, a spavao je malo ili ništa. Colemanovi asistenti neprekidno su s beskonačnim kutijama materijala putovali između Washingtona i New Jerseyja, u kojem je Coleman unajmio kompjuter za obradu podataka.
 Jednom prilikom, nakon posebno teškog tjedna, asistenti su na putu do New Jerseyja napustili svoju kabinu i otišli popiti koktel u vagonu s restoranom. Kada su se vratili, ustanovili su da njihova vagona više nema; razdvojio se od vlaka i otišao u drugi grad, s hrpetinom kutija krucijalnih za nastavak istraživanja. Čitavu su ih noć tražili po Americi, a tog je ljeta Colemanov tim uistinu objavio svoju pivotalnu studiju, The Coleman Report.
Opsežan i opsežno najavljen esej Provedena na uzorku od 600 tisuća učenika, 60 tisuća nastavnika i četiri tisuće škola, Colemanova studija bila je prvi standardizirani pregled američkog školstva; prvi pokušaj da se sagledaju obrazovni ishodi, a ne samo ulazni parametri poput financija ili demografije; prvi pravi big data projekt u obrazovanju, koji je postao temelj suvremene američke sociologije. U opsežnom i opsežno najavljivanom eseju u subotnjem broju Jutarnjeg lista, “Fatamorgana obrazovne reforme – ugledni profesor propitkuje dosege ulaganja u unapređenje obrazovnog sustava”, Neven Sesardić iznosi kritiku kurikularne ili bilo kakve druge obrazovne reforme, STEM pokreta u hrvatskim školama, kao i ideju da bi školstvo uopće moglo biti važno za Hrvatsku. “Reforma obrazovanja je naš najvažniji prioritet! O njoj ovisi budućnost naše djece! Pripremimo mlade za život u 21. stoljeću! Krajnji je čas za promjene!”, posprdno piše ugledni profesor u uvodu eseja. U njemu, vidjet ćemo za koju minutu, Sesardić ne iznosi nikakve konkretne zamjerke ni argumente, osim nihilističkog prigovaranja jer, po njegovom mišljenju, ljudi previše nade polažu u obrazovni sustav, a samim time i reformu obrazovnog sustava. Zašto je dubinski promašeno i netočno Kao argumentacijski temelj svojih zamjerki na očekivanja od obrazovnih reformi, Sesardić koristi upravo poznatu studiju Jamesa Colemana. “Da stvar bude gora”, piše Sesardić o pokušajima obrazovnih reformi u SAD-u. “Taj je neuspjeh otpočetka bio predvidiv. Naime, 1966. godine objavljeno je poznato ‘Colemanovo izvješće’. Pokazalo je da razlike među školama imaju relativno malo utjecaja na to koliko će osnovni ciljevi obrazovanja biti ostvareni. Uspjeh u obrazovanju daleko je više određen karakteristikama samih đaka, npr. osobnim predispozicijama i obiteljskom situacijom, nego opremljenošću škola, kvalifikacijama nastavnika, veličinom razreda, kurikulumom”, piše Sesardić. Tri su ključna razloga zbog kojih je to dubinski promašeno i netočno. Prvo, Colemanova studija naručena je radi anti-rasističkog Zakona o građanskim pravima iz 1964., kojim se nalagala opsežna revizija stanja američkih škola, kao podloga za rasnu desegregaciju čitavog društva (Sesardić se ovdje malo zabunio, pa piše da je studiju naručilo američko Ministarstvo obrazovanja; ono je osnovano nešto kasnije, 1980. godine). Cilj studije bio je ustanoviti razlike u financiranju i kvaliteti crnačkih i bjelačkih škola diljem Amerike, jer se smatralo da lokalna samouprava diskriminira crnce tako što im uskraćuje sredstva za školovanje. Iako je Coleman u opsegu svog rada otišao znatno dalje, to je kontekst u kojem se iznosi zaključak da škole nisu i ne mogu biti presudni faktor uspjeha učenika. “Ako je netko odrastao u velikom siromaštvu”, kazao je Coleman nakon objave studije, “taj će ga teret pratiti kroz cijeli život”. Citira u vakuumu, bez objašnjenja i konteksta Drugo, nalazi istraživanja Jamesa Colemana koje citira profesor Sesardić uopće ne nameću zaključak da obrazovne reforme ne mogu imati važan utjecaj na rezultat učenika. Dapače, Colemanova studija poslužila je kao inspiracija i znanstveni okvir brojnim praktičnim reformama i promjenama u američkim školama, ne samo po pitanju segregacije i rasizma. Treće i ključno, Coleman i njegov tim nisu ulazili u kvalitetu trošenja po američkim školama, već samo korelaciju ukupnih iznosa i akademskih rezultata. Tadašnji Colemanov učenik James McPartland sudjelovao je na izradi studije i pojasnio da tada naprosto nisu imali mogućnosti za takva mjerenja. “Nakon objave studije ljudi su govorili, ‘Pogledajte! Novac nije važan’, izjavio je McPartland 2016. “Ali mi tada nismo mjerili kako se novac troši. U međuvremenu smo naučili da novac zbilja jest važan, ukoliko se dobro troši. Dobro utrošen novac može činiti veliku razliku u rezultatima učenika”. Sve ovo ugledni profesor Sesardić propušta spomenuti. Navode Jamesa Colemana citira u vakuumu, bez konteksta i objašnjenja, točno onako kako mu odgovara za potrebe obračuna s hrvatskim pokušajem promjena, pedeset godina kasnije. Sesardić sve svodi na “genetiku ponašanja” kao ključnu ulogu u nečijem školskom uspjehu. “Karakteristike samih đaka imaju i do desetak puta jači utjecaj na obrazovni uspjeh nego karakteristike škola”, piše Sesardić. “Jednostavno nije istina da o njoj (kurikularnoj reformi, op.a.) ovisi daljnji razvoj zemlje”. Još jedna mala, ali ne baš nevažna pogreška Osim na promjene školskog sustava, Sesardić se također obrušio na STEM pokret. Već u uvodnom dijelu polemiziranja protiv STEM-a profesor Sesardić čini malu, ali važnu grešku. “STEM je”, piše Sesardić, “engleska kratica za sljedeća četiri područja: znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika”. No, “S” u STEM-u odnosi se isključivo na prirodoslovne znanosti, a ne na znanost kao takvu, niti obuhvaća humanističke znanosti – esencijalna razlika kad analizirate utjecaj i važnost STEM-a u obrazovanju. Profesor Sesardić zatim se obračunava s dva, kako kaže, proklamirana cilja STEM-a. Prvi, razvijanje interesa kod učenika za STEM tematiku, kako bi ostvarili uspješne karijere u vezanim područjima. “Međutim”, piše Sesardić, “prema nedavnim istraživanjima izgleda da STEM intervencije u prosjeku uopće ne dovode do boljeg uspjeha u matematici”. Osim što ne navodi podatke o istraživanjima koja citira, ovaj argument logički je iznimno tanak; s obzirom na to da slovo ‘M’ u kratici STEM znači matematika, profesorov argument zapravo glasi da pomaci u podučavanju matematike i ne dovode do boljeg uspjeha u matematici. Ukoliko je tako, nameće se pitanje smisla postojanja ikakvog organiziranog školskog sustava, ili, još općenitije, truda u bilo kojoj ljudskoj djelatnosti. Ne bismo trebali djecu lišiti budućnosti Profesoru se ipak valja priznati konzistentnost; odmah na početku uratka ustvrdio je da obrazovni programi ni kvaliteta obrazovnih ustanova nemaju značajnijeg utjecaja na obrazovne rezultate, stoga u tom argumentacijskom okviru svakako ima smisla da ni pomaci u poduci matematike ne mogu rezultirati pomacima u rezultatima poduke matematike. Dalje, promatrati važnost STEM isključivo kroz prizmu uspjeha u matematici promašeno je. Kompetencije iz STEM područja ulaze u skoro sve druge struke; naprosto, radi se o novim elementima suvremene pismenosti, potrebnoj skoro svoj djeci za buduća zanimanja. To što profesor ne vidi kako izgleda sadašnjost, ne znači da trebamo djecu lišiti budućnosti. Profesorovi prilično banalni argumenti strašila “No, drugi cilj STEM intervencija je daleko sporniji”, nastavlja Sesardić. “Riječ je o vjerovanju da uvođenje dodatnih STEM sadržaja neće učenicima samo proširiti znanja nego i da će ih transformirati kao ličnosti… Ustvari, nema nikakve empirijske potpore za vjerovanje da STEM ima svojstva takvog čarobnog štapića širokog spektra”. Sesardić se ovdje koristi prilično banalnom “straw man” argumentacijom, odnosno argumentom strašila, kojim se jedna teza poskrivećki zamjenjuje drugom s kojom se onda raspravlja, ne bi li se tako lažno pobila originalna teza. Iako često i rado pišemo o STEM-u nismo, priznajemo, primijetili da učitelji ili roditelji govore o ‘transformaciji ličnosti” učenika, što bi naravno bilo lako pobiti.

‘Važna je genetika, sve drugo je marginalno’

Na nekoliko mjesta profesor Sesardić kurtoazno spomene da je obrazovanje, naravno, važno, i da su reforme, naravno, važne, i da je STEM, naravno, važan, da bi ih odmah nakon toga nastavio ismijavati. Njegovi zaključci, ne uvijek jasno i dosljedno izrečeni, sastoje se od mišljenja da postoje pametni i manje pametni učenici, s genetski uvjetovanim ponašanjem, a sve ostalo marginalne je važnosti. “Sve što znamo o rezultatima takvih i sličnih reformi posljednjih desetljeća i u nas i u inozemstvu govori nam da najviše čemu se možemo od njih nadati jesu učinci vrlo ograničenog dosega”, piše profesor, iznoseći tezu koju ponavlja do kraja teksta – da je najveći problem što se u Hrvatskoj neprekidno iskušavaju nekakve obrazovne novotarije. Problem je upravo suprotan; godinama nismo pokušali napraviti ama baš ništa.

Najnovije

  • Krenuli pregovori za granske kolektivne ugovore
    Krenuli pregovori za granske kolektivne ugovore
  • Stipić o cjelodnevnoj nastavi: Znamo svoju crvenu liniju!
    Stipić o cjelodnevnoj nastavi: Znamo svoju crvenu liniju!
  • P R I O P Ć E NJ E, 23.03.2023.
    P R I O P Ć E NJ E, 23.03.2023.
  • PRIOPĆENJE, 13.03.2023.
    PRIOPĆENJE, 13.03.2023.
  • Sretan Dan žena!
    Sretan Dan žena!

Pridruži se

Meta

  • Prijava
  • Kanal objava
  • Kanal komentara
  • WordPress.org

Recent Comments

  • Mr WordPress o Dobrodošli na stranice sindikata Preporod

Recent Posts

  • CJELODNEVNA ŠKOLA “Ovo je nacionalna šansa da se maknemo s Balkana i približimo razvijenim zemljama kako bi nam svima bilo bolje” 31. ožujka 2023.
  • Isplata plaće za ožujak bit će u utorak 11. travnja 2023. 30. ožujka 2023.

RSS Nepoznati kanal

Search

Tag Cloud

Andrej Plenković Biljana Pavelić Blaženka Divjak Blokirani Boris Jokić glasilo Goran Skok Gordana Kovač Bluha Hrvatska može bolje izbori 2016 kurikulum Milka Rodić nastavnici obrazovanje osnovne škole osnovnoškolsko obrazovanje plaća popusti popusti za članove pregovori preporod Priopćenje profesori prosvjeta regres sebastijan troskot sindikat sindikat hrvatskih učitelja sindikati sindikat osnovnih škola Sindikat Prepord sindikat preporod sindikat srednjih škola sindikat učitelja Sindikat zaposlenika u srednjim školama srednje škole Srednjoškolsko obrazovanje TKU tužbe učitelji Vlada Vlada RH školstvo štrajk Željko Stipić

Text

Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit. In in lorem sit amet ligula feugiat vulputate vel vitae quam. Cras posuere imperdiet lorem, in aliquam urn

CategoriesTitle

  • Iz medija
  • Komentar
  • Novosti
  • Obavijesti i ostale vijesti
  • po zupanijama
  • Pogodnosti
  • Popusti
  • Pregovori
  • Satira
  • Tumačenja kolektivnih ugovora
  • Uncategorized
  • Zona

ArchivesTitle

  • ožujak 2023
  • veljača 2023
  • siječanj 2023
  • prosinac 2022
  • studeni 2022
  • listopad 2022
  • rujan 2022
  • kolovoz 2022
  • srpanj 2022
  • lipanj 2022
  • svibanj 2022
  • travanj 2022
  • ožujak 2022
  • veljača 2022
  • siječanj 2022
  • prosinac 2021
  • studeni 2021
  • listopad 2021
  • rujan 2021
  • kolovoz 2021
  • srpanj 2021
  • lipanj 2021
  • svibanj 2021
  • travanj 2021
  • ožujak 2021
  • veljača 2021
  • siječanj 2021
  • prosinac 2020
  • studeni 2020
  • listopad 2020
  • rujan 2020
  • kolovoz 2020
  • srpanj 2020
  • lipanj 2020
  • svibanj 2020
  • travanj 2020
  • ožujak 2020
  • veljača 2020
  • siječanj 2020
  • prosinac 2019
  • studeni 2019
  • listopad 2019
  • rujan 2019
  • kolovoz 2019
  • srpanj 2019
  • lipanj 2019
  • svibanj 2019
  • travanj 2019
  • ožujak 2019
  • veljača 2019
  • siječanj 2019
  • prosinac 2018
  • studeni 2018
  • listopad 2018
  • rujan 2018
  • kolovoz 2018
  • srpanj 2018
  • lipanj 2018
  • svibanj 2018
  • travanj 2018
  • ožujak 2018
  • veljača 2018
  • siječanj 2018
  • prosinac 2017
  • studeni 2017
  • listopad 2017
  • rujan 2017
  • kolovoz 2017
  • srpanj 2017
  • lipanj 2017
  • svibanj 2017
  • travanj 2017
  • ožujak 2017
  • veljača 2017
  • siječanj 2017
  • prosinac 2016
  • studeni 2016
  • listopad 2016
  • rujan 2016
  • kolovoz 2016
  • srpanj 2016
  • lipanj 2016
  • svibanj 2016
  • travanj 2016
  • ožujak 2016
  • veljača 2016
  • siječanj 2016
  • studeni 2015
  • listopad 2015
  • ožujak 2015
  • siječanj 2015
  • veljača 2011

Cat tabs

First
Second
Third
  • CJELODNEVNA ŠKOLA “Ovo je nacionalna šansa da se maknemo s Balkana i približimo razvijenim zemljama kako bi nam svima bilo bolje”
    CJELODNEVNA ŠKOLA “Ovo je nacionalna šansa da se maknemo s Balkana i približimo razvijenim zemljama kako bi nam svima bilo bolje”
    ožu. 31, 2023
    Isplata plaće za ožujak bit će u utorak 11. travnja 2023.
    Isplata plaće za ožujak bit će u utorak 11. travnja 2023.
    ožu. 30, 2023
    Krenuli pregovori za granske kolektivne ugovore
    Krenuli pregovori za granske kolektivne ugovore
    ožu. 29, 2023
  • CJELODNEVNA ŠKOLA “Ovo je nacionalna šansa da se maknemo s Balkana i približimo razvijenim zemljama kako bi nam svima bilo bolje”
    CJELODNEVNA ŠKOLA “Ovo je nacionalna šansa da se maknemo s Balkana i približimo razvijenim zemljama kako bi nam svima bilo bolje”
    ožu. 31, 2023
    Isplata plaće za ožujak bit će u utorak 11. travnja 2023.
    Isplata plaće za ožujak bit će u utorak 11. travnja 2023.
    ožu. 30, 2023
  • CJELODNEVNA ŠKOLA “Ovo je nacionalna šansa da se maknemo s Balkana i približimo razvijenim zemljama kako bi nam svima bilo bolje”
    CJELODNEVNA ŠKOLA “Ovo je nacionalna šansa da se maknemo s Balkana i približimo razvijenim zemljama kako bi nam svima bilo bolje”
    ožu. 31, 2023
  • CJELODNEVNA ŠKOLA “Ovo je nacionalna šansa da se maknemo s Balkana i približimo razvijenim zemljama kako bi nam svima bilo bolje”
    CJELODNEVNA ŠKOLA “Ovo je nacionalna šansa da se maknemo s Balkana i približimo razvijenim zemljama kako bi nam svima bilo bolje”
    Sindikat Preporod 31. ožujka 2023. 0 Comments
  • Isplata plaće za ožujak bit će u utorak 11. travnja 2023.
    Isplata plaće za ožujak bit će u utorak 11. travnja 2023.
    Sindikat Preporod 30. ožujka 2023. 0 Comments
  • Novosti
  • O nama
  • Za članove
  • Pravna pomoć
  • Za povjerenike
  • Dokumenti
  • Kontakt
  • Zaštita osobnih podataka
Copyright © 2016 |Orange web studio | www.orange-studio.hr | Materijal na ovim stranicama je zaštićen autorskim pravima i nije dozvoljeno korištenje slika i tekstova bez dozvole.
We use cookies to ensure that we give you the best experience on our website. If you continue to use this site we will assume that you are happy with it.Ok