Nove strategije oporavka trebalo bi temeljiti na postojećim znanjima
Dok obrazovna zajednica nastavlja procjenjivati štetu koju pandemija koronavirusa nanosi stjecanju vještina kod učenika te formira sveobuhvatniji odgovor na gubitak znanja, korištenje postojećim podatcima moglo bi pomoći u smanjenju njezina ukupnog učinka
Priredila Ivana Čavlović
Koncept gubitka znanja pitanje je s kojim se nastavnici tradicionalno bave isključivo u ljetnim mjesecima. U posljednje je dvije godine, međutim, gubitak znanja poprimio potpuno novo značenje, jer je rasprostranjenost virtualnih učionica i hibridnog učenja uživo i na daljinu uzrokovala sve veću zabrinutost zbog načina na koji to utječe na „zadržavanje znanja” kod učenika.
Dr. sc. Dan Jorgensen iz Odjela za poboljšanje i planiranje nastave Ministarstva obrazovanja u Coloradu, SAD, jedan je od mnogih obrazovnih vođa koji su zabrinuti zbog gubitka znanja nakon pandemije bolesti COVID-19. „Ako škole žele učinkovito riješiti gubitak znanja uzrokovan pandemijom, nužno je da znaju njegove razmjere, ali i učinkovite strategije temeljene na dokazima koje potiču napredak svih učenika”, rekao je Jorgensen.
Potpuni utjecaj pandemije bolesti COVID-19 na učenike obrazovna zajednica zapravo još obrađuje i prerađuje, a dugoročne posljedice tek će biti vidljive. Iako su istraživanja o gubitku znanja koja se odnose na prilagodbu poučavanja još uvijek u povojima, mnogo je podataka koji se već sad mogu primijeniti za stvaranje programa za rješavanje tih problema.
Posljednjih je mjeseci nekoliko Regionalnih obrazovnih laboratorija (Regional Education Laboratory ‒ REL) u SAD-u provelo istraživanja te je relevantne podatke iz prethodno provedenih studija prenijelo u dokumente kojima se mogu koristiti i nastavnici i obrazovni vođe za borbu protiv gubitka znanja uzrokovanog pandemijom koronavirusa. Prošlog je ljeta REL Central bio domaćin webinara pod nazivom „Personalizacija uputa za rješavanje pandemijskih praznina u znanju” koji je istraživao načine na koje bi se postojeće personalizirane metode učenja temeljene na kompetencijama mogle koristiti za prevladavanje gubitka znanja povezanih s pandemijom. REL Northwest također je prenamijenio nekoliko resursa za borbu s ljetnim gubitkom znanja koje bi mogli primijeniti učitelji u aktualnoj situaciji te pokušati nadoknaditi izgubljeno znanje uzrokovano pandemijom. Informativni dokument Strategije za osiguravanje pravednoga kontinuiteta učenja tijekom pandemije COVID-19 izradio je REL Mid-Atlantic a koji također sadrži prethodna istraživanja koja se, uz određene preinake, mogu primijeniti na problematičnu školsku godinu 2020./2021.
Iako se točne brojke još utvrđuju, pandemija je definitivno pokazala da je opseg „digitalnog jaza” u američkom obrazovanju mnogo veći nego prije, što je izazvalo dodatnu zabrinutost kad je u pitanju razlika u postignućima. Zabrinjava i način na koji je pandemija utjecala na učenike u nepovoljnom položaju te na one s niskim primanjima, budući da se procjenjuje da je u američkim školama zbog pandemije bilo čak tri milijuna učenika manje.
S obzirom na opseg problema, proaktivne strategije za borbu protiv gubitka znanja provode se na saveznoj razini. U nedavnoj je izjavio ravnatelj Instituta za obrazovne znanosti (IES) Mark Schneider predstavio plan djelovanja u borbi protiv gubitka znanja povezanog s pandemijom koji je usmjeren na razumijevanje krize i ubrzavanje otkrića, odgovaranje na krizu novim alatima koji će pomoći učenicima da nadoknade zaostatke te pomoć učenicima u nepovoljnom položaju. Usredotočujući se na ova tri područja, IES stvara i podržava infrastrukturu koja će se boriti protiv gubitka znanja te razvija sustav temeljen na podatcima kojima će se koristiti učenici i učitelji i nakon pandemije, odnosno u redovnim uvjetima.
IES je već osmislio program prilagođenoga poučavanja kojim bi se pokušalo nadoknaditi znanje izgubljeno tijekom pandemije, a Sveučilište Brown nedavno je pak objavilo Nacrt za prilagodbu poučavanja u javnim školama, koji predlaže trajni nacionalni program poučavanja. Ove bi nove, opsežne strategije trebale pomoći ublažiti gubitak znanja u cijelom SAD-u, za koji početna istraživanja sugeriraju da bi mogao biti golem. Naime, podatci koje je u studenome 2020. godine objavilo Udruženje za procjenu znanja pokazali su da je gubitak u čitalačkim vještinama relativno nizak (na temelju rezultata ispita), dok su praznine u znanju najočitije u matematici, gdje su rezultati u prosjeku od 5 do 10 posto lošiji u usporedbi s 2019. godinom.
Dok obrazovna zajednica nastavlja procjenjivati štetu koju pandemija koronavirusa nanosi stjecanju vještina kod učenika te formira sveobuhvatniji odgovor na gubitak znanja, korištenje postojećim podatcima moglo bi pomoći u smanjenju njezina ukupnog učinka.