Težak udarac za obrazovni napredak i društveni razvoj predškolske djece

Istraživanje, koje je objavila Zaklada za obrazovanje u Ujedinjenom Kraljevstvu, otkrilo je zabrinutost roditelja i učitelja za dobrobit i napredak djece u Engleskoj 

Priredila Ivana Čavlović

Najmlađa su djeca najviše pogođena zabranama kretanja i zatvaranjima tijekom pandemije koronavirusa, a novo istraživanje Zaklade za obrazovanje u Ujedinjenom Kraljevstvu pokazalo je da su obrazovni napredak i društveni razvoj četverogodišnjaka i petogodišnjaka pretrpjeli težak udarac tijekom prve godine njihova školovanja.

Agresivno ponašanje poput ugriza i udaranja, nesnalaženje u razredu ili osjećaj nelagode i preplavljenosti u velikim skupinama djece neke su od poteškoća koje su učitelji primijetili kod prvašića. Claudine Bowyer-Crane s Nacionalnog instituta za ekonomska i društvena istraživanja rekla je da su podatci zabrinjavajući: „Ne samo da sugeriraju da se djeca koja su krenula u osnovnu školu ujesen 2020. godine teško snalaze u specifičnim područjima poput pismenosti i matematike, već i da se tek manji dio te djece dobro razvija i napreduje.”

Istraživanje Zaklade za obrazovanje otkrilo je zabrinutost roditelja i učitelja za emocionalnu dobrobit, ali i obrazovni napredak djece u Engleskoj, čija je sposobnost učenja jezika i matematičkih vještina sve lošija: „Mnoga su djeca tijekom pandemijskog zatvaranja iskusila skučene životne uvjete, bez pristupa zelenim površinama, uz probleme s mentalnim zdravljem roditelja kao i financijske teškoće”, zaključili su istraživači.

Prilagodba na rad u većim skupinama

Učitelji su izjavili da je kod manje djece primjetna niska razina samopoštovanja i samopouzdanja te da se više djece nego prije osjeća preopterećeno učenjem. Drugi su pak istaknuli sve veće probleme u ponašanju ‒ neka su djeca grizla i udarala druge te nisu htjeli dijeliti stvari, zbog čega su se učitelji morali više usredotočiti na pomaganje toj djeci da ih usmjere na nastavu i prilagode boravku i radu u većim skupinama. Također, više je djece nego inače iskazivalo anksioznost zbog razdvajanja od roditelja, a kod mnogih je primijećen veći zaostatak u razvoju jezičnih i govornih vještina.

Studija je obuhvatila 3000 djece koja su krenula u prvi razred u rujnu 2020. Njihova je nastavna godina potom još dva puta prekinuta potpunim zatvaranjima ‒ u studenome 2020. te od siječnja do ožujka 2021. Mnoga su od te djece prethodno propustila pohađati vrtić ili druge programe ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja tijekom zatvaranja u ožujku 2020. godine. „Neke je roditelje bilo vrlo teško angažirati da pomognu djeci u stjecanju osnovnih vještina čitanja i pisanja. Možda smo se mi trebali više potruditi i potaknuti tu djecu na rad, jer sada uvelike zaostaju”, komentirala je jedna učiteljica.

Studija je pokazala da više od troje djece u svakom razrednom odjeljenju nije dostiglo zacrtani obrazovni cilj ‒ očekivanu razinu akademskog, osobnog i tjelesnog razvoja ‒ što je više nego u predpandemijskim godinama.

„Rane su godine ključno vrijeme za razvoj djece, kako njihovih ishoda postignuća, tako i njihove društvene i emocionalne dobrobiti. Stoga je posebno zabrinjavajuće što je manje djece nego inače dostiglo očekivanu razinu razvoja do kraja prve godine njihova školovanja”, izjavila je izvršna direktorica Zaklade za obrazovanje prof. Becky Francis.

Izostala sustavna podrška

A osim Zaklade, i Agencija za standarde u obrazovanju, dječje usluge i vještine ‒ Ofsted objavila je izvješće u kojem ističe sve veći zaostatak u razvoju djece uključene u sustav ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja. U pandemijsko vrijeme nije bilo dovoljno sustavne podrške radu tih ustanova, stoga su odgojitelji sami smišljali inovativne načine kako pomoći djeci da nadoknade određene zaostatke. Osnovali su, među ostalim, „brbljavu grupu” za pomoć djeci u stjecanju govornih i jezičnih vještina, pokrenuli videodnevnik za snimanje aktivnosti ili uveli „kartice emocija” sa slikama djece koja prikazuju različite izraze lica kako bi ih potaknuli da izraze svoje osjećaje.

Kad su škole u pitanju, Ofsted je otkrio da pandemija i dalje utječe na znanje i mentalno zdravlje učenika, a ravnatelji su izvijestili o manjoj otpornosti i samopouzdanju mladih te povećanoj anksioznosti i poremećajima u ponašanju. Izrazili su posebnu zabrinutost zbog učenika prvog razreda osnovne škole, za koje su rekli da zaostaju u govornom i jezičnom razvoju, kao i zbog učenika u nepovoljnom položaju te onih s posebnim obrazovnim potrebama. Učenicima predmetne nastave, posebno u dobi od 11 do 13 godina, nastavnici pomažu nadoknaditi propušteni sadržaj, istodobno ih pripremajući za ispite.

James Bowen iz Nacionalne udruge ravnatelja kaže da škole naporno rade kako bi učenicima pružile dodatnu podršku, koja im je očito potrebna, ali ne mogu to učiniti same te da im je nužna i pomoć vlade. Iz Ministarstva obrazovanja stoga ističu da se njihov ambiciozni plan oporavka učenja nastavlja provoditi diljem zemlje, s gotovo 5 milijardi funti uloženih u visokokvalitetno poučavanje, osposobljavanje učitelja i odgojitelja te dodatna sredstva za obrazovanje na svim razinama, od predškolskoga do visokoga.

„Pojednostavili smo nacionalni program poučavanja kako bismo doprli do što većeg broja učenika, a sredstva od sljedeće godine idu izravno školama. Također, u mnogim se ustanovama provodi program rane jezične intervencije Nuffield za poboljšanje jezičnih vještina djece predškolske dobi”, naglašavaju iz britanskoga Ministarstva obrazovanja.