Produljeno vrijeme poučavanja može znatno poboljšati ishode učenja
Iako je „ljetna škola” čest način nadoknađivanja propuštenoga znanja, možda će je trebati proširiti na više skupina učenika zbog utjecaja pandemije na obrazovanje, kao što su to učinile neke zemlje. Među njima je i Belgija, koja je već u ljeto 2020. organizirala besplatnu ljetnu školu za sve učenike
Priredila Ivana Čavlović
Prije stotinjak godina, u jeku pandemije španjolske gripe, toliko su se žurili vratiti se u „normalu”, nakon što je prošla neposredna prijetnja, da su pouke izvučene iz pandemije zaboravljene u smislu naknadnoga učenja, prilagodbe i razvoja politika. Iako je prerano za reći, rizik od slične žurbe za povratkom na status quo ne treba podcijeniti. Pandemija je možda daleko od svoga kraja, a praćenje i ublažavanje njezinih učinaka u obrazovanju vjerojatno će se nastaviti još mnogo godina. Već je sada objavljeno mnogo izvješća o učincima pandemije na obrazovne ishode te o mogućim rješenjima koje zemlje pokušavaju uvesti kako bi nadoknadile izgubljeno znanje, a ona će se samo nadopunjavati, razvijati i dorađivati drugim ostvarenjima u nadolazećim godinama.
Literatura koja je obrađivala nadoknadu izgubljenog znanja i vještina iz vremena prije pandemije bolesti COVID-19 ističe činjenicu da povećanje vremena provedenoga na nastavi može znatno poboljšati ishode učenja (Cerdan-Infantes i Vermeersch, 2007; Andersen i dr., 2016; Hincapie, 2016; Lavy, 2020). A povećanje vremena poučavanja može se postići produljenjem nastavnoga dana, tjedna ili godine, ovisno o politici restrukturiranja akademskoga kalendara.
Ljetna škola
Održavanje nastave tijekom ljeta jedan je od pristupa koji omogućava više nastavnog vremena za „sanaciju” i mogućnost provedbe ciljanih pristupa, kao što je, primjerice, poučavanje na odgovarajućoj razini te poučavanje u manjim skupinama. Iako je „ljetna škola” čest način nadoknađivanja propuštenoga znanja, možda će je trebati proširiti na više skupina učenika zbog utjecaja pandemije na obrazovanje, kao što su to učinile neke zemlje. Među njima je i Belgija, koja je već u ljeto 2020. organizirala besplatnu ljetnu školu za sve učenike. Na Filipinima je pak školovanje tijekom ljeta 2020. godine ponuđeno učenicima čija je zaključna ocjena te godine bila za četvrtinu manja od one iz prethodne godine (UNESCO, 2020b). Na Madagaskaru je vlada iste godine povećala postojeći dvomjesečni ljetni program nadoknade za učenike koji se ponovno uključuju u školu nakon što su napustili sustav. A takvi će programi ljetnih škola polučiti pozitivan učinak onda kad su intenzivni, kad imaju dobru podršku, kad uključuju poučavanje u malim skupinama i kad to čine iskusni i osposobljeni nastavnici, usmjereni na akademski sadržaj, za razliku od izbornih ili izvannastavnih aktivnosti.
Drugi pristup produljenja vremena poučavanja uključuje izmjene školskoga kalendara, a kenijsko iskustvo pokazuje na koji način proširiti kalendar školske godine u nastojanjima da učenici pokušaju dosegnuti razinu znanja koja odgovara njihovoj dobi. U ožujku 2020., tri mjeseca nakon početka školske godine, kenijske su vlasti zatvorile sve škole i objavile da je akademska godina otkazana te da će se ponovno održati s početkom u siječnju 2021. Kontroverzna odluka kasnije je djelomično poništena krajem 2020. godine, kad je kenijsko ministarstvo obrazovanja najavilo dvogodišnji „ubrzani” program koji će pomoći učenicima nadoknaditi znanje bez ponavljanja prethodnih razreda – dodavanjem dodatnoga, četvrtog termina, uz uobičajena tri u školskoj godini, skraćivanjem praznika i produljenjem nastavnoga vremena. U listopadu 2020. učenici viših razreda nastavili su tamo gdje su stali, dok su svi ostali nastavu započeli u siječnju 2021. godine. Ipak, ovaj je pristup, koji je ublažio prethodne najave o porastu broja ponavljača razreda, kritiziran zbog toga što je „pretežak” za učitelje i učenike te je usto financijsko opterećenje za roditelje.
Ponavljanje razreda
A mnogi su upravo ponavljanje razreda smatrali potencijalnom opcijom za učenike koji su zaostajali te im je trebala pomoć pri nadoknađivanju propuštenoga znanja. Dokazi o utjecaju ponavljanja razreda na kratkoročne i dugoročne ishode nisu ujednačeni, a učinci se razlikuju ovisno o učenikovim sposobnostima te odabiru trenutka za ponavljanje razreda. Neka istraživanja tvrde da su prednosti ponavljanja razreda nejasne te da je visok rizik od negativnih socioemocionalnih ishoda, poput povećanog stresa i nižeg samopoštovanja (Brophy, 2006; Peixoto i dr., 2016; Mariano, Martorell i Berglund, 2018). Druga istraživanja pak pokazuju da su iskustva učenika s ponavljanjem razreda mnogo bolja kad su komplementarni programi, kao što su rano prepoznavanje rizičnih učenika, nastava u malim skupinama, izvannastavni programi i ljetna škola, dio „paketa oporavka”.
Sve u svemu, dostupni dokazi tvrde da je ponavljanje razreda nužno samo onda kad učenici doista nisu spremni za sljedeću obrazovnu razinu. Bolji je pristup, svakako, usmjeriti se na pomoć učenicima da se vrate na pravi put kombinacijom produljenoga vremena poučavanja te primjenom učinkovitih pedagogija kao što su poučavanje na odgovarajućoj razini te programi samoučenja.