Objavljeno: 13.07.2022.
Autor: Dobro jutro, Hrvatska/HRT
Posljednjih nekoliko tjedana raspravljalo se o mnogo o hrvatskom školstvu, među ostalim, i o pritisku roditelja na nastavnike i profesore da podignu ocjene. „Pritisak je tu cijelu godinu, ali pojačava se potkraj nastavne godine. Posljednji tjedni svode se na to. Svi dolasci roditelja u školu u posljednjim tjednima nastave vezani su upravo za to, dolaze s jasnim nakanama. Zbog toga smo čak i unijeli odredbu da roditelji ne dolaze u školu posljednjih tjedana, ali ta je odredba mrtvo slovo na papiru i toga se nitko ne pridržava.“, napominje Željko Stipić, predsjednik Sindikata zaposlenika u školstvu „Preporod“.
VIDEO NA POVEZNICI:
– Pritisak je tu cijelu godinu, ali pojačava se potkraj nastavne godine. Posljednji tjedni svode se na to. Svi dolasci roditelja u školu u posljednjim tjednima nastave vezani su upravo za to, dolaze s jasnim nakanama. Zbog toga smo čak i unijeli odredbu da roditelji ne dolaze u školu posljednjih tjedana, ali ta je odredba mrtvo slovo na papiru i toga se nitko ne pridržava, rekao je Željko Stipić, predsjednik Sindikata zaposlenika u školstvu „Preporod“, u utorak u HRT-ovoj emisiji Dobro jutro, Hrvatska.
Kako se profesori i nastavnici onda mogu nositi s takvim pritiskom?
– Važno je od koga pritisak dolazi – ako je od roditelja, a profesor ima zaštitu ravnatelja, onda to nije tako loša situacija. Problem je kada pritisak dolazi od roditelja, ali profesor nema zaštitu ravnatelja. Tada je on na vjetrometini i njegova je pozicija veoma teška. Možete postupiti na dva načina – ili se junačiti i ostati pri svome ili na neki način pognuti glavu, a sve je više onih koji upravo to čine. Ako pognete glavu, onda su vam mnoga vrata otvorena i možda ćete imati neki bolji status u školi i lakše ćete napredovati. Sve više mladih kolegica i kolega ide linijom manjeg otpora jer ne žele biti jedini koji će ispravljati krivu Drinu, objašnjava Stipić.
U Hrvatskoj, ističe državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Tomislav Paljak, postoji pravilnik o ocjenjivanju koji donosi okvirne načine na koje se ocjenjivanje provodi.
– Prema tom pravilniku, kriteriji kako će se ocjenjivati moraju biti javno doznačeni, te zaključna ocjena mora biti javna. Svaki predmetni profesor treba, u okviru svojih radnih zaduženja, na početku školske godine dati jasne upute o svojim kriterijima ocjenjivanja i toga se držati tijekom cijele nastavne godine. Isključivo je on taj koji donosi zaključnu ocjenu onako kako smatra da je zaslužena, bez obzira na možebitne pritiske – čak i ako dolaze od ravnatelja. Nitko mu tu ocjenu ne može osporiti, napominje.
Poplavu ”superodlikaša” u posljednjih nekoliko godina Paljak komentira kao proces koji se ne može riješiti preko noći, ali dodaje da se Ministarstvo znanosti i obrazovanja aktivno bavi tom problematikom.
– Doveli smo niz pravnih pretpostavki da bi se to dogodilo – izmijenili smo zakon o Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje, ubrzali smo njegov rad. Donijeli smo pravilnik koji tu subjektivnost profesora u krajnjem ocjenjivanju malo rasteže što se tiče upisa u srednje škole. Proveli smo prvo nacionalno testiranje osmih razreda nacionalnim vanjskim vrednovanjem – to je podloga na kojoj ćemo dalje proširivati obuhvat gradiva i predmeta, a isto tako i škola. Ambicija je to testiranje provesti na svim učenicima u RH i tako dobiti objektivniju ocjenu te onda razmišljati hoćemo li to uvesti kao kriterij kod upisa u srednje škole.
Dodaje da su mogući i prijamni ispiti u onim srednjim školama u kojima se javiti potreba za time.
– Mogli su biti provođeni i prije, ali sada smo stavili još veći broj bodova na prijamne ispite i omogućili da se u najfrekventnije škole upisuju i oni učenici koji nisu nužno imali 5,0 u osnovnoj školi.
Nedostatak nastavnika i profesora
Za problem vezan uz nedostatak nastavnika i profesora u školama Stipić kaže da je prisutan desetljećima, u pojedinim se županijama u školama održava više nestručne nego stručne nastave.
– Posljednjih godina je i u velikim gradovima teško dobiti profesora matematika, kemije, stranih jezika… Ravnatelji su u teškoj situaciji – treba organizirati nastavu, a nema kadrova, pa se snalaze kako znaju i umiju, kaže.
Problem je i što u pandemiji tijekom nastave na daljinu u pojedinim školama nije održan određeni broj sati, a učenici su generalno izgubili jako puno gradiva, smatra Stipić.
– Prosvjetna vlast nije pokazala volju da se nešto sustavno napravi vezano za to pitanje. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja gdje se očekuje da će se problem sam od sebe riješiti. Očekujem da će taj problem u budućnosti biti sve naglašeniji, osobito ako budemo sjedili prekriženih ruku.
Paljak, s druge strane, ističe da su rezultati ovogodišnje državne mature, ujedno i prve prema novom kurikulumu, bolji čak i nakon teških pandemijskih godina.
– Nadoknada može biti tema, ali činjenica je da je RH imala najmanje online nastave u EU te se kroz mehanizam koji omogućuje dopunski rad moglo nadoknađivati gradivo. Zasad mislim da smo bili uspješni, a tomu je vjerojatno pridonijela i probna matura. Mislim da za sada nema nikakvih bojazni tog tipa.
Inspekcije u školama
Trebalo bi, kontrira mu Stipić, usporediti težinu testova otprije tri godine i sada.
– Unatrag 10 godina smanjujemo kriterije na državnoj maturi, a onda proglašavamo da nam djeca postižu bolje rezultate. Testovi su neusporedivi. Mi smo učenicima pružili manje i onda ih i pitamo manje.
Inspekcije u školama, poput one aktualne u Klasičnoj gimnaziji čiji se rezultati ovih dana iščekuju, izlaze na teren prema predmetnom zahtjevu, kaže Paljak.
– Nikad ne gleda samo onaj predmet zbog kojega je došla, nego ima pravo utvrditi sve ostalo što se događa. Zbog toga za nalaze mora proći određeno vrijeme. Inače su inspekcijski nalazi tajni, ali s obzirom na to da je ovdje riječ o pregledu ocjenjivanja koje je javno, vjerojatno će zbog toga biti poznat i krajnji nadzor, zaključuje.