Autor : Mirela Lilek, Juratnji list, 12.05.2018.
Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak i predsjednica većinskog sindikata u osnovnom školstvu Sanja Šprem parafirale su novi kolektivni ugovor koji bi za zaposlenike u osnovnim školama trebao vrijediti naredne četiri godine. Iako su se obje strane parafom složile da je tekst autentičan, u članku 14. kolektivnog ugovora naveden je podugačak popis osnovnih škola kojima je utvrđen status “škole s otežanim uvjetima rada”, mada dio tih škola ne postoji već godinama. Upravo takav kolektivni prošao je u četvrtak Vladu.
Na popisu su ukupno 142 osnovne škole s otežanim uvjetima, na temelju kojega njihovi zaposlenici ostvaruju pravo na uvećanje plaća u iznosu od deset posto. Riječ je mahom o brdsko-planinskim ili otočnim školama, bilo centralnim bilo malim, područnim seoskim školama, no provjera popisa pokazuje da je gotovo u svakoj od županija navedena barem jedna škola koja više ne postoji. Pritom nije riječ većinski o školama koje su se ugasile prije godinu ili dvije, već prije desetak godina. Dio njihovih zgrada danas ima drugog vlasnika i funkciju, a dio ih je srušen do temelja, potvrđuju nam ravnatelji, uz pretpostavku da popis škola naprosto nije ažuriran.
Poslali podatke
U Karlovačkoj županiji pronašli smo tri primjera nepostojećih škola – Lovrić Prekriški, koja je nekada funkcionirala kao područna škola Osnovne škole Slave Raškaj u Ozlju, te Radatovići i Kašt, dvije ugasle škole u sklopu Osnovne škole Žakanje.
– Škole Kašt i Radatovići ne postoje najmanje deset godina – potvrđuje ravnateljica Jasmina Katunić. Kaže kako su škole dužne svake godine predati izvješće Ministarstvu obrazovanja o broju razrednih odjela i broju ustanova u njihovu sklopu. To bi značilo da škole svake godine šalju Ministarstvu friške podatke, pa ravnateljica pretpostavlja da su u MZO-u napravili grešku.
Gordana Basar, ravnateljica Osnovne škole Slave Raškaj u Ozlju, kaže da je njihova područna škola Lović Prekriški zatvorena 2009. godine. Bivša ju je ravnateljica uredno odjavila i podatke o tome poslala nadležnima. Na popisu je i nepostojeća škola Letina, nekadašnja područna škola Osnovne škole Sunja. Ravnatelj Ilija Potkonjak procjenjuje da je škola zatvorena 2011. godine. Kaže da ju je bivši ravnatelj primijetio i u prijašnjem kolektivnom ugovoru te upozorio Ministarstvo, no očito – ništa.
Mada je na popisu škola s otežanim uvjetima rada, od 2005. godine ne postoji niti primorska škola Punta Križa. Riječ je o nekadašnjoj područnoj školi Osnovne škole Maria Martinolića s Malog Lošinja.
Apsurd na Rabu
– Poznato mi je da su na popisu naše škole Unije, Susak i Ilovik, ali ne i matična škola, iako mi prođemo tri otoka i tri mosta da bismo se dočepali kopna. Smatra se da mi ne radimo u otežanim uvjetima, no sve je to otočje – kaže ravnateljica Olivela Franko. Još apsurdniji slučaj je na otoku Rabu. U zajedničkoj zgradi funkcioniraju osnovna i srednja škola, pri čemu je srednja uvrštena na popis škola s otežanim uvjetima, a osnovna ne. Postavlja se pitanje, kako je sve to moguće?
– Pregovarački odbori Vlade i Sindikata hrvatskih učitelja dogovorili su da se popis škola s otežanim uvjetima rada, koji je bio u Kolektivnom ugovoru za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (Narodne novine, broj 39/2017) neće mijenjati, jer je potrebno utvrditi nove kriterije i temeljem njih načiniti novi popis osnovnih matičnih i područnih škola s otežanim uvjetima rada.
U skladu s tim je u članku parafiranog Kolektivnog ugovora propisano kako se ugovorne strane obvezuju po pitanju osnovnih škola s uvjetima iz članka 14. stavka 1. započeti pregovore u roku od 90 dana od potpisivanja Ugovora – odgovaraju iz Ministarstva. Ističu i kako “ima područnih škola u kojima se privremeno ne održava nastava jer nema učenika, ali u slučaju izmijenjene situacije, škola može ponovno početi s radom”.
“To je šlamperaj”
– Nije to nikakvo čekanje da se škole ponovno otvore, ovdje se radi o najobičnijem šlamperaju kojemu se sada pokušava naći opravdanje – smatra predsjednik Školskog sindikata Preporod Željko Stipić. Dodaje kako bi bilo dobro da su po istom principu ostavili u kolektivnom i dodatak od 4, 8 i 10 posto za učitelje s deset i više godina staža, pa čekali da se reaktivira. – Da je ministrica Divjak više vodila računa o ovim detaljima, a manje o pogodovanju većinskom sindikatu na štetu manjinskog, sigurno ovakvih propusta ne bi bilo – poručuje.