Preporod
logo
  • Novosti
    • Novosti
    • Pregovori
    • Iz medija
    • Obavijesti i ostale vijesti
    • Komentar
    • Satira
    • Foto galerije
  • O nama
    • Uvodna riječ
    • Tijela sindikata
      • Predsjednik sindikata
      • Predsjedničko vijeće
      • Glavno vijeće
      • Skupština sindikata
      • Nadzorno vijeće
      • Sud časti
    • Članstvo
    • Povjerenici
  • Za članove
    • Korisnička zona
    • Blagajna uzajamne pomoći
    • Pogodnosti za članove
    • Glasilo sindikata
    • Forum
  • Pravna pomoć
    • Pravna služba sindikata
    • Baza pravnih savjeta
  • Za povjerenike
    • APLIKACIJE
  • Dokumenti
  • Kontakt
  • Zaštita osobnih podataka
©Sindikat Preporod
Deseta sjednica Glavnog vijeća održana je u subotu 23. rujna 2017.
24 September 2017
U sedam hrvatskih škola gasi se nastava, a u njih 95 nije upisan nijedan prvašić
26 September 2017
Novosti
Jutarnje drljanje po učiteljima
25. rujna 2017. by Sindikat Preporod in Novosti
Reagiranje na čekanju. Dokad? Svjesni da bismo zbog objavljivanja našeg reagiranja mogli nadrljati, odnosno sami sebi na neko vrijeme zatvoriti vrata Jutarnjeg, zbog važnosti odgovora na netočne i opasne informacije iznešene u tekstu pod naslovom -
naslov drljanje
Naslovna fotografija prikazuje drljanje, vrlo korisne tehnike u poljoprivredi.
RAZBIJEN JEDAN OD NAJRASPROSTRANJENIJIH MITOVA U HRVATSKOJ Kako je Europska komisija pobila vrlo ukorijenjenu predrasudu o našem školstvu, autora Gojka Drljače, objavljenog 19.rujna 2017., a nakon što s prenošenjem našeg odgovora Jutarnji list odugovlači već 5 dana, objavljujemo naše reagiranje u cijelosti. Originalni tekst iz Jutarnjeg lista  možete pročitati ovdje.    

REAGIRANJE

Potaknut publikacijom Europske komisije „Preporučeno godišnje trajanje podučavanja u obvezatnom obrazovanju“, novinar se Gojko Drljača u Jutarnjem listu (19. rujna 2017.) upregnuo opovrgnuti utemeljeni i općeprihvaćeni stav o preopterećenosti naših učenika. Ovisno o razredu koji pohađaju, naši osnovnoškolci provode u školi između 4 i 6, odnosno nerijetko i 7 sati dnevno. Da je tome tako svatko se može uvjeriti ako pred bilo koju osnovnu školu, koja radi u dvije smjene, navrati iza 19 sati. Godišnje je to između 700 i 1120 sati. Dakle, nikakvih, kako to navodi Drljača 473, 578, 604 ili 683 sata. S tim, važno je to istaknuti, da  u spomenutom zaduženju nisu sati dopunske nastave i dodatnog rada, sat izvannastavnih aktivnosti i sat razrednika. Usporedbom stvarnih tjednih učeničkih zaduženja u Hrvatskoj i europskim zemljama sam od sebe se nameće zaključak o netočnosti informacije iznesene u tekstu i napose njegovu naslovu. Kao što bolesnici koji drže do vlastitoga zdravlja u delikatnoj situaciji traže „drugo mišljenje“ tako je novinar prije pisanja teksta o problematici koja mu nije bliska, trebao posegnuti još za nekim izvorom. U ovom slučaju od velike mu je pomoći mogao biti npr. Nastavni plan za provedbu Nastavnog programa (Narodne novine, 15. rujna 2006.). Prosječno minimalno poučavanje učenika u Europi na godišnjoj razini iznosi 734 sata, a u Hrvatskoj 888 sati, dakle čak 154 sata više, odnosno tek nešto manje sati manje nego u Nizozemskoj i Luksemburgu, zemljama koje se mogu pohvaliti s najvećim brojem sati podučavanja. I dok se s brojem sati poučavanja novinar upustio u nemoguću misiju dokazivanja nedokazivog, u slučaju učeničkog i nastavničkog beskrajnog odmaranja, novinar tek ponavlja jednu široko rasprostranjenu neistinu. Kao prvo novinar izjednačava učiteljski i učenički odmor što nikako ne odgovara istini. Možda će tako i biti jednoga dana kada nastavnici neće npr. provoditi ispite državne mature, održavati produžnu nastavu i popravne ispite, stručno se usavršavati i u nastavnim danima održavati sjednice učiteljskih vijeća, voditi djecu u školu u prirodi, na izlete, ekskurzije itd. Ljetni raspust naših učenika traje između 10 i 11 tjedana, kao i u otprilike trećini europskih zemalja. U drugoj trećini učenici se odmaraju između 12 i 13 tjedana, dok u trećoj trećini učenički odmor traje kraće nego u Hrvatskoj, odnosno 7 do 9 tjedana. Kamo sreće da se u svemu u ovoj zemlji možemo uspoređivati s Europom kao po pitanju „plandovanja“ naših učenika i njihovih učitelja. Iz potpuno promašene premise o „premalo nastave“  na kraju se teksta izvode površni zaključci o štetnim posljedicama „premalo nastave“ u našim školama, kao što su učenje pro forma, površan odnos na relaciji učitelj – učenici, prepuštenost učenika i roditelja samima sebi i izvanškolsko podučavanje (instrukcije). Iako sve navedene negativnosti stoje, njihovi su razlozi puno, puno složeniji. Negativnosti su posljedica svega onoga što bi se u najširem smislu moglo podvesti pod uvjete rada, od „pretrpanih“ nastavnih programa i neadekvatne  opreme u kabinetima, preko neprimjerenog prostora za odvijanje obrazovnog procesa  i kroničnog manjka novca za stručno usavršavanje učitelja, do adekvatne motiviranosti nastavnika kroz primjerenu plaću, materijalna prava i ostale uvjete rada. Za kraj tek samo jedan zaključak i jedna dvojba. Površan pristup ozbiljnim problemima, kao što su pitanje organizacije nastave, nikad ne donosi ništa dobro. Tekstovi sa sličnim sadržajima i zaključcima više su puta u ovoj zemlji prethodili  ili smanjenju učiteljskih plaća ili dokidanju postojećih prava ili povećanju norme i sl.  Bez obzira na netočnost informacija i napose zaključaka iznesenih u ovom tekstu, ne treba se zavaravati da u ovoj zemlji ne postoje i oni koji dijele autorove stavove. Nije ih srećom veliki broj, ali su, kako običavamo reći, dobro raspoređeni. Sve do najviših centra političke moći. Ostaje tek dvojba za kraj:  Treba li nas više brinuti ono što u tekstu piše ili  ono što se iza brda valja?    19.rujna 2017. Predsjednik Sindikata Preporod, Željko Stipić  

Najnovije

  • Preporod se pridružio SSSH-u: ‘Jesen koja dolazi bit će vrijeme velikih sindikalnih izazova’
    Preporod se pridružio SSSH-u: ‘Jesen koja dolazi bit će vrijeme velikih sindikalnih izazova’
  • Željko Stipić o profesorici iz afere ‘daj 5’: ‘Vjerojatno će izgubiti razredni odjel. Mi to doživljavamo kao svojevrsnu kaznu’
    Željko Stipić o profesorici iz afere ‘daj 5’: ‘Vjerojatno će izgubiti razredni odjel. Mi to doživljavamo kao svojevrsnu kaznu’
  • Mlađa su djeca najviše pogođena COVID-zatvaranjima, pokazalo je novo istraživanje
    Mlađa su djeca najviše pogođena COVID-zatvaranjima, pokazalo je novo istraživanje
  • UTJECAJ PANDEMIJE NA UČENJE: KAMO I KAKO DALJE?
    UTJECAJ PANDEMIJE NA UČENJE: KAMO I KAKO DALJE?
  • DALEKOSEŽNI UČINCI ZATVARANJA ŠKOLA I NEDOSTATKA NASTAVE UŽIVO
    DALEKOSEŽNI UČINCI ZATVARANJA ŠKOLA I NEDOSTATKA NASTAVE UŽIVO

Pridruži se

  • Novosti
  • O nama
  • Za članove
  • Pravna pomoć
  • Za povjerenike
  • Dokumenti
  • Kontakt
  • Zaštita osobnih podataka
Copyright © 2016 |Orange web studio | www.orange-studio.hr | Materijal na ovim stranicama je zaštićen autorskim pravima i nije dozvoljeno korištenje slika i tekstova bez dozvole.
We use cookies to ensure that we give you the best experience on our website. If you continue to use this site we will assume that you are happy with it.Ok