Piše: Marijana Cvrtila/Slobodna Dalmacija
Koliko je kvalitetan hrvatski obrazovni sustav i koliko su naši učenici usvojili znanja i vještina koje bi trebali steći tijekom obrazovnih ciklusa?
Pitanja su to na koje odgovore obično daju, primjerice, rezultati državne mature, ali i neka međunarodna testiranja koja nas nerijetko natjeraju da pogledamo istini u oči. Gdje zapravo “šteka” i što bismo trebali mijenjati, “na prvu” bismo znali svi ponoviti. Ali, u mjerljivim okvirima – to je već druga priča. Stoga će hrvatskom obrazovnom sustavu, koji se od jeseni sprema za eksperimentalnu fazu obrazovne reforme, sigurno od velike pomoći u tome procesu biti novi ciklus nacionalnih ispita koji je, kako doznajemo, pripremljen u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), krovnoj ustanovi za provedbu državne mature.
Praćenje kvalitete
Nacionalni ispiti, a riječ je o standardiziranim vanjskim ispitima kojima je cilj utvrditi postignuća učenika u temeljnim znanjima i kompetencijama u ključnim dijelovima obrazovnih ciklusa i iz različitih predmeta, počeli su se u nas provoditi 2006./2007. školske godine. Iako zamišljeni kao jedan od temeljnih mehanizama i modela za uspostavu i sustavno praćenje kvalitete u obrazovanju, nacionalni ispiti nisu se od tada redovito provodili. To bi se trebalo promijeniti već od ove jeseni.
Naime, prema riječima ravnateljice NCVVO-a Ivane Katavić, Centar je u 2018. godini izradio model cjelovitog sustava nacionalnih ispita kojim bi se trebao uspostaviti takav sustav praćenja kvalitete obrazovanja.
– Novi ciklus nacionalnih ispita temelji se na sustavnome pristupu nacionalnim ispitima. Taj ciklus okvirno traje od 2018. do 2022. godine, a po-drazumijeva razvoj ispitnoga materijala, probna ispitivanja, glavna ispitivanja i izvje-štavanje o rezultatima – objašnjava ravnateljica Katavić.
Za ispitivanje su određena dva nastavna predmeta (hrvatski jezik i matematika) te prvi put predmetno područje prirodoslovlja (ispitivat će se sadržaji fizike, kemije, biologije, prirode i geografije, to jest fizičkegeografije) u višim razredima osnovne škole i u srednjoj školi, te svi ti sadržaji u predmetu priroda i društvo u nižim razredima osnovne škole. Kako ističe ravnateljica Katavić, pri razradi specifikacija vanjskih periodičkih ispita, uzet će se u obzir ishodi, koncepti i sadržaji kurikularnih dokumenata izrađenih u sklopu cjelovite kurikularne reforme, važećih nastavnih planova i programa i strukovnih kurikuluma te okviri medunarodnih ispitivanja.
– To znači da će u ispitivanje biti uključeni koncepti čitalačke i prirodoslovne pismenosti. Odabrani nastavni predmeti i predmetno područje ispitat će se u sedam ispita i jednome ispitu koji nije dio cjelovitoga modela, a to je geografija – kaže ona.
RASPORED
Jesen 2018.: – hrvatski jezik, treći razredi srednjih škola, probno ispitivanje
Studeni 2018., veljača 2019.: – geografija, osmi razredi
Jesen 2020.: – hrvatski jezik, matematika i prirodoslovlje, probno ispitivanje, peti razredi osnovnih škola
2021. – hrvatski jezik, matematika i prirodoslovlje, glavno ispitivanje, četvrti razredi osnovnih škola – hrvatski jezik i matematika, osmaši (sadržaj do kraja sedmog razreda) – prirodoslovlje, prvi razred srednje (sadržaj do kraja osnovne škole)