Preporod
logo
  • Novosti
    • Novosti
    • Pregovori
    • Iz medija
    • Obavijesti i ostale vijesti
    • Komentar
    • Satira
    • Foto galerije
  • O nama
    • Uvodna riječ
    • Tijela sindikata
      • Predsjednik sindikata
      • Predsjedničko vijeće
      • Glavno vijeće
      • Skupština sindikata
      • Nadzorno vijeće
      • Sud časti
    • Članstvo
    • Povjerenici
  • Za članove
    • Korisnička zona
    • Blagajna uzajamne pomoći
    • Pogodnosti za članove
    • Glasilo sindikata
    • Forum
  • Pravna pomoć
    • Pravna služba sindikata
    • Baza pravnih savjeta
  • Za povjerenike
    • APLIKACIJE
  • Dokumenti
  • Kontakt
  • Zaštita osobnih podataka
©Sindikat Preporod
Prosvjed održan 26.04.2022. u Zagrebu
11 May 2022
Primjeri OECD-ovih inicijativa za kontinuitet i oporavak obrazovanja (1)
16 May 2022
Novosti
PLAN OPORAVKA UČENJA ZA ZEMLJE EUROPE I SREDNJE AZIJE
11. svibnja 2022. by Sindikat Preporod in Novosti

Borba za povratak u „pretpandemijsku normalu”

Ključ za osiguravanje uspjeha plana oporavka učenja jest ulaganje u dobrobit, osposobljavanje i uspješnost učitelja

Priredila Ivana Čavlović

Dokazi su jasni: zemlje u svakom kutku planeta proživljavaju krizu učenja. Unatoč tomu, danas je u školama diljem svijeta više djece nego ikad u povijesti, bez obzira na poremećaje povezane s pandemijom. U 2010. godini prosječna je odrasla osoba imala završenih 7,6 godina školovanja, što je dvostruko više u usporedbi s 3,2 godine koje je prosječna odrasla osoba završila 1950. To je važno postignuće, ali dovode li te dodatne godine obrazovanja do stvarnog učenja i akumulacije ljudskoga kapitala?

COVID-19 pogoršava krizu učenja

U Europi i srednjoj Aziji, gdje su stope upisa u škole desetljećima visoke, nedavna su istraživanja pokazala da se uspješnost učenika na standardiziranim testovima u čitanju, matematici i prirodoslovlju jedva promijenila između 2000. i 2018. godine.

No, čak i među najboljima u Europi, rezultati su u padu.Prosječni rezultati testova, usklađeni prema procjenama u podatcima Svjetske banke o ishodima učenja, otprilike su isti u zemljama s visokim dohotkom u istočnoj Aziji kao u Europi. Ipak, rezultati u najboljih pet istočnoazijskih zemalja rastu, dok su rezultati u europskim zemljama u padu.

Od početka 2000-ih tranzicijske zemlje Europe i srednje Azije stavile su snažan naglasak na poboljšanje obrazovanja koje se pruža njihovu stanovništvu. Neke zemlje, poput Poljske, provele su važne reforme kao što su novi kurikulumi i restrukturiranje obrazovnog sustava. Međutim, u novije vrijeme reformski zamah gubi na snazi diljem regije.

Od ožujka 2020. do rujna 2021. škole u zemljama Europe i srednje Azije bile su u prosjeku potpuno zatvorene 64 dana te djelomično zatvorene 77 dana. Većina je učenika zbog toga izgubila količinu znanja koje odgovara najmanje trećini školske godine. Ta su zatvaranja i prekidi zbog pandemije pojačali krizu učenja koja je već rasla. U opsežnim istraživanjima provedenima u regiji, 11 od 12 zemalja prijavilo je gubitke u znanju među svojim učenicima koji su ekvivalentni gotovo jednogodišnjem učenju. Učenje zaostaje i među učenicima u nepovoljnom položaju iz siromašnih socioekonomskih, ruralnih i manjinskih sredina te među učenicima s invaliditetom. Pružanje obrazovnih usluga tim učenicima već je bio izazov za mnoge obrazovne sustave u Europi i srednjoj Aziji, ali je zatvaranje zbog pandemije pogoršalo situaciju.

Plan oporavka učenja Svjetske banke za zemlje Europe i srednje Azije

Plan se sastoji od triju faza:

  1. stvaranje programa za nadoknadu izgubljenog učenja i sprječavanje budućih gubitaka znanja
  2. osiguravanje kontinuiteta u ponovno otvorenim školama usmjeravajući se na temeljne vještine (čitalačka i matematička pismenost, socioemocionalne vještine) kako bi se smanjili gubitci u znanju, posebno među učenicima u nepovoljnom položaju
  3. ubrzavanje učenja, čineći škole otpornijima i pravednijima putem obrazovnih inovacija i evaluacija.

Dok se škole bore da se vrate u „pretpandemijsku normalu”, zemlje moraju prilagoditi svoje kurikulume i proširiti programe nadoknade kako bi se suočile s izazovom gubitka znanja. Na temelju međunarodnog iskustva u ovoj drugoj fazi treba poduzeti tri ključne mjere:

  1. pojednostavljivanje kurikuluma kako bi se dao prioritet temeljnim vještinama kao što su čitalačka i matematička pismenost te socioemocionalne vještine
  2. provedba standardiziranih testova za prepoznavanje razine učenja svakog učenika
  3. provedba kompenzacijskih politika usmjerenih uglavnom na učenike u nepovoljnom položaju.

Ključ za osiguravanje uspjeha plana oporavka učenja jest ulaganje u dobrobit, osposobljavanje i uspješnost učitelja. Opsežna istraživanja pokazala su pozitivnu povezanost između kvalitete učitelja i postignuća učenika. Štoviše, učitelji mogu imati znatan utjecaj na vjeru roditelja u važnost obrazovanja i njihovo povjerenje u škole.

Iako su mnoge zemlje EU-a izvijestile da su pretrpjele gubitke u učenju i provode istraživanja o tom pitanju, nedostaje informacija o gubitcima u učenju u zemljama klijentima Svjetske banke u regiji. Povijesno gledano, previše je naglaska stavljeno na ispitivanja s visokim ulozima, a nedovoljno na formativne procjene. Nadalje, mnoge su zemlje Europe i srednje Azije 2020. odlučile otkazati ili odgoditi svoje nacionalne ispite kako bi osigurale lakši prijelaz između obrazovnih razina za sve učenike, posebno za one u nepovoljnom položaju. Stoga će proći mnogo vremena dok se ne izgradi potpuna slika gubitka znanja u regiji.

Zemlje Europe i srednje Azije nosile su se s pandemijom koronavirusa brzom provedbom korektivnih i kompenzacijskih programa usmjerenih na oporavak učenja, zadržavanje učenika u školi i osiguravanje sigurnosti učenika i učitelja. Međutim, pandemija traje dulje nego što se predviđalo, a to je prilika za uvođenje strukturnih reformi u obrazovne sustave u regiji.

U tu se svrhu preporučuju sljedeće političke mjere kako bi se promijenio način na koji se pruža obrazovanje te tako dugoročno poboljšalo učenje i povećala jednakost u učenju:

  1. pružiti visokokvalitetne programe poučavanja u školama, prilagođene učenicima u skladu s procijenjenim potrebama, kako bi im se omogućila nadoknada izgubljenog učenja
  2. implementirati poboljšani hibridni model učenja kako bi se osigurala kvaliteta, jednakost i učinkovitost obrazovanja za sve učenike.

Najnovije

  • Preporod se pridružio SSSH-u: ‘Jesen koja dolazi bit će vrijeme velikih sindikalnih izazova’
    Preporod se pridružio SSSH-u: ‘Jesen koja dolazi bit će vrijeme velikih sindikalnih izazova’
  • Željko Stipić o profesorici iz afere ‘daj 5’: ‘Vjerojatno će izgubiti razredni odjel. Mi to doživljavamo kao svojevrsnu kaznu’
    Željko Stipić o profesorici iz afere ‘daj 5’: ‘Vjerojatno će izgubiti razredni odjel. Mi to doživljavamo kao svojevrsnu kaznu’
  • Mlađa su djeca najviše pogođena COVID-zatvaranjima, pokazalo je novo istraživanje
    Mlađa su djeca najviše pogođena COVID-zatvaranjima, pokazalo je novo istraživanje
  • UTJECAJ PANDEMIJE NA UČENJE: KAMO I KAKO DALJE?
    UTJECAJ PANDEMIJE NA UČENJE: KAMO I KAKO DALJE?
  • DALEKOSEŽNI UČINCI ZATVARANJA ŠKOLA I NEDOSTATKA NASTAVE UŽIVO
    DALEKOSEŽNI UČINCI ZATVARANJA ŠKOLA I NEDOSTATKA NASTAVE UŽIVO

Pridruži se

  • Novosti
  • O nama
  • Za članove
  • Pravna pomoć
  • Za povjerenike
  • Dokumenti
  • Kontakt
  • Zaštita osobnih podataka
Copyright © 2016 |Orange web studio | www.orange-studio.hr | Materijal na ovim stranicama je zaštićen autorskim pravima i nije dozvoljeno korištenje slika i tekstova bez dozvole.
We use cookies to ensure that we give you the best experience on our website. If you continue to use this site we will assume that you are happy with it.Ok