Piše: Dora Kršul, Telegram.hr, 06.09.2019.
Izdvojili smo specifičnosti nove sindikalne akcije
Foto: Sanja Šprem u Banskim dvorima
Jučerašnji prosvjed 1500 članova prosvjetnih sindikata može se okarakterizirati vrlo specifičnim. Sindikati su došli pod prozor premijeru Andreju Plenkoviću sa zahtjevima za povećanjem plaća u kojima ih u potpunosti podržavaju resorna ministrica Blaženka Divjak i HNS. Jesu li sindikati zapravo podržali Divjak i HNS u pritisku na HDZ i zašto se točno prosvjedovalo uoči sastanka s premijerom, pokušali smo sažeti u nekoliko točaka.
1. Otkud aktualna ideja o povećanju plaća?
Ideja inicijalno dolazi od HNS-a, koji je u lipnju usuglasio inicijativu i potom je dostavio ministrici Blaženki Divjak. U tom trenutku HNS govori o povećanju plaća u prosjeku za 600 kuna. Istoga dana kada HNS ideju lansira u medije, ministrica Divjak je komentira i kaže kako je njen prijedlog povećanje koeficijenta, i to od jeseni za četiri posto, a od iduće godine za još dva posto.
Ubrzo, dva dana kasnije, većinski sindikati održavaju konferenciju za medije sa zahtjevom za povećanjem plaća i to za oko 600 kuna bruto pa priča dobiva i svoju sindikalnu dimenziju. Rast plaća traže kroz povećanje koeficijenata složenosti poslova za sve zaposlenike u osnovnom i srednjem školstvu i na tragu su svega onoga što su dva dana ranije artikulirali HNS i Divjak.
2. Kakva je veza između ‘Škole za život’ i zahtjeva za većim plaćama?
Povećanje plaća HNS i Divjak od lipnja vezuju uz uvođenje ‘Škole za život’ u sve škole. Govoreći o nužnom povećanju plaća, povezuju ga s povećanim opsegom posla koji ‘Škola za život’ donosi, iako se u inicijalnim postavkama reformskog zahvata ministrice Divjak naveliko pričalo o administrativnim i inim drugim rasterećenjima nastavnika.
Ostaje nejasno zašto o konkretnom prijedlogu povećanja koeficijenata ministrica i sindikati nisu raspravljali prošle godine u svibnju, kada su potpisani kolektivni ugovori za učitelje i nastavnike u osnovnim i srednjim školama. 15. svibnja 2018., kada su ugovori potpisani, itekako se znalo da će ‘Škola za život’ u školskoj godini 2019./2020. ući u sve hrvatske škole. Tema povećanja koeficijenta za učitelje i nastavnike otvara se, dakle, u lipnju ove godine, tri mjeseca prije reformskog pothvata Divjak i HNS-a.
3. Smiju li sindikati koji su potpisali kolektivni štrajkati zbog povećanja plaća?
Prema potpisanim kolektivnim ugovorima iz svibnja 2018. između Ministarstva s jedne te Sindikata hrvatskih učitelja i Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama s druge strane, određeno je kako “za vrijeme važenja ovoga ugovora sindikat neće štrajkati radi pitanja koja su ovim ugovorom uređena”.
S druge strane, Zakon o radu sindikatima daje pravo da pozovu na štrajk i provedu ga u svrhu zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa. Teško da bi štrajk mogao biti zabranjen, no igrajući na sigurno, sindikati se odlučuju na blažu varijantu – prosvjed na Markovom trgu 5. rujna.
4. Zašto se jučer održao prosvjed?
Sindikati koji su potpisali kolektivni ugovor i podržali ideju HNS-a i Divjak o povećanju plaća, u dva su navrata na tu temu zatražili sastanak s premijerom Andrejem Plenkovićem. Tijekom ljeta najavljuju sindikalne akcije u rujnu, ako se ne udovolji njihovim zahtjevima i ako premijer ne sjedne s njima za stol.
Najavljuju prosvjed za 5. rujna na Trgu sv. Marka očekujući sastanak s premijerom. Iako premijer uoči prosvjeda ističe da će razgovarati s predstavnicima sindikata, prosvjed se održava. Sindikati izražavaju zahtjev za 6-postotnim povećanjem koeficijenata plaća u školstvu, a nakon sastanka u Banskim dvorima, ističu kako nastavljaju dijalog s premijerom te da će se ponovno sastati za desetak dana. Štrajk sada spominju kao opciju ako budu nezadovoljni sljedećim susretom s premijerom.
5. Koliko bi povećanje koeficijenta od 6 posto utjecalo na plaće učitelja?
“Različite osnovice plaće povećale bi se za koeficijent složenosti od 1,406 što bi za poslove učitelja i nastavnika značilo povećanje od 6,11%”, rekao je jedan od sindikalnih vođa Branimir Mihalinec u lipnju prilikom predstavljanja zahtjeva, precizirajući kako se radi o povećanju između 580 i 640 kuna bruto.
Željko Stipić, čelnik sindikata Preporod koji nije sudjelovao u jučerašnjoj prosvjednoj akciji, gostujući sinoć na N1, poručio je, pak, kako “povećanje od 6 posto može malo amortizirati problem, ali ne može riješiti problem naše potplaćenosti”.