Autor: Silvana Srdoč/ t-portal
Oko 10. rujna, kada zaposleni u javnim službama dobiju plaću za kolovoz i uvjere se da su zakinuti za dužno povećanje osnovice plaće koje će dobiti zaposleni u državnim službama – čime će se narušiti ravnoteža cijene rada u državnim i javnim službama – priprema štrajka javnih službi mogla bi biti već u visokoj fazi, potvrdio je tportalu Željko Stipić, predsjednik školskog sindikata Preporod
Sindikati su, čini se, ovog puta odlučili temeljito pripremiti obustavu rada kao posljednju, radikalnu metodu borbe za prava radnika u javnom sektoru, od prosvjetara i kulturnjaka, do zaposlenih u socijalnoj skrbi i zdravstvu.
Od kraja srpnja, kada je šef Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić na HRT-u najavio jesenski štrajk, nije bilo novih naznaka da će do štrajka uistinu i doći. U utorak, učinilo se da je Željko Stipić posve otupio sindikalnu oštricu, obznanjujući da je pokrenuta internetska peticija ‘Ne podcjenjujte učitelje, liječnike, medicinske sestre…’ kojom bi se trebao izvršiti pritisak na Vladu. Zar peticija umjesto štrajka?
‘Stvar treba prvo organizirati, pa onda s njom ići vani. U ovoj situaciji nije bilo prostora niti za ozbiljniji prosvjed, pa smo se odlučili za peticiju koja jest najbezazleniji oblik pritiska, ali ujedno aktualizira problem i priprema ljude za ozbiljnije oblike pritiska. Očito je da ni jedna vlast ne reagira na prijetnju štrajkom, što ne znači da mi na tome ne radimo i da se za njega ne pripremamo. Prema mojim informacijama, i drugi sindikati na terenu već vrše ozbiljne pripreme jer ovdje bi se radilo o štrajku sindikata javnih službi, dakle najjačih sindikata u Hrvatskoj’, objašnjava Stipić za tportal.
Napominje da još uvijek nije kasno da se spriječi takav scenarij, iako…
‘Problem se može riješiti na vrijeme samo tako da zaposleni u javnom sektoru ne budu zakinuti za kolovoz. Ako se problem riješi u rujnu, to će značiti da su sindikati i svi javni službenici mjesec dana kažnjeni i da se Vlada ponijela na način koji uključuje odmazdu. Očekujemo još nešto: da će i oporbene stranke, a osobito najjača, imati što reći po tom pitanju, ali ne samo kroz postove nekih njenih bivših ministara, već da se službeno očituje i vrh SDP-a. Očekujemo to već danas ili sutra. Kasni Vlada, ali kasni i oporba – već su trebali prepoznati koliko je ovo važno. Ponašaju se kao da ih se to ne tiče’, upozorava Stipić.
Ukoliko se Vlada ogluši na zahtjeve sindikata u sektoru koje obuhvaća oko 180.000 radnika, a sindikalni čelnici uspješno mobiliziraju svoje članstvo, moglo bi doći do obustave rada u školama, bolnicama, na fakultetima, u ustanovama socijalne skrbi… Zaposlenih u obrazovanju i znanosti je gotovo 110.000, imaju najniže plaće u javnim službama, pa ih Vladina odluka najviše i pogađa, kaže Stipić.
Nimalo nevažno nije ni njihovo štrajkaško iskustvo. Sindikati u školstvu i znanosti već su rušili odluke različitih Vlada i prikupili 600.000 potpisa protiv outsorcinga, a šef Preporoda osobno je sudjelovao u organizaciji barem 10-ak štrajkova u prosvjeti, uključujući i onaj najdulji 1994. godine, kada je obustava rada u srednjim školama trajala gotovo mjesec dana.
‘Mi imamo iskustva, ali za svaki novi štrajk trebate imati i vremena za organizaciju. U tom smislu, već smo poslali određene dopise na teren’, napominje Stipić.
PROCES I PROCEDURA
Kako do štrajka?
Prema Zakonu o radu, sindikati imaju pravo pozvati na štrajk i provesti ga u svrhu zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova te zbog neisplate plaće, dijela plaće, odnosno naknade plaće, ako nisu isplaćene do dana dospijeća. Štrajk se mora najaviti poslodavcu i ne smije započeti prije okončanja postupka mirenja koji traje pet dana. U pismu kojim se najavljuje štrajk moraju se naznačiti razlozi za štrajk, mjesto, dan i vrijeme početka štrajka te način njegova provođenja. Cijeli proces, kaže Stipić, traje otprilike od 7 do 10 dana
‘Bilo je primjera gdje se štrajkalo polovično, necjelovito, što nije dobro. Štrajka ili treba biti, ili ne treba. Kada s bedžem na kojemu piše ‘Ja sam u štrajku’ idete u učionicu, dezavuirate institut štrajka, sindikate i sindikalnu borbu’, upozorava Stipić, dodajući da se u slučaju štrajka javnih službi uistinu nanosi šteta korisnicima javnih usluga i to treba jasno reći.
Ujedno, ističe da pitanje štrajka nije dovoljno precizno uređeno Zakonom o radu, pa se pred svaki štrajk postavlja pitanje njegove (ne)zakonitosti.
Vladi koristi mlitavost; ustuknut će pred snagom
‘Aktualno je pitanje plaće, što jest jedan od razloga zbog kojih se može ići u štrajk. Na sindikatima je da naprave sve što mogu kako bi, odluče li se za tu najradikalniju mjeru, ostavili što manje prostora spekulacijama o zakonitosti štrajka. Nažalost, u Hrvatskoj to ovisi o snazi samog štrajka: ako se u štrajk uključi veliki broj ljudi, što mi očekujemo, tada će svaka Vlada biti vrlo, vrlo oprezna u pogledu spekulacija da štrajk nije zakonit. A kad je štrajk blag, mlitav, onda svaka Vlada pokrene priče o nezakonitosti, neplaćanju štrajkaša, posljedicama po organizatore itd.’, kazuje Stipić.
Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod reagirao je u četvrtak i na, kako kažu, zbunjujuće, netočne i zlonamjerne izjave pojedinih ministra da do povećanja osnovice plaće u javnim službama ne može doći zbog toga što nije dovršen postupak utvrđivanja reprezentativnosti, te samim time Vlada nema s kime pregovarati, odnosno riješiti problem razjednačene osnovice plaće za kolovoz u državnim i javnim službama.
‘Iako postupak utvrđivanja reprezentativnosti u javnim službama stvarno nije završen, sastav Pregovaračkog odbora sindikata javnih službi bio je poznat i bez provođenja samog postupka. Kako, sukladno Zakonu o reprezentativnosti, u Pregovarački odbor ulazi čak 11 sindikata, sastav Pregovaračkog odbora neće se razlikovati od prijašnjeg’, napominju iz Preporoda.
Osim toga, dodaju sindikalci, čak i da Vlada nema legitimnih pregovarača sa sindikalne strane, a ima, Vlada ima mogućnost rješenja ovog problema i spora sa sindikatima uz pomoć Zakona o osnovici plaće koji Vladi pruža mogućnost da samostalno korigira visinu osnovice u javnim službama.
Sva odgovornost past će na premijera osobno
‘Uostalom, Plenkovićeva je Vlada krajem prošle godine isti problem već jednom i riješila uz pomoć spomenutog zakona. Povećanjem osnovice plaće za 2-posto učiteljima, liječnicima, medicinskim sestrama, znanstvenicima, radnicima u socijalnoj skrbi i kulturi Vlada će pokazati da je dorasla odgovornom obnašanju vlasti, odnosno da joj je strano svako rješavanje problema zastrašivanjem, ucjenom i odmazdom.
Prema tome, riječ je o klasičnom izvrtanju teza od strane pojedinih Plenkovićevih ministra, odnosno o prozirnom i sramotnom prebacivanju odgovornosti s Vlade na sindikate. Izostane li ipak usklađivanje koje ovih dana svojim potpisima zahtijeva sve veći i veći broj građana, sva će odgovornost za sramotno razjednačavanje osnovice plaće pasti na Vladu Andreja Plenkovića i na premijera osobno’, upozoravaju iz Preporoda.