Piše: Nefreteta Z. EBERHARD/Glas Slavonije
Ilustracija: Slobodan Butir
Oko 12 % zaposlenih u zdravstvu u zemljama EU je iskusilo zlostavljanje
Izmjenama Kaznenog zakona 2015. godine dijelom je osigurana dodatna zaštita liječnicima, nastavnicima i drugim odgojno-obrazovnim djelatnicima jer se kazneni progon pokreće po službenoj dužnosti ako je počinjen prema odgovornoj osobi u obavljanju javne ovlasti, kojom se smatra liječnik i nastavnik kada obavlja svoju djelatnost. Dijelom je poboljšana i zaštita kod kaznenog djela prijetnje, jer je predviđena teža sankcija, odnosno kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora i progon po službenoj dužnosti. No liječnici, socijalni radnici i nastavnici smatraju kako status “odgovorne osobe koja obavlja javnu ovlast” nije dovoljan u zaštiti od sve većeg broja fizičkih nasrtaja na njih te ustraju u zahtjevu za priznavanje statusa službene osobe ili dodatne izmjene zakona.
Komora socijalnih radnika krajem prošle godine u znak spomena na kolegu Jakova Kudrića, koji je smrtno stradao na svom radnom mjestu u Centru za socijalnu skrb Split 2000. godine, nastavila je i akciju “Svjetlo za Jakova” s ciljem da “osvijetli” uvjete rada i nepostojanje pravne zaštite djelatnika u sustavu socijalne skrbi u obavljanju poslova u okviru njihovih ovlasti.
– Potaknuti dugotrajno neriješenim problemom nepostojanja adekvatne pravne zaštite u ovakvim slučajevima, nastavljamo borbu za priznavanje statusa službene osobe – naglašava Antun Ilijaš, predsjednik Komore.
Najglasniji u zahtjevima za izmjenu Kaznenog zakona tako da se napad na liječnike tretira kao napad na službenu osobu do sada su bili liječnici. Oni su u svojoj borbi najdalje i otišli pa su sada čak i odustali od tog zahtjeva te predložili posebne izmjene Zakona.
– Europska zaklada za poboljšanje uvjeta života i rada provela je istraživanje koje je pokazalo da je prosječno 12 posto zaposlenih u zdravstvu u zemljama EU iskusilo neki od oblika zlostavljanja. To zdravstvo, uz školstvo, stavlja na drugo mjesto, odmah nakon državne uprave i obrane. Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) i HLK zatražili su u kolovozu hitnu pravnu zaštitu zdravstvenih djelatnika, i to izmjenama Kaznenog zakona na način da se napad na liječnike tretira kao napad na službenu osobu, a isto je ponovljeno u studenom – priča Daniela Dujmović Ojvan iz HLK-a.
U Ministarstvu pravosuđa u međuvremenu je osnovana radna skupina za izmjene Kaznenog zakona, koja je zauzela stav kako bi proširenje definicije službene osobe na liječnike ponajprije imalo efekt proširenja njihove odgovornosti, a ne i zaštite. Tako u njihovu mišljenju stoji kako KZ propisuje i kvalificirane oblike kaznenih djela kad ih počini službena osoba, što znači da bi se to onda primjenjivalo i na liječnike. Kao drugi argument navode kako službene osobe (primjerice, policijski službenici, službenici pravosudne i vojne policije) u svom poslu dolaze u neposredan kontakt s pojedincima koji znače određenu opasnost za društvo te im je potrebno osigurati posebnu razinu zaštite. Smatraju kako opasnost koja liječnicima i prosvjetnim djelatnicima prijeti od učenika i njihovih roditelja te pacijenata ne može biti izjednačena s neposrednom opasnošću od osuđenika ili osoba lišenih slobode u kaznenom postupku.
NIJE PROCESUIRAN NI JEDAN SLUČAJPrema podacima pravne službe školskog sindikata Preporod, do sada nije evidentiran ni jedan slučaj u kojem je netko procesuiran zbog nasilja prema prosvjetnom radniku po izmijenjenom zakonu. S druge strane, prema neslužbenim podacima tog sindikata zaposlenih u osnovnim i srednjim školama, godišnje se zabilježi između 300 i 400 slučajeva fizičkog nasilja od strane učenika i roditelja prema nastavnicima. Ministarstvo znanosti i obrazovanja te podatke više ne objavljuje javno, pa je tako i upit našeg dnevnog lista o broju napada na prosvjetne radnike u 2016. godini ostao bez odgovora. Predsjednik školskog sindikata Preporod Željko Stipić smatra kako je upravo podatak da nismo dobili tu informaciju dostatan pokazatelj na koji način Ministarstvo pristupa problemu nasilja prema nastavnicima.
– S obzirom na specifičnost zakonskih definicija službene osobe i dodatnih kvalificiranih oblika kaznenih djela koje službena osoba može počiniti i za koje se kažnjava, Komora je odustala od principa zaštite liječnika kao službene osobe. Predstavnici HLK-a sastali su se 6. prosinca s ministrom pravosuđa Antom Šprljom te smo mu izložili Komorin prijedlog bolje pravne zaštite liječnika. Upozorili smo na nedorečenosti definicija odgovorne osobe u Kaznenom zakonu te kako je iznimno dvojbena upotreba sintagme “odgovorna osoba u obavljanju javne ovlasti” kao sinonima za liječnika i liječničku djelatnost, prije svega zato što su javne ovlasti izrijekom propisane kao poslovi isključivo državne vlasti i uprave, ali i zato što liječnik nije uvijek osoba koja radi u ustanovi, nego i u privatnoj praksi. Činjenica je da se korekcijama Kaznenog zakona iz 2015. pokušalo jasnije procesuirati i strože kazniti počinitelja kaznenog djela, poglavito prisile, prijetnje i napada prema tzv. odgovornoj osobi u obavljanju javne ovlasti, ali ta definicija ima prevelikih formalnih i sadržajnih nedostataka da bi u takvom smislu bila primjenjiva za liječnika i liječničku profesiju. Ministru je predloženo da se izrijekom u Kazneni zakon kod djela prijetnje, prisile i napada naznače i time posebno zaštite liječnici i zdravstveni radnici u obavljanju zdravstvene djelatnosti i zaštite zdravlja. Ministru je kao dobar temelj opravdanosti takvog zahtjeva predstavljen i službeni podatak Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi o broju neželjenih događaja prema liječnicima i zdravstvenim radnicima u 2013. i 2015. godini, iz kojeg je vidljivo njegovo povećanje od čak 100 posto. Ministar je predložio žurno dostavljanje formalnog prijedloga izmjene zakonske norme, koji će, vjeruje, biti razmatran u okviru aktualnih izmjena Kaznenog zakona – objasnio je Ante Klarić, voditelj stručne Službe medicinsko-stručnih i pravnih poslova Hrvatske liječničke komore.